Celija je osnovna jedinica zive materije, koja ima sposobnost da samostalno obavlja funkciju prometa materije I energije.
Celije mogu biti razlicitog oblika i velicine. Vecinom su vidljive samo pomocu mikroskopa, ali se neke mogu videti i golim okom. Buduci da cemo ovde reci nesto o biljnim celijama, znaci sagledacemo Eukariotski tip celija. Da napomenem, postoje dve osnovne grupe Prokariotske (karakteristicne za nize organizme poput bakterija i one su proste), a druga grupa su Eukariotske celije koje se nalaze u biljkama, gljivama, algama (sem plavo-zelenim),protozoama, i zivotinjama (izmedju ostalog i u coveku).
Biljna celija je sastavljena od celijskog zida, spoljasnje membrane, i protoplazme koja obuhvata citoplazmu (celijski soka sa organelama), i jedro.
Sam hemijski sastav je razlicit, i svodi se na razliciti udeo vode, proteina, lipida, ugljenih hidrata, nukleinskih kiselina (DNA i RNA), raznih organskih i mineralnih materija.
Organele koje se nalaze u celiji su: Endoplazmaticni retikulum, Goldzijev aparat, Mitohondrije, Ribozomi, Lizozomi, Peroksizomi, Plastidi.
Ono sto je karakteristicno za biljnu celiju a za zivotinjsku ne jeste prisustvo vakuola, hloroplasti i celijskog zida.