3. filmski festival SLOBODNA ZONA
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4
  1. #1

    3. filmski festival SLOBODNA ZONA



    Reditelj Gorčin Stojanović otvorio je sinoc pred prepunom salom Dvorane kulturnog centra u Beogradu filmski Festival "Slobodna zona", koji je organizovao Kulturni centar Reks (Rex).

    Stojanović je tom prilikom rekao da je takav festival neophodan Srbiji, kao smernica koja treba da prikaže film kao subverzivnu umetnost. Prema njegovim rečima, film ne treba da prodaje političke poruke, ali treba da ima stav, a onda ima i stila što je uslov da neko filmsko ostvarenje predstavlja umetnost.

    Selektor programa Marko Popović je rekao da ovogodišnji festival nudi drugačiju vrstu filmskih junaka, kroz igrane i dokumentarne filmove, koji su posle svih relevantnih svetskih filmskih festivala sada konačno stigli i u Beograd.
    "Ti junaci su drugačiji po svojoj konstituciji, poreklu, geografiji, težini tereta koji nose, ali su to obični ljudi koji su se hrabro i neustrašivo odlučili da život preuzmu u svoje ruke", rekao je Popović.

    Nakon zvaničnog otvaranja festivala, publika je imala priliku da pogleda animirani film "Persepolis" rediteljke Marjane Satrapi i reditelja Vincenta Parona.
    Film "Persepolis" nastao je po čuvenom stripu, koji ujedno predstavlja i biografiju same rediteljke koja je rođena u Iranu, a trenutno živi i stvara u Francuskoj. "Persepolis" je priča o odrastanju devojčice u Iranu tokom islamske revolucije, njenoj borbi da prevaziđe okvire koji su joj nametnuti odrastanjem u državi kojom je zavladao islamski fundamentalizam, njenom odlasku na Zapad i pokušaju prilagođavanja.
    Glas junakinjama pozajmile su Katrin Denev i Kjara Mastrojani, film je ovogodišnji dobitnik nagrade žirija na Filmskom festivalu u Kanu, a nominovan je i za Zlatnu palmu.

    U okviru Festivala "Slobodna zona", koji traje do 14. novembra, biće prikazano 18 dokumentarnih i igranih filmova. Među filmovima koji će biti prikazani su film "Slatka mala" američke rediteljke Lori Kolijer, koji je dobio nagradu za najbolji film i glumicu na festivalu u Karlovim Varima i nominaciju za Zlatni Globus za najbolju glumicu.
    Publika će imati priliku da vidi i film "Bolesnik" Majkla Mura, koji je ove godine osvojio nagradu na festivalu u Kanu, "Dane slave" Rašida Bušareba koji je nominovan za Oskara za najbolji strani film, "Pramcem ka severu" Stiva Hadsona, kao i film "Bili" Dženifer Venditi.
    Festival će zatvoriti film Marka Mandena "Žig ubice" koji je pobedio na Festivalu u Roterdamu ove godine.

    Prvi gost festivala "Slobodna zona" je hrvatski reditelj Branko Šmit čiji će film "Panj pun olova" biti prikazan u nedelju 11. novembra u DKC-u.
    Među gostima su i hrvatski reditelj Nebojša Slijepčević, američki Džefri Sanders, Mark Ferkerk iz Holandije, Stiv Hadson iz Velike Britanije, Dorota Keđiježavska i Artur Rajnhart iz Poljske i Tako Ruigaver iz Holandije.

    Pre svake projekcije biće prikazan petominutni kratki film koji su režirali istaknuti evropski reditelji, a koji govore o njihovoj viziji budućeg života u Evropi.

    Sav novac od prodaje karata biće poklonjen beogradskom Svratištu za decu i mlade koji žive i rade na ulici, a filmovi koji budu rasprodati biće prikazivani u repriznom terminu od 23 časa.
    Cena karata za jednu projekciju je 150 dinara, a mogu se kupiti na blagajni DKC-a.



    U nedelju su na programu najpre (17) dva kratka dokumentarna filma iz Hrvatske - Za četiri godine Nebojše Slijepčevića i Panj pun olova Branka Šmita. Od 19 sati biće prikazan dokumentarni film Snovi o golu, koji je dobio nagradu Amnesti internešenel. On govori o palestinskom fudbalskom klubu u kom se igrači jedva sporazumevaju jer govore raznim jezicima, a pošto nemaju ni svoj teren, prinuđeni su da putuju na pripreme u Egipat. Od 21 sat biće prikazano južnokorejsko ostvarenje Dani teku (In Between Days), koje govori o problemima devojke koja se iz Koreje preselila u Kanadu.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: 3. filmski festival SLOBODNA ZONA

    Ponedeljak 12. novembar

    Budina izgubljena deca 17h
    BUDDHA'S LOST CHILDREN
    Mark Ferkerk
    HOLANDIJA, 2006, 96 min
    Tajlandski




    U pograničnim delovima Zlatnog trougla na Tajlandu, stenovitoj oblasti poznatoj po švercu droge i osiromašenim planinskim plemenima, jedan čovek posvetio je život dobrobiti dece u regionu. Bivši tajlandski bokser a kasnije budistički monah, Pra Kru Bah Neua Čai Kosito (poznat i kao "Monah tigar") putuje širom zemlje na konju, neustrašivo deleći molitve, zdravstvenu negu, obrazovanje i pažnju seljanima kojima je uskraćena zaštita i podrška spoljnog sveta. U svom hramu Zlatnog konja, izgradio je sirotište, školu i kliniku - utočište deci ove oblasti, koja ga vide kao šamana, drugog oca i trenera. Fotografija od koje zastaje dah, prelepa muzika i ubedljiva priča čine ovaj film izuzetnim i inspirativnim iskustvom o jednom skrivenom carstvu. Mark Ferkerk dobio je priliku za do tada nemoguć pristup hramu Zlatnog konja tokom cele godine, i rezultat je intimno filmsko delo koje nudi pogled na izuzetno zanimljiva iskustva ove dece. U filmu Budina izgubljena deca, izraz "iskonski Budizam" dobija novo značenje, a na kraju delimo iskustvo preobražavanja dece - od stidljivih dečaćica iz sela do mladih iskušenika punih samopouzdanja.


    Isusovi vojnici 19h
    JESUS CAMP
    Hajdi Juing, Rejčel Grejdi
    SAD, 2006, 85 min
    engleski



    Sve veći broj hrišćana evangelista veruje da se u Americi odvija buđenje vere i da hrišćanska omladina mora da preuzme vođstvo verske desnice. Isusovi vojnici prate Levija, Rejčel, Tori i još nekoliko dece tokom boravka u letnjem kampu "Revnosna deca" pastorke Beki Fišer na Đavoljem jezeru u Severnoj Dakoti, u kome se deca uče kako da postanu odani hrišćanski vojnici u "Božjoj vojsci". Film prikazuje njihov život u kampu u kom bruse svoj "proročki dar" i uče kako da "vrate Ameriku Hristu".
    Deca su, bez obzira na svoju mladost, pobožni harizmatični hrišćani: Levi, koji namerava da postane pastor, drži propoved u kojoj obznanjuje da je njegova generacija ključna za ostvarenje Isusovog povratka. Na početku filma vidimo Rejčel kako se moli nad kuglom za kuglanje i često deli hrišćanske pamflete ljudima koje sreće. Tori više voli hrišćansku hevi-metal muziku od Britni Spirs.
    Tokom boravka u kampu, Fišerova naglašava potrebu da se deca pročiste i obavežu da izgrade hrišćanske vrednosti u Americi. Ona je 2006. godine najavila da će zatvoriti kamp zbog negativnih reakcija na film. Isusovi vojnici je film koji po prvi put pruža uvid u intenzivni trening kojim se okupljaju "ponovo rođena" hrišćanska deca da bi postala aktivni učesnici u američkoj političkoj budućnosti.


    Dani slave 21h
    DAYS OF GLORY
    Rašid Bušareb
    Francuska, Maroko, Alžir, Belgija, 2006, 128 min
    Francuski/arapski



    Nikada nogom nisu kročili na francusko tlo, ali pošto je Francuska u ratu, Said (Žamel Debouz, Čudesni život Amelije Pulen), Abdelkader (Sami Buažila), Mesud (Rošdi Zem) i Jasir (Sami Naseri) prijavljuju se u francusku vojsku, zajedno sa još 130 hiljada drugih, "domorodačkih vojnika", da bi oslobodili "otadžbinu" od nacističkog neprijatelja. Njihovi motivi su različiti. Dok Said beži od pustoši siromaštva u Maroku, Jasir se prijavljuje zbog plena koji očekuje da će pokupiti, Mesud se nada da će se oženiti i ostati da živi u Francuskoj da bi pobegao od aparthejda u Alžiru, a Abdelkader se nada francuskom priznanju i očekuje više pravde za kolonizovane Alžirce po završetku rata. Ali, dok se njihova divizija probija na sever kroz Evropu, svi će otkriti da su im osnovna prava, koja njihovi francuski saborci uzimaju zdravo za gotovo, i dalje uskraćena. Prema njima su se često odnosili kao prema građanima drugog reda - dobijali su manje porcije, koristili su ih kao topovsko meso za izazvanje paljbe neprijatelja.
    Dani slave je ratni film, ponekad opisivan kao severno-afrički Saving Private Ryan (Spašavanje redova Rajana), ali istovremeno predstavlja tragičnu priču o diskriminatornom odnosu prema francuskim Afrikancima. Francuski predsednik Žak Širak je, nakon što je gledao film, odobrio fondove za vojne penzije "domorodačkih" vojnika, zamrznute još od 1959. godine.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: 3. filmski festival SLOBODNA ZONA

    Utorak 13. novembar

    BILLY THE KID 17h
    Dženifer Venditi
    SAD, 2007, 85 min
    engleski



    Bili počinje kao intimni portret koji se brzo preliva u širi društveni kontekst tinejdžerskog samootkrivanja, istovremeno najmračnijeg i najsvetlijeg dela mladosti. Film je snimljen transžanrovskim verité pristupom u kojem subjekt kao da usmerava tok filma jednako koliko i filmski stvaraoci iza kamere. Nimalo uznemiren zbog bežičnog mikrofona koji odano nosi svakog dana, Bili dozvoljava filmadžijama da ga prate i svedoče o njegovim usponima i padovima u školi, maltretiranju koje trpi od siledžija, da zabeleže njegove intimne emotivne razgovore sa majkom ali i šarenolike stanovnike ulice Mejn. Na polovini snimanja, Bili sticajem srećnih okolnosti sreće svoju simpatiju Heder u lokalnom restoranu i film kreće neočekivanim tokom - autori počinju da prate nijanse prve tinejdžerske ljubavi i njenih posledica. Bili bez ustručavanja deli intimne i tačne opservacije o sebi i onima oko sebe. Peni, Bilijeva majka, herojski prevazilazi iskušenja. Saznajemo njenu tešku prošlost provedenu sa Bilijevim biološkim ocem, zavisnikom sklonom nasilju, te možemo da vidimo naznake kako je Bilijev odnos prema ženama oblikovan njegovom nemogućnosti da zaštiti majku dok je bio dete. Bili je priča o sazrevanju tinejdžera autsajdera koji se hrabro suočava sa preprekama, pokazujući retko viđenu svesnost.


    DEATH OF A PRESIDENT 19h
    Gabriel Rejndž
    Velika Britanija, 2006, 92 min
    engeski/arapski



    Dobitnik nagrade kritike za najbolji film na Filmskom festivalu u Torontu 2006. godine, ovaj kontroverzni lažni dokumentarac slika zamišljeni atentat na američkog predsednika Džordža Buša. Predstavljajući film kao istraživački dokumentarac, autor u filmu koristi arhivske snimke, glumce i kompjuterske efekte da bi pokazao sve one umešane u taj sudbonosni dan: demonstrante ispred hotela u Čikagu, osumnjičene u pucnjavi i njihove porodice, agente tajne službe koji nisu uspeli da zaštite poverenog im štićenika, novinare kao i čitav niz stručnjaka koji očajnički tragaju za značenjem ovog užasnog čina nasilja.
    Kao dokumentarac, ovaj film kombinuje izuzetno zanimljivu naraciju sa autoritativnim reportažama, čiji je cilj da gledaocima omogući procenu alternativnih teorija o atentatu.
    Kao drama, delo je nabijeno akcijom i nudi posrednu kritiku našeg savremenog političkog pejsaža, sa ciljem da naglasi najalarmantnije aspekte današnjeg fundamentalizma, bilo da je religiozan, neokonzervativan ili liberalan.
    Film pokriva teme građanske neposlušnosti, rasnog profilisanja, smanjenja građanskih sloboda, senzacionalizma i teorije koja opravdava rat. I konačno, saznajemo šta će se dogoditi Americi... Posle smrti predsednika.



    TRUE NORTH 21h
    Stiv Hadson
    Velika Britanija, 2006, 96 min
    engleski



    Škotski ribarski brod uplovljava u belgijsku luku. Ribari ponovo nisu uspeli da uhvate dovoljno ribe da otplate hipoteku. Skiper (Geri Luis), iako nominalno i dalje na komandi broda, prebacuje odgovornost za sve finansijske poslove na sina Šona (Martin Kompston), koji će ga jednog dana naslediti. Suočen sa bankrotom i ne želeći da postane gubitnik poput oca, Šon nerado prihvata unosnu ponudu - da prošvercuje kineske emigrante preko Severnog mora u Britaniju. Angažuje još jednog člana posade, Rajlija (Piter Mulan), da mu pomogne i, dok Skiper spava, Kineze sakrivaju u tminu brodskog skladišta.
    Ono što na prvi pogled izgleda kao laka zarada od posla bez ikakvog smisla, uskoro se pretvara u igru na život i smrt protiv vremena. U pokušaju da izbegnu da britanske vlasti otkriju tajni teret po dolasku, moraju da ulove i nešto ribe, ali je mreža stalno prazna. Na palubi raste očajanje, a u potpalublju se uslovi sve brže pogoršavaju. Uskoro će oluja oštetiti brod i povrediti ljudski teret na njemu, situacija je sve teža i preokreti sudbine se smenjuju jedan za drugim. Pramcem ka Severu je uzbudljiv igrani film, ali relevantnost priče je nesumnjiva u svetu u kome su zalihe ribe u okeanima sve manje a vrednost ljudskih života uporediva sa svim ostalim oblicima trgovine.


    freezone
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...
      Vrh

  4. #4

    Odgovor: 3. filmski festival SLOBODNA ZONA

    Završen festival Slobodna zona


    Za najbolji film upravo završenog festivala "Slobodna zona", koji je 14. novembra zatvorio jedan od najboljih mladih britanskih glumaca Metju Meknalti, proglašeno je ostvarenje "Postojim" Dorote Kedzierzavske iz Poljske.



    Festival "Slobodna zona" trajao je 6 dana, a na festivalu je prikazano 18 dugometražnih i kratkih dokumentarnih i igranih filmova. Čak 12 projekcija ovogodišnjeg festivala bilo je rasprodato.

    Festival "Slobodnu zonu" ove godine je posetilo 7.500 gledalaca, što je gotovo za 40% više u odnosu na drugo, odnosno 107% više u odnosu na prvo izdanje Festivala 2005. godine. Devet stranih gostiju, reditelja, producenata i festivalskih organizatora posetilo je "Slobodnu zonu" i sa njima je beogradska publika mogla da razgovara posle projekcija filmova.

    Ulaznice za ovogodišnji festival koštale su 150 dinara, a sav prihod biće uplaćen Svratištu za decu i mlade koji žive i rade na ulici.

    Festivalska publika imala je priliku da glasa za najbolja ostvarenja. Pošto su prebrojani svi glasovi publika je ocenila da su najbolji filmovi "Postojim" (Dorota Kedzierzavska, Poljska, 2005.), "Budina izgubljena deca" (Mark Ferkerk, Holandija, 2006.), "Persepolis" (Marjan Satrapi, Vincent Parono; Francuska, 2007.), "Snovi o golu" (Maja Sanbar, Džefri Sanders; SAD/Palestina, 2006.) i "Žig ubice" (Mark Manden, Velika Britanija, 2007.).

    Festival, koji je počeo 9. novembra, pred prepunom salom zatvorio je 14. novembra jedan od najperspektivnijih mladih britanskih glumaca Metju Meknalti, tumač glavne uloge u filmu "Žig ubice" koji je prikazan poslednjeg dana festivala.

    Napeta ratna drama "Žig ubice" bavi se grupom britanskih vojnika koji se vraćaju kući posle počinjenih zločina nad iračkim zarobljenicima, gde počinje da ih proganja sopstvena savest. Film je izazvao veliku buru posle premijere u Londonu, a autori su optuženi da su ugrozili bezbednost britanskih trupa u Iraku.

    b92
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...
      Vrh

Slične teme

  1. Međunarodni filmski festival "Kustendorf
    Autor silvia u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 18.01.2012, 10:24
  2. IV Dečiji filmski festival - KIDS FEST
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 30.09.2008, 13:21
  3. Exit organizuje filmski festival
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 05.06.2008, 14:20
  4. Prvi srpski filmski festival u Novom Sadu
    Autor Lady S u forumu Spomenar
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 12.02.2007, 16:24

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •