Dokumentarni film
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4
  1. #1

    Dokumentarni film

    petak, 19. februar, 20:00

    SLOBODNA ZONA u REXu

    projekcija dokumentarnog filma LUIZ-MISEL, rezija Benoa Delpin i Gustav Kervern, 90 min, Francuska, 2008.

    Sta da rade radnice fabrike za proizvodnju decijih igracaka kada preko noci ostanu bez posla? Luiz, jedna od otpustenih zena, ima originalnu ideju: zasto novac od otpremnine ne bi ulozile u honorar placenog ubice koji bi 'eliminisao' njihovog sefa. Predlog biva prihvacen i Luiz krece u potragu za odgovarajucom osobom. Posao sa zadovoljstvom prihvata Misel, nespretni radnik obezbedjenja u kampu za prikolice. Medjutim, ispostavlja se da je unajmljeni 'ubica' potpuno nesposoban da puca u bilo koga, te posao prosledjuje neverovatnom naivcini. Kada njegova nepromisljena odluka prouzrokuje smrt bogatog industrijalca koji ni na koji nacin nije umesan u zatvaranje fabrike, Luiz odlucuje da se pobrine da posao bude uradjen kako treba...
    Film Luiz-Misel je svojevrstan omaz istoimenoj francuskoj anarhistkinji iz XIX veka.

    O rediteljima: Rediteljsko-scenaristicki dvojac Benoa Delpin i Gustav Kavern svoj dar za komediju su 15 godina razvijali radeci na televiziji kao scenaristi i izvodjaci skeceva. Upoznavsi njihov rad, kultni reditelj Moris Piala ih ohrabruje da udju u filmske vode. Prvi film 'Aaltra' dozivljava ogroman uspeh kod kritike i publike. U svom radu vole da kombinuju profesionalne glumce i naturscike, dok scene u filmu formiraju sa puno improvizacija. Kao presudan momenat u karijeri navode susret sa Aki Kaurismakijem. Njihovi filmovi 'Aaltra', 'Avida' i 'Luiz-Misel' prikazivani su na filmskim festivalima u Kanu, Roterdamu, Sandensu i San Sebastijanu.

    Festivali: Specijalna nagrada zirija za originalnost, filmski festival Sandens 2008, Nagrada za najbolji scenario, filmski festival San Sebastijan.
    Prvi utisak uvek vara

  2. #2

    Odgovor: Dokumentarni film

    Kamran Širdel, iranski reditelj, predsednik žirija 57. beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma


    U koštac sa stvarnošću


    Beograd - - Predsednik žirija 57. beogradskog festivala dokumentranog i kartkometražnog filma je čuveni iranski reditelj dokumentarnih filmova Kamran Širdel. Njegovi filmovi sa razlogom važe za prave uzore u oblasti društveno angažovanog dokumentarnog filma i filmske režije u Iranu, a prikazivani su na nebrojenim međunarodnim filmskim festivalima i retrospektivama.

    Po diplomiranju, 1965. godine, Širdel se iz Italije vratio u Teheran gde je počeo da režira filmove za iransko Ministarstvo kulture i umetnosti. Tokom naredne tri godine režirao je svoje najpoznatije društveno-političke dokumentarce, šest filmova koji na hrabar i iskren način otkrivaju najmračniju stranu iranskog ekonomskog buma. Ovi filmovi spadaju u one sa visokim nivoom socijalne svesti i podsećaju na najbolju neorealističku italijansku tradiciju. Ljutiti dokumentarci Širdelovog filmskog jezika izazvali su raspravu i represije od strane političkog režima šaha Reze Pahlavija, nateravši Širdela da ode u izgnanstvo zato što je progovorio o životu neprivilegovanih i isključenih, time negodujući i kritikujući korupciju koja je vladala unutar sistema moći.

    Pošto nije imao kuda da ode i nije želeo da gubi vremena, počeo je da snima filmove i najpre uradio četiri filma za Žensku organizaciju u Iranu. Nadajući se da situacija sa cenzurom neće doveka trajati, Širdel je radio što je više mogao, uhvatio se u koštac sa stvarnošću iz čega je nastalo šest filmova koji su zabranjivani i konfiskovani. Praveći namenske filmove - u svrhu političke propagande na primer, oni su u procesu njegovog rada postajali antipropagandni, čime je čak rizikovao i sopstveni život. Čekao je 33 godine da ponovo vidi svoje filmove, i za to je dobio priliku i na Beogradskom festivalu jer je retrospektiva Šidrelovih izabranih filmova prikazana juče u popodnevnim satima u Muzeju jugoslovenske kinoteke. - Hvala vam što ste me pozvali na Festival. U Beogradu je baš lepo i što sam više ovde, sve više mi se sviđa pre svega zbog vaše srdačnosti, rekao je na jučerašnjoj festivalskoj konferenciji u Dvorani kulturnog centra.
    Širdel, koji je i ranije nakon iranske revolucije bio čest gost Beograda i tadašnje Jugoslavije, osvrnuo se na vreme svog studiranja u Italiji šezdesetih godina prošlog veka, kada je film tamo bio na vrhuncu. - Slavne reditelji kao što su Antonioni, Felini, Pazolini, Roselini, nismo direktno poučavali, već smo direktno od njih upijali znanja iz razgovora i diskusija sa njima, kao i iz samog rada na filmovima. Sličan metod primenio sam i u svom pedagoškom radu, kada sam se vratio u Iran. To nisu bila klasična predavanja, već sam pronalazio siromašne i vrlo talentovane mlade ljude kojima sam prikazivao filmove, upućivao ih na prave knjige, iz kojih su mogli nešto više da nauče o filmu - kaže Širdel.

    Danas

    57. Kratki metar


    Kako oprostiti ubici?



    Kako neko postaje psihopata, koliko se paranoidna šizofrenija leči, da li ubici treba oprostiti i koliko porodično okruženje može negativno da utiče na razvoj pojedinca, pitanja su koja postavlja film španskog režisera Venture Durala, prikazan u okviru programa "Vrelo" u Domu omladine

    OPROŠTAJ
    El perdon, Ventura Dural, Španija 2009, 63 min.


    Dokumentarni film Oproštaj katalonskog reditelja Venture Durala počinje kao moderni triler o psihopati. Izveštaji sa televizije govore o Andresu Rabadanu koji je 1994. godine izbacio tri voza iz šina i ubio oca samostrelom. Oslobođen je optužbe jer je zaključeno da boluje od paranoidne šizofrenije, tako da je umesto u zatvorskoj ćeliji završio u zatvorskoj bolnici. Tamo je tri puta pokušao da pobegne, jednom da se ubije, a pisao je i preteća pisma bolničarkama i lekarima. Zato nije ni čudo što do pre dve nedelje nije dobio pravo na privremeni izlazak.


    Spas u umetnosti: Crtež Rabadana

    Andres Rabadan je zaista imao više ličnosti, i to se vidi iz snimaka iz različitih perioda njegovog života. Na nekima deluje kao bilo koji slučajni prolaznik, na drugima kao manijakalni ubica. A istina je da nije bio ni jedno ni drugo. Ili je možda bio- oba.

    Kako je stigao do toga da, kako je delovalo, hladnokrvno ubije oca, saznajemo iz intervjua sa njegovim prijateljima i članovima porodice, a pre svega sa sestrom Blankom. Duralov rediteljski postupak nas vodi zaobilaznim putem, i baš kada smo ubeđeni da se radi o potpunom ludaku, Blanka nam objašnjava da je tog kobnog dana priznala bratu da ju je otac seksualno zlostavljao. Iz njene priče shvatamo i da se njihova majka ubila zbog očevog maltretiranja, ali Dural nam mudro skriva detalje, dozvoljavajući nam da saznamo taman onoliko koliko je potrebno da bismo se naježili. Pored trilerske dramaturgije, reditelj primenjuje i postupke karakteristične za horor, i to na kašičicu, stalno pazeći da ne skrene u parodiju.

    Raznovrsnost i dinamiku ovog odličnog dokumentarca dopunjuju Rabadanovi mračni ekspresionistički crteži po kojima je postao čak i slavan, često služeći kao ilustracija događaja o kojima se govori. Izbacujući iz sebe probleme koji ga muče, objavio je i dve knjige. Pre dve godine u njegovom stanju je primećeno znatno poboljšanje, što nije uopšte često ni lako kod paranoidne šizofrenije. Dodatni problem je nedostatak jedinstvene definicije ozdravljenja, a neki stručnjaci smatraju da u ovakvom slučaju ono nije ni moguće. Zato je došlo i do rasprave da li je Rabadan ikada bio šizofreničan i da li je presuda bila ispravna, ali pošto se za isti zločin čoveku ne može suditi dva puta, Rabadan je jednostavno ostao u zatvorskoj bolnici. Uspeo je i da se zaljubi i oženi medicinskom sestrom koja je zbog njega dala otkaz i sada planiraju porodicu. Do isteka kazne ostalo mu je još četiri godine.

    Pored Oproštaja, Dural je snimio i igrani film Dva života Andresa Rabadala koji je u Španiji dobio odlične kritike i osvojio tri nacionalne nagrade Goja, i to za glumce, među kojima i za Aleksa Brendemula koji tumači lik Rabadala. Ovaj film nismo imali prilike da vidimo, ali dokumentarac je definitivno jedan od najupečatljivijih i najmračnijih filmova u poslednje vreme.

    e novine
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  3. #3

    Odgovor: Dokumentarni film

    Pamtim jedan film koji se ne moze zaboraviti.
    Zove se " Malj " i reziser je Aleksandar Ilic ( nasao ).
    Film je kratak i glavni junak je pile na pokretnoj traci u fabrici za preradu pilica.
    Za mene najbolji dokumentarac ikada snimljen.
    Posle odgledanog filma u glavi ti je kao da si imao bliski susret sa naslovom filma.
    Pomesana osecanja i jaki utisci i ostati ravnodusan ne meres i da oces.
    Pogledao bih ga opet ali nema ga nidje.
    Eto preporuke.
    Ko ga nije gledao neka potrazi...
    Vredi.
    Hej Joe...Supercalifragilisticexpialidocious !

  4. #4

    Odgovor: Dokumentarni film

    Međunarodni festival u Prizrenu
    Počeo Dokufest



    U čast nedavno preminulog glumca Bekima Fehmiua, koji je detinjstvo proveo u Prizrenu, na otvaranju Dokufesta prikazan je film "Skupljači perja", Aleksandra Saše Petrovića, nagrađen na festivalu u Kanu 1967. godine

    Međunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma Dokufest, na kome će biti prikazano više od 150 filmova iz 34 zemlje, otvoren je u subotu uveče u Prizrenu.

    Takmičarski program dokumentaraca sa Balkana obuhvata desetak filmova, među kojima su 1717 Kilometers of Summer Jurija Medena, bugarski Konkretni faraoni Jordana Todorova, grčki Bilo jednom (Eleni Varmazi), Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest Željka Mirkovića iz Srbije. Balkanski takmičarski program obuhvata i turski film Married to the Camera (Doga Kilcioglu), Čuvar Antonete Kastrati sa Kosova, Sevdah Marine Andree Skop i Tobacco Girl Biljane Garvanlieve. Najbolji film u balkanskoj konkurenciji proglasiće žiri, koji čine Emel Čelebi iz Turske, Michael Palmieri iz SAD i Sisi Korhonen iz Finske.


    Filmovi koji su odabrani za međunarodni takmičarski program su The Oath Laure Poitras, o sudbini zatvorenika Gvantanama, izraelski A Film Unfinished (Yael Hersonski) o istini iza jednog od najmisterioznijih nacističkih propagandnih filmova snimljenog u varšavskom getu, švajcarski autobiografski Beyond This Place Kalea La Bele i Space Tourist (Christian Frei). Žiri za međunarodni program dokumentarnih filmova čine Doug Blok, Aj Šnak i Pamela Konn (SAD), Sonja Henrici (Škotska) i Adriatik Kelmendi sa Kosova.

    Tokom festivala, koji traje do 7. avgusta, biće održane retrospektive filmova novosadskog reditelja Želimira Žilnika kao i reditelja sa Filipina, Khavna de la Cruza, te omaž nedavno preminulom glumcu Bekimu Fehmiu. U okviru Dokufesta će biti organizovan i program za decu i mlade, kao i sekcije posvećene Avganistanu, finskim dokumentarcima i kratkim filmovima, kao i megalopolisima i ujedinjenoj Evropi, a biće prikazan i izbor kratkih filmova iz programa festivala Oberhauzen, kao i dokumentarnih sa istambulskog festivala DocumentarIst. Na festivalu će biti prikazani i kratki filmovi iz Grčke, Danske, Francuske, Albanije, Rumunije, Norveške, Malezije, Britanije, Poljske, Švedske, Češke, Španije, Belgije, Hrvatske, Italije, sa Novog Zelanda, a o najboljem kratkom filmu će odlučiti žiri koji čine Khavn de la Cruz sa Filipina, Andamion Murataj (SAD) i Elizabet Sjastad (Norveška).

    Poseban takmičarski program biće posvećen filmovima sa Kosova, a zasebnu selekciju čine i filmovi koji se bave ekološkim problemima. Dokufest će predstaviti i nekoliko specijalnih programa, uključujući "Pogled iz sveta", "Brandiranje Kosova", "Brzi gradovi" i "Evropa preko plota", u okviru kojeg će biti prikazan istoimeni film Želimira Žilnika, koji istražuje posledice Šengenskog sporazuma na život na mađarsko-srpskoj granici u periodu od leta 2004. do proleća 2005. godine.

    Osim nagrada u pet takmičarskih kategorija, na Dokufestu će biti dodeljena i nagrada publike, kao i nagrada za ljudska prava, te nagrada za najboljeg mladog autora u konkurenciji dokumentaraca sa Balkana.

    IZVOR
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

Slične teme

  1. Najbolji SF film
    Autor silvia u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 27
    Poslednja poruka: 26.02.2019, 20:56
  2. Sex and the City - film
    Autor Lady S u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 47
    Poslednja poruka: 05.12.2013, 09:53
  3. Pa šta ako je film kultni
    Autor Arthur Dent u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 73
    Poslednja poruka: 18.08.2013, 15:26
  4. Nemi Film
    Autor Charlie Harper u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 08.06.2011, 20:17
  5. Film
    Autor HLEBmaster u forumu Domaći spotovi i tekstovi
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 13.07.2009, 20:37

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •