Post je voljno uzdržavanje od unošenja hrane (ili neke vrste hrane) ili pića, najčešće na određen vremenski period. Post može biti danonoćan tokom perioda posta, kao u pravoslavlju, ili se može upražnjavati samo u određeno doba dana, kao kod muslimana tokom svetog meseca Ramazana. U zavisnosti od tradicije, post može uključivati i zabranu polnog opštenja. Medicinski post se može upražnjavati radi detoksikacije organizma.
Post ne znači da se samo uzdrlavamo od mrsne hrane, već u prvoj liniji to je odricanje od zločestivih misli, želja i dela. Telesni post je svakako neophodno pomoćno sredstvo za uspešnu borbu protiv strasti, naročito protivgordosti koja je koren svakog daljeg zla. Telo koje u grehu ima zajedničko učešće sa dušom, treba sa njom u i vrlinama da ima učešća. Stvaran post je u prvoj liniji uzdržavanje od svake pohotljivosti. Bez duhovnog posta, kažu oci, sam telesni post Bog ne prihvata. Post ima u prvom redu duhovni smisao i on je organski povezan sa celokupnim duhovnim životom. Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj svemilosti. Kod sticanja svih vrlina i kod ispunjenja svih zapovesti, Sveti Oci pridaju vrlini rasuđivanja najveću važnost. Rasuđivanje znači dar razlikovanja onoga što je korisno, i onoga što je štetno - tamo gde je istina, i tamo gde je laž.
Mi ne treba da umrtvljujemo svoje telo, nego svoje strasti. Post se ne sastoji toliko u tome da se jede retko, koliko da se jede malo. Nerazuman je onaj posnik koji iščekuje određeni čas, a onda se za trpezom sav predaje nenasitoj nasladi, i telom i umom. Što se tiče hrane, treba se čuvati i toga da ne budemo probirljivi, gledajući koje je jelo ukusno a koje nije...
Hranu uopšte treba uzimati svakoga dana toliko da se telo okrepi i bude prijatelj i pomoćnik u vršenju dobrodetelji (vrline). Inače, može da se desi da od iznurenja tela i duša onemoća. Ne može svako da primi na sebe strogo pravilo uzdržanja ili to da se liši svega što mu može poslužiti za olakšanje nemoći. Petkom i sredom, naročito u vreme četiri velika posta, hranu uzimaj jednom dnevno, i Anđeo Gospodnji će se priljubiti uz tebe.
Veliki godišnji postovi
Vaskršnji Post (Veliki, Časni) - 7 sedmica
Petrovski Post (Apostolski) - (trajanje zavisi od datuma kada pada Vaskrs, oko 40 dana)
Gospoinski Post (Bogorodičin) - 2 sedmice
Božićni Post - 40 dana
Jednodnevni postovi
Dan pre Bogojavljenja
Dan Vozdviženja Časnog Krsta - Krstovdan
Dan Usekovanja glave Sv. Jovana Krstitelja
Svaka sreda i petak (sem za vreme trapavih sedmica)
Neki su postovi strožiji od drugih. Najstrožiji su Vaskršnji i Gospoinski post. Za vreme tih postova, ulje je dozvoljeno samo subotom i nedeljom, kao i na izvesne praznike. Tako na primer, post je na dan Svetih Četrdeset Mučenika razrešen na ulje i vino. Upotreba ribe, ulja i vina dozvoljena je na praznik Cveti kao i na Blagovesti, ukoliko ne padaju za vreme Strasne sedmice. Za vreme Bogorodičinog posta, riba je dozvoljena samo na praznik Preobraženja Gospodnjeg, dok se ostalim danim posti na vodi (osim subotom i nedeljom, kada je razrešeno na ulju).
Petrovski i Božićni postovi su manje strogi. Sredom i petkom se posti na vodi, a drugim danima je dozvoljeno jesti na ulju. 3a petrovski post je dozvoljeno jesti ribu svakoga dana, osim srede i petka, a božićni post dozvoljava da se riba jede samo subotom i nedeljom, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (bez obzira u koji dan padne). Ukoliko slavite slavu za vreme posta (Sveti Nikola) toga dana, dozvoljena je i riba. Takođe, ukoliko vaša slava pada van posta, ali u sredu ili petak, treba da je posna.
Ima dana koji se poste posebno strogo na vodi, ili jedemo samo jednom dnevno (uveče) hleb i vodu obično na Veliki Petak - do 3 sata poslepodne (iznošenja plaštanice), posle čega se uzima lagan obrok "na vodi". Prva tri dana Vaskršnjeg posta se takođe poste posebno strogo, kao i poslednja nedelja posta. Takođe, u toku vaskršnjeg posta na vodi, sreda i petak se uvek poste posebno strogo.
Ovo su najosnovnija pravila posta. Svaki Hrišćanin bi pre početka posta trebao da porazgovara sa svojim sveštenikom ili duhovnikom i utvrdi koja vrsta posta odgovara najviše njegovim duhovnim i fizičkim snagama. Ne može svako da primi na sebe strogo pravilo uzdržavanja ili da se liši svega što mu je potrebno za olakšanje nemoći. Ovde spadaju naročito deca, stari, bolesni, trudnice i dojilje, kao i oni koji obavljaju teške fizičke poslove. Post može biti olakšan pod nazorom duhovnika, ali nikako ukinut.
Pogledajte u crkveni kalendar, neke nedelje su razrešene posta ("trapave sedmice"). Npr. nedelja posle Vaskrsa je razrešena na post u sredu i petak kao i nedelja posle Božića.
Izvor: Wikipedia
Pošto je počeo šestonedeljni Božićni, eto i teme... Da li postite, da li ste ikada postili, kakvo je vaše mišljenje o postu i mislite li da post ima svrhu? Da li su oni koji poste veći vernici?