ser_gogsy kaže: izabelitta, spominješ Dantea, a ja ti govorim o Hristovim Rečima! Ko je Dante naspram Hrista?
Dante je bio renomirani književnik i njemu kao umetniku verujem, a Hrist je bio drvodelja i (kažu) čudotvorac u čiju su priču ljudi poverovali, a mene (eto) nije ubedio...

Rekao sam ti: Čovek kada umre, duh se vraća onome Koji ga je i dao! Kod drugog Hristovog dolaska, Bog nas sve stvara ponovo i duh se vraća u telo...to je vaskrsenje mrtvih koje se spominje! Jedni idu na sud, drugi na večni život sa Bogom! Ovi osudjeni će sa svojim knezom provesti 1000 god. ( i to je pakao), potom svi zajedno idu u večnu smrt, zauvek!
Nema nikakvog večnog prženja i sl.
Kako znaš? Nije za ovu temu, ali postoji li ikakav naučni dokaz?



Poenta priče je u tome, da će svaki iole normalan roditelj oprostiti greške svom detetu!!!!!!! Ma šta on uradio: drogirao se, alkoholisao . . . . strpao ih u starački dom, itd.....
I da će svaki roditelj biti srećan u svome oprostu, ako im dete koje je zgrešilo to i prizna-pokaje se!

Ko ima dece od vas, trebalo bi da zna o čemu govorim!
Na ovo je već jako dobro odgovorila leptirić.
Velika je razlika između roditeljske ljubavi i krajnje bolećivosti.
Ljudi šta je svama? kao da ste s kruške pali.....
Ja o jabukama, vi o bananama!
Hoću da kažem da se ne opterećujete pričama i razmišljanjima o paklu, i različitim verzijama/tumačenjima šta nas čeka kad svi budemo sklopili oči, jer to nisu ključna pitanja....Nego da se usresredite na ovaj život koji imate trenutno, i šansu da se dovedete u red!
Hajd' onda i ti o bananama, pa da se razumemo. Što ne bismo pričali o paklu? Zar nije poenta vaspitanja Božjeg u nagradi i kazni?
Po tome se razlikuju valjani vernici (kojima sledi nagrada) od ostatka čovečanstva (kome sledi ognjeni crv), zar ne?
Dobro, lako je meni (nama) da ćaskamo o paklu, jer njime nismo (za sad) opterećeni... No, mogu da shvatim da ti nerado pričaš o tome, jer veruješ u hiljadugodišnje razvlačenje duše...
Inače, moj život je u redu. U onom redu koji mene i moje najdraže motiviše i usrećuje. I ne bih ga menjala ni za jedan drugi. I nikakva nada u večno "posle" mi nije potrebna. Moje "posle" će biti moji unučići...