Viševekovnom kontinuitetu kulture i civilizacije na ovom području najviše je doprineo povoljan geografski položaj Rume. Ruma je smeštena u središnjem delu Srema, skoro na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 111 metara. Šire posmatrajući, ona se nalazi tačno na polovini severne zemljine polulopte, tj. na 45. paraleli. Konfiguracija terena, plodna zemlja i pitomi pejzaži centralnog Srema oduvek su bili privlačni za naseljavanje. Nedostatak većeg vodenog toka uspešno su nadoknađivala tri rumska potoka (koji su našli mesto i u grbu grada), a 70-tih godina je u neposrednoj blizini Rume izgrađeno i jedno veštačko jezero. Pored Rume su uvek prolazile glavne saobraćajne komunikacije, povezujući je sa većim gradskim centrima u njenom susedstvu (Beograd, Novi Sad, Šabac), što se povoljno odražavalo na njen razvoj.


Od Požarevačkog mira 1718., austrougarska vlast zamenjuje tursku i trajaće u Sremu narednih dvesta godina.

Ruma je privredni i kulturni centar istoimene opštine, koju čine teritorije 17 sela, ukupne površine 578 km 2 . Po poslednjem popisu stanovništva obavljenom 2002. Ruma ima blizu 32.229 stanovnika, a cela Rumska op ština 60.006 . Prema nacionalnom određenju najbrojniji su Srbi, a zatim slede pripadnici raznih nacionalnih manjina (Hrvati, Mađari, Nemci…).

Najveći broj stanovništva je zaposlen u industriji i poljoprivredi. Kao tradicionalno poljoprivredni region Ruma i danas poseduje solidnu osnovu za razvoj ove delatnosti, bilo kroz individualni sektor, bilo kroz odgovarajuće industrijske grane (prehrambena, kožarska, drvna, industrija poljoprivredne pneumatike). Ruma, takođe, ima i dugu tradiciju u trgovini, a u tom pogledu je svakako najpoznatiji rumski vašar koji se održava svakog trećeg u mesecu. Nažalost, zanatstvo, koje je nekada takođe bilo zaštitni znak Rume, postepeno zamire i preseljava u istoriju.




Kulturni život u gradu se odvija pod okriljem nekoliko ustanova kulture. U Kulturnom centru, Zavičajnom muzeju i Gradskoj biblioteci se redovno održavaju bioskopske i pozorišne predstave, koncerti, promocije knjiga, likovne izložbe i druge kulturne manifestacije među kojima je najznačajnija Festival muzičkih društava Vojvodine. Sport i rekreacija zauzimaju značajno mesto u životu Rumljana. Pored brojnih terena za fudbal, rukomet, košarku, tenis i drugo, u centru grada se nalazi i moderan Sportski centar sa svim sadržajima karakterističnim za jedan ovakav objekat. U njemu se održava većina sportskih dvoranskih takmičenja u raznim sportovima, gde Rumljani nastoje da dostojno reprezentuju svoj grad.






Brigu o obrazovanju i vaspitanju mlađih naraštaja preuzele su četiri osnovne
škole, nekoliko stručnih škola i Gimnazija, dok za mlađi uzrast postoji nekoliko
predškolskih ustanova. Stari i nemoćni ljudi potrebnu pažnju i negu mogu naći
u Gerontološkom centru. Za zdravlje Rumljana se brine dobro organizovana i
opremljena zdravstvena služba, stacionirana u modernom objektu Dom
zdravlja. Verske potrebe Rumljana se zadovoljavaju u okviru tri pravoslavne i
jedne katoličke crkve. Najstarija crkva u Rumi je pravoslavna crkva Sveti
Nikola sagrađena 1758. godine, a samo nešto mlađa je tzv. Voznesenska iz
1761. godine. Centralna pravoslavna crkva je Sošestvija Svetog Duha,
dovršena polovinom XIX veka. Rimokatolička crkva Svetog Križa datira iz
1813. godine.



Blizina Fruške Gore i brojnih manastira smeštenih na njenim padinama čine Rumu zanimljivim za turiste željnih spoja
prirodnih lepota i kulturno-istorijskih sadržaja. Hotel "B" kategorije u centru grada, nekoliko obližnjih motela,
niz restorana i drugih ugostiteljskih objekata, kao i jedno veštačko jezero, mogu uspešno da se pobrinu za
podmirenje njihovih drugih potreba.