O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 183

Threaded View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #11

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Pitanje ne bi bilo legitimno da su se i delfini razvili u svesno i dubokomisaono biće poput čoveka. Jer, tamo gde imamo dva primera nečega, automatski odbacujemo posebnost bilo čega. Gde su dva, moglo je a i nemora da bude tri, četiri, pet......Ali, tamo gde je , od milion primera , samo jedan isplivao, onda je sasvim legitimno i razumljivo pitanjce --> zašto samo taj jedan, jer je očigledno da je poseban/specijalan/vredniji/značajniji od onih ostalih milion, dva, tri.....A ako je specijalan i značajniji, postavlja se pitanje-->Kome je?


    Njemu samom.
    Da nema choveka, shimpanze bi bile mozda najinteligentnije, mozda u ovakvom stanju kakve su, da nema shimpanza bile bi na vrhu neke drugi majmuni ili bash delfini.

    Prosto, tvoj zakljuchak je logichki pogreshan, jer -unapred podrazumeva zzeljeni odgovor. Ne mozzesh dochi do objektivnog saznanja i odgovora ako prvo napishesh odgovor, a zatim trazzish odgovarajuche pitanje...

    Hochu rechi i pre nego shto si postavio pitanje postavio si kao nepobitno neshto shto bi zapravo trebalo da proizilazi iz odgovora.
    "Boga mora biti" "Chovek mora biti omiljen jer je to shto jeste"...
    Mi ovde upravo raspravljamo oko toga da li ima razloga da verujemo da njega ima, pa postavljanja konachnog odgovora kao osnove za raspravu nema smisla.


    To je isti onaj nachin razmishljanja koji kazze - od svih kola na parkingu, drvo je palo bash na moja, mora da me neko mrzi odozgo ili odozdo i mora biti da sam ja po nechemu poseban.
    Jesi - parkirao si pod najnestabilnije drvo...

    KO kazze da smo znachajniji, osim u smislu da smo se izborili da budemo najvazniji zzivi faktor na planeti.

    Ko kazze da nekom moramo biti omiljeni da bi smo bili to shto jesmo?
    Je li jelen koji je sposobniji da dobije borbu i dominira krdom - nekome omiljen, i dominira li zato shto je nekome omiljen ili zato shto je najsposobniji (osim koshutama, koje nemaju nikakvu ulogu u nastanku istog)?

    Sposobnost u prirodi te jedino mozze uchiniti "miljenikom" prirode. A priroda nema plan. Priroda "kazze" - budi sposobniji od drugih ili nestani.


    Ali, chovek eto voli da se osecha poseban i to je cela pricha.



    Jerbo ako si značajniji/bitniji, mora postojati neko ko ocenjuje/vrednuje i selektuje.
    Ne. Shta znachi znachajniji? Znachajniji - je termin koji opisuje subjektivnu procenu nechije vazznosti. Taj subjekat za tebe je bog. To opet znachi da unapred podrazumevash postojanje boga i ne razmishljash uopshte o tome.


    Taj Neko i baca one kockice ...A to sigurno nije čika Darwin i njegova evolucija, niti puki slučaj i priroda sama od sebe! To je Neko mnogo inteligentniji i kreativniji--->Tvorac!
    Mora, sigurno, nije jeste... sve su to tvoje subjektivne procene. Nikako logichki nepobitne stvari.


    Ne.
    To bi bilo slično pitanju---> Zašto Rusi i Eskimi nisu evoluirali sa krznom po celom telu? Jer žive na -40 , a to je velika temperaturna razlika u odnosu na naše podneblje. Pa bi tom logikom, Rusi u evoluciji - jel - zadržali krzno da ih greje. Odnosno, ne bi imali ovu tanku kožicu sa par dlaka....
    Ili--> Zašto ljudima koji žive na planinama - kroz evoluciju - stopala nisu evoluirala u kopita ili papke kao kod divokoza
    Prvo. Severni narodi jesu rutaviji od juzznih. Zapravo bela rasa je rutavija od svih obojenih rasa. Sa druge strane kada je odvajanje naroda na juzzne i severne pochelo evolucija je daleko poodmakla. Ono mnogo bitnije shto je donela je mozak. Sposobnost da se zashtitish od hladnoche oblachenjem, vazznija je od kolichine dlaka. Preterana dlakavost je otezavajucha a ne olakshavajucha okolnost. Chuvati se od parazita i odrzavati kolko toliku higijenu mnogo je lakshe bez dlakavosti. Tako, hladnocha kao pritisak okoline favorizovala je one koji su bili bolje zashticheni, bolesti i paraziti favorizovali su one koji nisu imali preterano mnogo krzna. Azijati imaju retku bradu, eskimi josh manje, a indijanci gotovo da nemaju malja i dlaka na licu. Indijanci su direktni potomci azijskih naroda i lepo se u fizionomiji vidi opadanje kolichine telesne maljavosti kako su se vremenski i prostorno udaljavali. Dlake prosto, nisu bile potrebne pored sposobnosti odevanja.
    Medjutim, sve rase nastavile su evolucijom da dobijaju jednu drugu fizionomsku razliku. A to je boja koze. Boja kozze nije otezavajucha okolnost i pored odevanja. Ona zavisi od kolichine pigmenta, a kolichina pigmenta zavisi od pritiska okoline koja je zahteva - kolichine svetla i uv zrachenja koju kozza dobija u toku dana. Tako, ruke i lica i svaki neotkriveni deo kozze ostaje zashtichen od prekomernog zrachenja, a ne postoji parazit kome bi vishe odgovarala svetla boja kozze, kao shto ih ima gomila kojima odgovara maljavost.
    Evropljani i kinezi imaju slichan ten, jer i zzive na slichnim geografskim duzinama, eskimi neshto tamniji jer kozza mora da ih shtiti od velikog uv zrachenja koje reflektuje sneg. Idijanci, potomci eskima nasledili su tamniji ten i relativno brzo osvojili severnoamerichki kontinent, oni koji su stigli do juzzne amerike kasnije su dobili josh tamniji ten pa su tako juznoamerichki indiosi poprilichno crni.

    Prema tome, fizionomskih razlika medju narodima, a narochito rasama, onih podela koje su uslovljene okolinom i te kako ima, i barem to ne moramo da konstatujemo.

    Zashto ljudi nisu dobili papke? Jednom kada su sishli sa drveta, hod na dve noge bio je idealna adaptacija na savane i ravnice. Tada vech bili su dovoljno pametni da shvate, da na kamenjarima i liticama na kojima koze pasu, nema nichega interesantnog i primamljivog da bi se navikavali zzivotu na njima, a narochito da budu toliko vezani da bi morali da im se prilagodjavaju.
    Planina je jedno, a kamenjar drugo. Ako govorimo o nekom narodu koji zivi u planinama, onda bi to najpre bili sherpasi sa Himalaja.

    Kada su preci koza stigli do azije (odakle god) bili su chetovronozzne zzivotinje, koje su pasle travu i kojima su jedan od glavnih pritisaka okoline bili predatori. Prednost koju im je okolina ponudila bilo je sklonishte u vidu strmih kamenjarchina. Preci koza tuda su mogli da se krechu, nalaze hranu, i koliko toliko budu zashtichene od predatora. Ona koja je bila spretnija u kretanju takvim terenom, ostavila je vishe potomstva, a to je bila ona chiji su prsti - papci bili bolje prilagodjeni. Prema tome, koze su imale mnogo razloga da pochnu da zzive i prilagode se strmim kamenjarima.

    Kada je chovek stigao do Azije, vech je odavno bio chovek - uspravno, inteligantno dvonozzno biche, sa sve ovim nashim tabanima prilagodjeno zzivotu u ravnicama.
    Trazzenje novog zivotnog prostora, dovelo ga je i do takvih mesta kao shto su Himalaji.
    On je takodje imao predatore medju pritiscima iz okoline, medjutim tada vech imao je prednost korischenja mozga, pa prema tome - gradjenje sklonishta, oruzzja i strategija za odbranu od grabljivaca. Ti predatori, dakle nisu bili presudan i vazzan faktor u nastavku njegove egzistencije.
    U to vreme svashtozzder, sakupljach, lovac i zemljoradnik nije imao nikakvog razloga da obitava na kamenjarchinama gde koza zahvaljujuchi papcima uspeshno balansira.

    Nishta ga nije nateralo da zzivi na samim liticama, da na njima trazzi hranu i provodi ceo zzivotni vek da bi se njegove noge posebno promenile i prilagodile terenu na kome nema shta da trazzi. Ljudi prosto ne zzive na samoj steni, vech za mesto zivota biraju podruchja gde je mozzak daleko bitniji od papaka.

    Zziveti na planini i zziveti na steni na planini nikako nije isto.

    Sa druge strane, u onoj meri u kojoj se dakle, okolina koju sherpas zaista naastanjuje razlikuje od okoline u kojoj zzivimo mi ostali utoliko se fizionomski razlikuje i sherpas. Kao i pigmeji ili juznoamerichki indijanci koji su evoluirali u ljude malih dimenzija kojima je lakshe da se krechu kroz gustu shumu, kao masai kojima dugachke noge omoguchavaju lakshi i brzzi hod nepreglednim savanama...



    I "mala digresija"...

    Tu i tamo govorish (parafraziram) - shta che mi evolucija, kakvu korist imam ja od toga shto chu da verujem u evoluciju kad imam bolju opciju...

    Thats wrong in many ways.

    - Ne znam kako mozzesh da birash u shta chesh da verujesh, po tome koliko ti koristi pruza? Ili koliko ti je bezbednije, kao u onom Felixovom argumentu koji je prikachio Dekartu koji kazze (parafraza)- bolje verovati, jer ako verujesh pa greshish, nikom nishta, ako ne verujesh pa greshish - grdno si se zahebo...
    To nije verovanje.
    Ma kako to "mudro" zvuchalo, to je kukavichko prihvatanje jednog reshenja, zbog straha od pogreshnog izbora. Ne mozzesh odluchiti verovati, zbog prorachuna da je to manje opasno. Mozzesh verovati ili neverovati, ali zbog prorachuna mozzesh samo da simulirash verovanje, sebi i drugima i da se nadash da che ti taj (fiktivni) bog, ako ipak postoji, poverovati... Ne znam da li Felix veruje ili ne zbog tog ili drugih razloga, ali taj savet drugima prosto nije logichan.


    Verujesh dakle u ono za shta imash najvishe dokaza ili potvrda da je istina, a ne u ono za shta rachunash da che najmanje boleti.

    Dakle, ostadoh ja opet bez odgovora...
    Ne, ostao si bez jedinog odgovora koji zzelish da chujesh. A to je odgovor, koji bi se slagao sa tvojim unapred postavljenim postulatima - "boga mora biti i shlus"
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 12.11.2008 u 23:39

Slične teme

  1. Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 12.03.2017, 01:00
  2. Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 08.09.2015, 11:28
  3. Kojoj veri pripadate?
    Autor Kunic u forumu Religija
    Odgovora: 150
    Poslednja poruka: 07.08.2011, 16:30
  4. Kada ste se prvi put poljubili sa nekim?
    Autor vlado u forumu Tinejdžerski kafić
    Odgovora: 81
    Poslednja poruka: 10.02.2011, 21:31
  5. Šta sa starim stvarima?
    Autor izabelitta u forumu Moda
    Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 17.12.2009, 18:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •