Crna Gora se prvi put spominje u povelji kralja Milutina iz 1276. godine. Italijanski je izvori prvi put spominju u izvornom obliku 1348. godine kao Cerna Gora, a dubrovacki 1379. godine kao Cernagora. Preko italijanskog naziva Montenegro usla je u sve zapadnoevropske jezike. Ime Crna Gora je vjerovatno izvedeno prema tome sto su u srednjem vijeku Lovcen, njegova predgorja i podrucja starocrnogorskih planina bili pokriveni gustim "crnim" sumama. Takva popularna etimologija prihvacena je i u dijelu nauke. Pouzdano se moze reci da je na pocetku pojam Crne Gore oznacavao uzu oblast srednjovjekovne Zete, takozvanu podlovcensku Crnu Goru.
DUKLJA
Teritorijalna osnova svih kasnijih faxa drzavno-politicke organizacije Crne Gore bila je slovenska drustvena i drzavna zajednica Duklja (Doklea, naziv nastao po rimskom gradu blizu Podgorice koji je nosio isto ime kao i ilirsko pleme Dokleati), "Sclavinia" - kao sto su je zvali Vizantinci, formirana je na pocetku sedmog stoljeca na teritoriji prethodne rimske provincije Prevalis, unutar granica i pod formalnim suverenitetom Vizantijske carevine. Svojim dolaskom i formiranjem sopstvene drzave, Sloveni su fundamentalno promijenili stanje i demokratski sastav provincije Prevalis. Duklja je osnovana na geografski i istorijski kompaktnoj oblasti koja je obuhvatala siri basen Skadarskog jezera okruzen planinskom oblascu.
Krajem 10. vijeka, Vizantija je Duklji dodijelila status nezavisne drzave, a Vladimir je postao prvi knez Duklje. Narod Duklje stekao je drzavnu nezavisnost 1040. godine, a ona je postala kraljevina 1077. cime je Zeta (ime Zeta je nastalo po slovenskom izrazu zeteoci koji je prenesen iz rodne zemlje Slovena Polablje Istocna Njemacka) postala je jedna od prvih drzava na Balkanu koja je stekla drzavnu nezavisnost.
ZETA PO NEMANJICIMA I BALSICIMA
Nakon smrti svog prvog vladara iz dinastije Vladimir i Vojislavljevici, Zeta je bila izlozena stalnim politickim sukobima i nejedinstvom medju plemstvom oko pitanja ko ce sjedjeti na tronu, sto je izazvalo ponovnu predominaciju Vizantije, a 1185. godine osvojili su je srpska drzava Raska i njen vladar veliki zupan Nemanja.
Ukljucivanjem "Kraljevine Dioklicije i Dalmacije" u svoju drzavu, Nemanjici nijesu promijenili poredak koji je vladao tokom njenog prethodnog nezavisnog drzavnog zivota, koji se razvio kao posebna drzavna tradicija. U drugoj polovini 14. vijeka Zeta je postala nezavisna i odvojena od vlasti srpske drzave, pod vodjstvom dinastije Balsica i dinastije Crnojevica, a kasnije je postala nezavisna feudalna drzava. Balsici su ostvarili znacajno teritorijalno prosirenje stalnim borbama protiv svojih susjeda: albanskog, bosanskog i srpskog plemstva, kao i protiv Venecije i Turske koje su postojale sve mocnije i mocnije.
USPON CRNOJEVICA
Usponom Crnojevica, Zeta, tj. Crna Gora formirana je kao drzava ciji je drustveni poredak bio mjesavina feudalnih i plemenskih elemenata. Tokom tog perioda, turski napadi su postajali sve cesci i snazniji i zato se teritorija crnogorske drzave smanjila, a narod povukao ka masivu planine Lovcen. Za svoj novi centar Ivan Crnojevic je izabrao Cetinje u kojem je izgradio dvorac i manastir. Cetinje je postalo prijestonica suzene Crne Gore, duhovni i drzavni stozer oslobodilackog pokreta Crnogoraca tokom sljedecih pet vjekova. Za vrijeme vladavine njegovog sina Djurdja, na Cetinju je 1493. godine proradila prva stamparija kod juznih Slovena, u kojoj je 1494. stampana prva knjiga na Balkanu "Oktoih". Nakon kratke Djurdjeve vladavine Crnu Goru su osvojili Turci 1496. godine.
Poslije uspostavljanja turske vlasti, Crna Gora je pripojena Skadarskoj provinciji. Od 1513. godine Crna Gora je organizovana kao posebna teritorijalna i upravna jedinica sa znacajnim stepenom autonomije. Lokalna vlast i pravosudje bili su u rukama domaceg stanovnistva, dok je vojna obaveza sluzena samo na crnogorskoj teritoriji. Medjutim, njen autonomni polozaj ostao je netaknut sve do poslije Kandijskog rata (1645-1669) kada je Crnogorcima vracena puna nezavisnost.
Preuzeto sa www.visit-montenegro.org