Unuk Mileve Marić daje kuću za muzej u Novom Sadu
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Unuk Mileve Marić daje kuću za muzej u Novom Sadu

    Poklon naslednika čuvenog nobelovca i njegove supruge gradu

    Unuk Mileve i Alberta Ajnštajna, Bernard Ajnštajn (77), odlučio je da kuću u Novom Sadu, gde je odrastao, pokloni gradu, ali uz uslov da se u njoj otvori muzej. Kao jedini naslednik kuće, koja iako zakonom zaštićena godinama propada, Ajnštajn želi da ispuni želju svog oca Hansa Alberta da se muzej posveti Milevi Marić Ajnštajn. Gradski čelnici su se načelno složili sa takvom idejom.

    Ajnštajnov advokat Rajko Marić tvrdi da, pre nego što kuća konačno pređe u ruke grada, gradske vlasti moraju da pruže čvrste garancije da će je preurediti u muzej.
    - Rešenjem o nasleđivanju koje je izdao Opštinsku sud u Novom Sadu, a koje je postalo pravosnažno u decembru prošle godine, Bernard Cezar Ajnštajn postao je vlasnik kuće u Kisačkoj 20. On, međutim, ne živi u njoj i ne želi da je proda, već da je pokloni gradu, ali uz uslov da se u njoj otvori muzej. Moj klijent bi zadržao pravo da odobri kako će kuća izgledati i insistira na tome da stručni konsultant pri uređenju muzeja bude Đorđe Krstić, hroničar porodice Ajnštajn - kaže za Blic advokat Marić.

    Grad bi, naime, preuzeo na sebe da stambeno obezbedi porodice koje sada žive u kući sa stanarskim pravom, te da finansira njeno saniranje, kao i uređivanje muzeja. Prema Marićevim rečima, o namerama Bernarda Ajnštajna upoznata je i gradonačelnica Maja Gojković.
    - Sa gradonačelnicom sam se sastao u oktobru i ona se složila sa takvom idejom i, koliko znam, dala je nalog da se krene u realizaciju projekta - navodi Marić.

    Mileva i Albert Ajnštajn živeli su u kući u Kisačkoj 20 početkom 20. veka, a 2005. godina kuća je zaštićena i zakonom kao spomenik kulture. Kuća je izgrađena još 1907. godine i prostire se na 300 kvadratnih metara. Posle Drugog svetskog rata je nacionalizovana, a trenutno u njoj žive dve porodice koje su vremenom stekle stanarsko pravo, ali i još nekoliko familija u dograđanim objektima. Nekadašnji dom Marićevih u jako je lošem stanju. Sa fasade opadaju slojevi maltera, oštećena je gipsana ornamentika iznad masivnih prozora, ali najveća oštećenja se primećuju u dvorišnom delu zgrade, gde su vidljive naprsline i pukotine, a krov je natruo i preti mu urušavanje.

    Đorđe Krstić najbolji hroničar Ajnštajnovih

    Đorđe Krstić, ugledni slovenački fizičar poreklom iz Vojvodine, važi za najupućenijeg hroničara zajedničkog života čuvenog naučničkog para. Napisao je i knjigu Mileva i Albert Ajnštajn - ljubav i zajednički naučni rad, a ona je, kako sam kaže, plod poluvekovnog istraživanja zajedničkog života i rada naučničkog para. Krstić je jedan od zastupnika teorije da je Mileva snažno uticala na naučni rad Alberta Ajnštajna.

    Izuzetna fizičarka
    Mileva Marić bila je u mnogo čemu izuzetna ličnost. Prvi veliki uspeh postigla je u Zagrebu, kada su joj austrougarske vlasti dozvolile da kao jedina privatistkinja prisustvuje predavanjima iz fizike, što je u to doba bila privilegija muškaraca. Mileva je maturirala u Švajcarskoj i upisala se na politehničku školu u Cirihu, gde je i upoznala tri i po godine mlađeg Alberta. Među kolegama je bila veoma cenjena i upamćena kao vrstan fizičar i matematičar, a sa Ajnštajnom je imala dvoje dece, ćerku Lizarel, koju je bila prisiljena da da na usvajanje, i sina Hansa Alberta, oca sadašnjeg vlasnika kuće u Kisačkoj 20.

    (Blic)
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: Unuk Mileve Marić daje kuću za muzej u Novom Sadu

    Malo podataka o samoj kući, istorijatu, arhitekturi i ostalom, za sve one koje takve stvari zanimaju.



    Kuću je 1907. godine u Kisačkoj ulici izgradio Miloš Marić (1875-1922), otac Mileve Marić - Ajnštajn (Titel 1875 - Cirih 1948 ). Marić je odlučio da na regulaciji Kisačke ulice sagradi porodičnu kuću sa tipičnim odlikama stambenog objekta, kakav su sebi početkom dvadesetog veka mogle obezbediti materijalno dobrostojeće porodice.

    U novosadskom intelektualnom miljeu, kuća u Kisačkoj ulici broj 20 decenijama privlači pažnju kao znamenitost. Prvo zbog tvrdnje da je tokom 1905. i 1907. godine tu boravio Albert Anjnštajn (prilikom posete porodici Marić), a drugo što su pojedini istoričari hroničari, sve više zainteresovani za život i naučni rad Mileve Marić, skretali pažnju na ovu kuću kao njen porodični dom koji je sa svojom porodicom posećivala.

    Posle smrti roditelja, kuću Marića nasledile su Mileva Marić Ajnštajn, koja je živela u Švajcarskoj i njena sestra Zorka. Posle sestrine smrti Mileva je brigu o ovoj nepokretnoj imovini poverila svojoj kumi Sidoniji Gajinov, koja je u njoj stanovala. Na osnovu zvaničnih dokumenata,kao vlasnici dela kuće upisani su dr Albert Ajnštajn iz SAD i Eduard Ajnštajn iz Švajcarske, potomci Mileve i Alberta Ajnštajna.

    Povodom 100-godišnjice od rođenja Mileve Marić Ajnštajn na kuću je 1975. godine postavljena spomen ploča sa tekstom: "U ovoj kući su boravili 1905. i 1907. godine Albert Ajnštajn tvorac teorije relativiteta i njegov naučni saradnik i supruga Mileva".

    Međutim, kako je otac Mileve Marić Ajnštajn bio iz Kaća gde je imao kuću i salaš, za koji je vezan i deo njenog detinjstva, a 1907. godine je izgradio novu kuću u Novom Sadu, nikako nije moguće za ovaj objekat vezivati navedeni Ajnštajnov boravak iz 1905. godine.

    Visoko parterna kuća glavnom fasadom postavljena je na uličnu regulaciju i do nedavno je bila deo celine niza parternih kuća. U širok ulični deo i dva jednaka dvorišna krila kuće, smeštene su dve nejednake stambene jedinice, što je uslovilo i geometriju ulične fasade. Naime, asimetrično postavljen kolski prolaz (ajnfort) i ritam prozora, četiri na levoj i osam na desnoj strani, upravo su uslovljeni veličinom stanova. Veći, na desnoj strani, pripadao je porodici Marić. Kako je to bilo uobičajeno prilikom rešavanja funkcije stanovanja u parternim reprezentativnim objektima, sa ulice su se nalazili saloni i važnije sobe, a prostor ka dvorištu korišćen je za pomoćne sadržaje. Komunikacija za oba stana izvedena je iz ajnforta.

    Kuća je zidana opekom na klasičan način, a niži dvoslivni krov pokriven je biber crepom. Posebna pažnja u projektovanju poklonjena je uređenju ulične fasade izvedene u neobaroknom stilu. Na njoj je dominantno rizalitno polje sa polukružno konstruisanim ulazom, koji je flankiran jakim kompozitnim pilastrima na visoko podignutim bazama. Nad ulazom je jednostavan zapis o vremenu gradnje, dok se horizontala nad njima završava nizom istaknutih volutastih konzola. Na prozorskim parapetima su pravougaona polja, a nad prozorima su naglašeni barokni frontovi sa po jednom ženskom maskom u središtu. Dekorativno je bogato obrađena horizontala krovnog nadzitka tavanski otvori zatvoreni su devojačkim maskama i flankirani vegetabilnim ornamentima, a iznad njih izveden je tročlani friz. Slobodne ravne površine fasadnog zida, između dvokrilnih prozora i parapetnih polja, pokrivene su fasadnom opekom.

    Ulazna kapija sa dva krila i zastakljenim polukružnim nadsvetlom, proizvod je neke od novosadskih stolarskih radionica koje su sledile tada vrlo tražene eklektičke uzore. Tako su na masivnim drvenim krilima zastupljena, gledano od dole na gore, kasetirana polja, sa prizmatičnim motivom, polukružni otvori sa malim kompozitnim pilastrima, trougaonim frontovima i izuvijanim gvozdenim giterima.

    Kuća pre svega ima istorijski značaj kao porodični dom velike srpske naučnice, ali zgrada ima i stilsko arhitektonski značaj kao tipičan primer građanskig neobaroknog objekta sa početka dvadesetog veka.


    Iz knjige Donke Stančić Novi Sad od kuće do kuće
    When life hands you lemons, ask for tequila and salt
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: Unuk Mileve Marić daje kuću za muzej u Novom Sadu

    Stigli eksponati za muzej Ajštajnovih

    Đorđe Krstić, najbolji poznavalac zajedničkog života Mileve Marić i Alberta Ajnštajna, ustupio je Novom Sadu skripta, fotografije, knjige i članke vezane za život čuvene naučnice. Nova dokumentacija svečano je juče predata Muzeju grada na čuvanje, a direktor ove ustanove Milan Paroški naveo je da će sve biti izloženo u budućemo memorijalnom muzeju Mileve Ajnštajn u porodičnoj kući Marićevih u Kisačkoj 20. Gradski čelnici obećali su da će u sada ruiniranoj kući muzej biti otvoren već na proleće.

    Izložba o Ajnštajnima će biti realizovana na proleće u kući, a ukoliko ona ne bude spremna do tada, onda u Muzeju grada rekao je Milan Paroški.

    Muzeju su predata skripta za Muzej sa objašnjenjima i istorijatom kuće, te životopisom naučnice koji sadrži i rane godine Mileve Marić, studiranje na ciriškoj Politehničkoj akademiji sa Albertom, venčanje i ostatak njenog života. Takođe, predate su i fotografije i dokumenta sređena u devet mapa i sve knjige i članci o životu i radu Mileve i Alberta Ajnštajna. Uz nove predmete, dodao je Paroški, biće izložene i ostale memorabilije koje je Muzej do sada dobio i otkupio, među kojima i 30 originalnih pisama Mileve i Alberta Ajnštajna, jedan fotoaparat i lula koje je Ajnštajn koristio.
    Primopredaji je prisustvovao i brat Đorđa Krstića, novosadski arhitekta Dušan Krstić, zadovoljan što su dokumentacija i deo predmeta u Novom Sadu i što će biti realizovana ideja o otvoranju muzeja.

    Interes za rad Mileve Marić raste ne samo kod nas, već i u svetu istakao je Krstić.

    Odgovorni u gradu će nastojati da što pre potpišu ugovor sa naslednikom kuće u Kisačkoj. Unuk Mileve i Alberta, Bernard Ajnštajn je i predložio pre nekoliko meseci da se kuća preda gradu, ali pod uslovom da u njoj bude otvoren muzej.

    Čim potpišemo ugovor, Grad će se obavezati da kuću renovira, i vrati u prvobitno stanje sa svim detaljima, da će obezbediti sadašnje stanare kuće i da će brinuti o budućem muzeju. Muzej koji planiramo da otvorimo biće otvoren i živ prostor i on će animirati i druga kulturna nasleđa u gradu obećao je Radovan Jokić, član Gradskog veća.

    Kuću poklonio gradu po želji oca

    Unuk Mileve i Alberta Ajnštajna, Bernard Ajnštajn (77) odlučio je da kuću u Novom Sadu, gde je odrastao, pokloni gradu, ali pod uslovom da se u kući otvori muzej. Kao jedini naslednik kuće, koja godinama propada, iako je zakonom zaštićena, on želi da ispuni želju svog oca Hansa Alberta, da se muzej posveti Milevi Marić Ajnštajn. Kako tvrdi opunomoćeni Ajnštajnov advokat u Novom Sadu, Rajko Marić, da bi kuća konačno prešla u ruke grada, gradske vlasti i službe moraju da pruže garancije da će ona biti preuređena u muzej.



    Blic
    When life hands you lemons, ask for tequila and salt
      Vrh

Slične teme

  1. O Novom Sadu
    Autor Najgora u forumu Novi Sad
    Odgovora: 53
    Poslednja poruka: 10.07.2015, 22:31
  2. GSP u Novom Sadu
    Autor Lady S u forumu Novi Sad
    Odgovora: 118
    Poslednja poruka: 29.01.2015, 19:40
  3. Muzej Mileve možda i Alberta
    Autor makilli u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 23.03.2009, 08:48
  4. Di-džej zvezde u Novom Sadu
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 23.11.2007, 12:30
  5. Misel Mari Fajfer
    Autor DanijElla u forumu Film, pozorište i televizija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 07.05.2007, 23:29

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •