Jazz - Bleferski Vodič - Strana 2
Strana 2 od 7 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 100
  1. #16

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    ...kako god...prija mi da slusam...iskuliram

  2. #17

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    ... Kada slušate i gledate džez, verovatno se pitate otkud te solo deonice na basu i bubnjevima, tim pre ako potičete iz nekih drugih muzičkih oblasti, gde oni koji sviraju takve instrumente znaju gde im je mesto. Ali, u džezu, basista i bubnjar poseduju, odavno izboreno, pravo da se upuštaju u solo nastupe, generalno neoprostive dužine i tegobnosti.

    Postoji nekoliko razlog za to, ali glavni i meni potpuno razumljiv i opravdan razlog za to je naprosto činjenica da su, zbog glomaznosti svojih instrumenata, jedino pomenuta dvojica muzičara u bendu posedovali sopstveno prevozno sredstvo. Pošto se bend morao, naravno, posle svirke vratiti kući, i pri tome se jedino mogao osloniti na basistu i bubnjara, jasno je da je strah od gubljenja prevoza redovno nadvladavao umetnički senzibilitet i primoravao ih da popuste pred neumerenom količinom trzanja žica i udaranja palicama, makar i na račun sopstvenih solo deonica, koje su im s pravom pripadale....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  3. #18

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Volim jazz uglavnom in vivo, u nekoj letnjoj bašti gde mogu da sedim slušam, ćutim i pomalo očijukam
    volim da posmatram lica muzičara
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  4. #19

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    ... Džez je previše mlad (u poređenju sa takvim institucijama kao što su zelenašenje, reketiranje, ili, recimo, teatar i opera) da bi imao veliku istoriju. Međutim, on je svejedno stekao prilično nesrazmernu količinu mitova, bajki i legendi. Da ne postoji ono malo čvrstih i neporecivih činjenica poput Fetsa Volera, osmrtnice (čitulje) Pajntop Smita, kluba Ronija Skota i pesme Lep posao ako možeš da ga dobiješ u verziji Telonijusa Monka, čovek bi vrlo lako mogao da posumnja da je čitavu stvar izmislila džez štampa.
    Ali na sreću, u vezi džeza izmišljeno je samo 75%, i to je uglavnom uradio Dželi Rol Morton sa nekoliko bednih priloga Banka Džonsona i časopisa Džezeri.
    Jedan od Mortonovih najkorisnijih mitova bio je da je on lično izmislio džez 2. marta 1902. godine. Kada bismo bili dovoljno razboriti da prihvatimo njegovu tvrdnju, džez bi sada imao konciznu, urednu istoriju, i mogli bi smo slobodno da ga slušamo. Knjige o istoriji džeza mogle bi glatko da podele događaje na AM i PM (Ante Morton i Post Morton). Naravno da bi tada u džezu bilo manje post – Mortona nego što ih sada ima...

    Istorija džeza sa, pre svega, sastoji od imena. Umesto nekakve priče, sve se svodi na prozivku, od Irvinga Aronsona do Majka Zverina. Između, tek toliko da bude zanimljivije i teže za novajlije da probiju šifru, nalaze se brojni likovi, od kojih mnogi, verovatno, nisu ni postojali....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  5. #20

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    ...Ime koje je apsolutno nezaobilazno u istoriji džeza jeste, već pominjani Dželi Rol Morton, o kome je potrebno znati nekoliko osnovnih stvari, kao i to da je bio makro, kockar, ajkula za bilijar i sitni prevarant umešan u bezbroj sumnjivih poslova i, naravno i obavezno, da je u jednom od prednjih zuba nosio dijamant.

    Njegovo pravo ime je bilo Ferdinand Lamot (ili La Ment), a pošto nije voleo da ga zovu „Frenč“, izmenio ga je u Morton. Međutim, stekao je nadimak „Dželi Rol“ koji je, kao i bar 90 % svih imena i reči koje se koriste u džezu, više imao veze sa seksualnom nego muzičkom veštinom. Opšte je uverenje da je Morton bio prilično dobar u tome. Međutim senku sumnje na to bacila su kasnija prisećanja njegove udovice, koja je tvrdila tu i tamo, da u tim stvarima Morton i nije bio baš nešto izuzetan...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  6. #21

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Tek kada ste instalirali u sebe sve ove strateške informacije, treba da razmotrite određene marginalne i potpuno nebitne stvari, odnosno da je on bio jedan od prvih muzičara koji su komponovali melodije isključivo za džez izvođenje; da je bio izvrstan klavirista, mada pomalo cepidlaka, i da je bio vrlo sposoban vođa orkestra. I dok je nervirao ljude svojim hvalisanjem, ono što ih je još više nerviralo bilo je to što je dokazivao da je većina onoga čime se razmetao, ustvari istina...

    Morton je rođen u Nju Orleansu i čitav život je patio od retke bolesti poznate kao španska primesa. Lagao je za godine, ali ne kao drugi, već je sebi davao 5 godina više nego što ih ima, jer ga je to, na neki način, svrstavalo u doba regtajma. Tek kasnije posle obeležavanja stogodišnjice njegovog rođenja 1985. došlo se do saznanja da je on rođen, ustvari, 1890. godine. To je značilo da je Dželi (u razgovorima koristite prisnost kada god je moguće) mogao dva puta da slavi stogodišnjicu u razmaku od samo 5 godina, što predstavlja još jedno od njegovih jedinstvenih dostignuća...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  7. #22

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Neverovatno kako vladaš materijom ...Kada je muzika u pitanju, retko se osvrćem na njenu istoriju...Da to činim, verovatno bi mi puno toga bilo jasnije...Više se oslanjam na osećaj, na ono što me okupira kada slušam muziku koju volim.Ne mogu reći da je jazz ono što stalno slušam ili da imam svog omiljenog jazz-era...Slušam ono što mi se dopadne...Npr: Etta James- At Last;
    Summertime kada ga peva Ella Fitzgerald;neke stvari od Billy Holliday;Louis Armstrong; John Coltrane i Miles Davis- Autuman Leaves...
    nije dotakla ništa što bi moglo da boli
    njene ruke su bele kao led
    njene misli su čiste, ona misli da voli,ona veruje, veruje

  8. #23

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Citat NSdjanka kaže: Pogledaj poruku
    Neverovatno kako vladaš materijom
    Hvala, ali bojim se da nisam baš zaslužio tako lepu pohvalu, jer, kao što sam i naveo na početku mojih postova o džezu, ovo su tekstovi iz knjige JAZZ - bleferski vodič, autora Pitera Klejtona i Pitera Gamonda, koje sam ja tek malo prilagodio našem mentalitetu uz neznatne intervencije. Ipak, hvala ti još jednom.

    Nego da se vratimo počecima džeza...

    ... Džez je izmišljen u Nju Orleansu negde oko 17. novembra 1887. godine. Izmislio ga je jedan kreol, berberski pomoćnik, po imenu Termidus Braun, koga su poznanici i obožavaoci zvali „Džez – bo“, zbog načina na koji se oblačio. To se jednostavno dogodilo oko 1 sat posle ponići, kada se Termidis zezao sa nekom temom na izlupanom kornetu koji je kupio 1867. od bivšeg trubača iz Građanskog rata, zvanog Efraim Drejper. Pošto je, kao i uvek u to vreme, bio predoziran domaćim ražanim viskijem, Termidus je počeo da kasni sa frazama na način koji je melodiji davao čudnovatu i dramatičnu pokretačku snagu. To je veoma uzbudilo posetioce ribljeg restorana „Lupija“ Dumejna, koji se nalazio pored jezera i popularno zvanog „Kod Lupija“, gde je Džez – bo u to vreme svirao. Dosta kasnije, profesori će ono što je on tada pijan radio, definisati kao sinkopaciju. Za Termidusa je to jednostavno bilo prisećanje na ritmove bendža sa stare plantaže, gde je kao mladić bio rob.

    O Termidusu se ima malo podataka. Gotovo sve što se o njemu zna jeste činjenica da mu je otac bio crnac koji se bavio kroćenjem mazgi, po imenu Braun, da je rođen u Nju Orleansu oko 1847. i da se 5. jula 1894. u alkoholisanom stanju, negde nakon 2 posle ponoći udavio kada je pao sa rečnog broda koji je plovio uzvodno ka Sen Luisu, gde je krenuo da izmisli regtajm....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  9. #24

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Novi uzbudljivi zvuci koje je Termidus tog sudbinskog 17.novembra 1887. stvorio, ubrzo su se proširili među muzičarima lokalnih plesnih orkestara i negde do 1897. mogli su se čuti svuda u Nju Orleansu, tako da ih je navodno svirao i bivši urednik skandal - novina (verovatno neki od pralikova današnjih tabloida), poznatih pod imenom „Cvrčak“ (čiji retki sačuvani primerci sada dostižu cenu i do 5.000 $), izvesni Čarls „Badi“ Bolden, koji je takođe nezaobilazan lik u istoriji džeza i kome u raznim kvizovima često pripisuju da je začetnik džeza.

    Boldenov glavni argument za sticanje slave bili su decibeli, odnosno glasnost njegove svirke. Naime, govorilo se, i to vrlo ozbiljno, da se on mogao čuti „i četrnaest milja unaokolo ako je noć vedra“. Naravno, ovo je samo još jedna od džez legendi koju treba tretirati sa izvesnom rezervom...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  10. #25

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Sledeće značajno što se dogodilo džezu je njegov odlazak uzvodno. I ovaj period u istoriji džeza je tanko i slabo pokriven činjenicama. Međutim, istina je da je neki beskrupulozni tip sudbinskog imena Fejt (fate, engl. – sudbina) Marabl, koji je došao iz Paduke i bio trećerazredni svirač parne kaliope (vrlo nepraktičan i gotovo neupotrebljiv instrument koji je patio – kao što se može videti i u starim nemim filmovima – od loših ventila koji su redovno propuštali i curili) koji je osetio da Nju Orleans postaje prenatrpan džez muzičarima. Među njima je bilo dosta i jako dobrih, kao što je bio i Luj Armstrong.

    To je, pronicljivom i podmuklom Fejtu dalo ideju i za skromnu sumu novaca je kupio sebi prava da nastupa kao neka vrsta menadžera za angažovanje džez muzičara za svirku na rečnim brodovima koji su plovili uzvodno i nizvodno Misisipijem.

    Angažovane muzičare plaćao je dovoljno da ih namami da otputuju do tako dalekih mesta poput Sen Luisa, znajući da oni nikada neće imati dovoljno para da se vrate. Ta aktivnost sa svojevrsnim izvozom džezera mu je ostavljala mnogo više manevarskog prostora u samom Nju Orlenasu. Interesantno je da je svoje „žrtve“ mamio plakatima na kojima je čak i Čikago izgledao kao grad na moru sa tek nešto malo svežijom klimom, a oni bi kretali u nadi da će tamo naći slavu i bogatstvo, sa kartom u jednoj i koferom sa instrumentom u drugoj ruci.

    Niko od njih nije imao pojma, da je čovek koji je zbog lične pohlepe i bezobzirnosti nehotice izvršio snažnu popularizaciju džeza, kod kuće u Paduki, nekada vodio putničku agenciju....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  11. #26

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Teorija koju je prvi put izrekao Teolosifus Dž. Elflajkman Mlađi II u radu „Redefinisani regtajm: zbirka radova čitanih na Milneburčkom univerzitetu, od 7-15. jula 1943.“, da je regtajm najpre izmišljen u Fredovoj Čalabrčkarnici u Zapadnoj 37. ulici u Sen Luisu, zato što je klavir imao štucavicu, danas se smatra neodrživom. Isto važi i za pretpostavku da se to dogodilo tokom revolveraškog obračuna u kancelariji izdavača rolni za klavir – automate.

    S druge strane, priča koju je napisao dobro poznati anonimni pisac u Sen Luiskom Poštaru da je regtajm izmislila neka crnkinja, po imenu gospođa Danberi, godine 1888. mora se uzeti sa zrnom soli.

    Pošto istina, kao i obično, verovatno leži između ovih suprotstavljenih tvrdnji, možemo reći da je najverovatnije regtajm nastao kao posledica ruiniranog stanja klavira čijih nekoliko dirki nije funkcionisalo. Naime, u to vreme se sviralo uglavnom na polovnim klavirima iz doba nakon zlatne groznice, a mnogi su bili i prilično izbušeni mecima.

    Prema regtajmu je moguće i preporučljivo je zauzaeti krajnje puristički stav, između ostalog i zbog toga što ste gledali film Žaoka (The Sting). Za razliku od većine vrste džeza, regtajm zaista postoji u vidu štampanih partitura, i za neke, postao je Jevanđelje po Sv. Džošui.
    Međutim, svakako se ne treba složiti sa ljudima koji misle da, pošto imaju neku ploču Džošue Rifkina, sve znaju o regtajmu. Rifkin je, kao što je to opšte poznato, bio američki muzikolog, specijalista za srednjevekovnu muziku i nekadašnji duvač stakla, kome je pala na pamet srećna zamisao da Džoplina Skota izvodi i snima kako treba.

    Ali i nažalost, ovo je regtajm učinilo pristupačnim svima, pa tako nećete pogrešiti ako oklevaćete Rifkinovu takozvanu čistotu. To i nije teško ako se (s pravom) pretpostavi da pravi izvođači regtajma ni najmanje nisu zvučali (pa čak ni izgledali) čisto. Podsetimo se da je to bilo doba izbušenih klavira iz doba zlatne groznice, zagušljivih sala od duvanskog dima, znoja i svih vrsta alkohola koji se tada pravio od gotovo bilo čega...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  12. #27

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Maks Morat (obično je nosio polucilindar – što je bio često znak originalnosti i pripadnosti svetu regtajma) je značajno ime koje svakako treba pomenuti. Ali pre nego što to uradimo mislim da objasnimo malo to sa polucilinderom, odnosno derbi šeširom. Naime, mnogi savršeno nepoznati džez muzičari su nosili polucilindere. To je bio običaj koji je uveo Vili „Lav“ Smit, svirač poznat po svojoj hrabrosti. Kao i sva pravila i ovo je imalo svoje izuzetke, kao što je, na primer, Aker Bilk.
    Nego da se vratimo Maksu Moratu i ostalim sviračima regea. Morat je bio bliži „džig“ stilu od Toma Turpina. Pregršt ovakvih imena još možete pronaći u knjigama kao što je Regtajm retkosti, koju je priredio Trebor Džej Trihenor, čovek čudnog imena čak i za Ameriku.
    Tako, ako se u društvu nametne priča o regtajmu, možete započeti razgovor sa Harvijem M. Babkokom, Matijem Harlom Bardžisom, E. Vorenom Farijem, Dž. Bodvoltom Lampeom, Džulijom L. Nibergal ili Frenkom Iks Mek Fadenom. Ako ih još pomenete, tek onako, ovlaš, to će sigurno impresionirati čak i samoubeđene regtajm sveznalice.

    Ime, već pominjanog, Skota Džoplina (1868 – 1917) postalo je toliko poznato da je to gotovo za prezir i gađenje. Svaki pokušaj da se njegovo ime nametne kao jedino važno u regtajmu, treba saseći u korenu sa, recimo, sugestijama da su Džejms Skot, Artur Maršal, Džo Džordan i tako dalje, u stvari bili bolji. Naravno da je ta tvrdnja apsolutno neistinita, ali je održiva, s obzirom da je jako malo ljudi toliko obavešteno da vam se suprotstavi.
    Džoplin je ustanovio nekoliko nezaobilaznih načela regtajma kao što je, na primer, ovo: „Pažnja! Ovaj komad ne sme se svirati brzo. ’Regtajm’ se nikada ne sme svirati brzo. Autor“ – Što je neka vrsta upozorenja ili uputstva, kakvo se već može naći na nekoj kutiji od lekova, i odštampano je na mnogim njegovim partiturama. Uprkos tome, on se proslavio delom koje se zove Regtajm javorovog lista (saundmotiv kultnog filma Žaoka), koje je on, ali kao i mnogi drugi, uvek svirao prebrzo.
    Ambiciozni i inventivni Džoplin je imao i fiks ideju da napiše regtajm-operu koju je nazvao Tremoniša, na koju je potrošio mnogo vremena i novaca od potpuno zasluženih honorara, ali ga je njeno neuspelo postavljanje oteralo u ludilo. Tek kasnije, mnoga Džoplinova dela su korišćena i snimana za brojne filmove, balete, džinglove...

    Još jedno nezobilazno ime regtjma je Luj Moro Gočalk (1829 – 1869). Rođen je u nju Orleansu i bio je virtuozan klavirista (ne bez razloga su ga poredili sa Listom) i plodan kompozitor. Njegova dela su zasnovana na narodnim igrama Luizijane i ponekad imaju izuzetnu regtajm aromu. Ako kažete da je baš on prvi začetnik regtajma, uopšte nećete pogrešiti...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  13. #28

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Bluz I

    Bluz je toliko imanentan džezu da se o njemu zaista ne mora mnogo ni pričati. U svakom slučaju, muzikološki govoreći, tu i nema šta mnogo da se kaže. U bluzu su sve melodije iste i imaju istu sekvencu akorda, i sviraju se istom brzinom. Čak i reči, kada se pevaju, su manje više iste i u stilu:

    „Probudih se jutros, pucala mi glava
    Probudih se jutros pucala mi glava
    Moj čovek (žena) se nadig’o i zbris’o
    Ne znam da l’je ovo san il’ java“.


    Reči se slobodno uzvikuju ili zapevaju grubim glasom, a najbolji bluz pevači su, kako strofe odmiču, sve nerazgovetniji. To je i uzrok stalne potrebe za komentatorima, koji će, naravno, naučno komentarisati taj fenomen.

    Ako želite da vas smatraju autoritetom za bluz, morate govoriti da potpuno poznajete opus koji je napisao o bluzu Pol Oliver, jer je on autor većine knjiga koje su napisane o bluzu i bio je u Africi, baš kao i na Dubokom Jugu Amerike.

    A ako hoćete da se baš predstavite kao pravi stručnjak za bluz nikako ne pominjite najuspešnije komercijalne izvođače ove muzike, kao što su Besi Smit tzv. Carica Bluza, Mami Rejn, Bili Holidej i Big Bil Bronzi, ali ni one koji su snimali sa džez muzičarima. Nikako ne pominjite ni da vam se dopada Džoš Vajt. Zašto? Pa, zato što pravi bluz pevači, dakle - oni krajnje nerazumljivi, nose imena kao što su: Slepi Vili, Gluvi Tom, Jednoruki Aleks ili Luter Rejnšajn. Međutim, nekolicina poznatijih, koji su pevali na autentično nerazumljiv način, poput Slepog Limuna Džefersona ili Olovnog Trbuha (Lidbelija), su savršeno prihvatljivi....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  14. #29

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Bluz II

    Idealni bluz pevač je, dakle, fizički i vokalno hendikepiran i snimio je maksimalno jednu pesmu tipa Bluz crnog srca br. 5, čiji jedini primerak ploče (jer je snimljena u opskurnoj i nenabavljivoj ediciji Krap), čuva neki usamljeni kolekcionar.

    Recimo, na grobu idealnog bluz izvođača neizostavno bi pisalo:

    „Jutros se ne probudih“. ili

    „Ovo je grob Džejka Dve Note,
    Kome jutros nije uspelo da se probudi“.


    Zaslugu za izum bluza je za sebe prisvojio crni vođa orkestra iz Memfisa koji se zvao Ve Ce (WC) Hendi, ali to je odavno odbačeno. Najviše što može da mu se prizna jeste fina zamisao da uvek svira pesme od po dvanaest taktova, tako da ih i oni neupućeni mogu prepoznati kao bluz, kao i sindrom stiha „Probudih se jutros, pucala mi glava (opetovanog dva puta), ali i to da je njegov čuveni Memfis Bluz (Memphis Blues) prvi štampani bluz u istoriji.

    Ako ste u prilici da morate da se opredelite za neku od definicija bluza, možda je bolje da spremno i sa potpunom sigurnošću kazete da je bluz u stvari, množina od plavo (blue) i da ne pominjete takve stvari da je bluz, pored duhovne pesme najvažniji oblik crnačke narodne poezije, kao i da je najstariji i, po mišljenju stručnjaka, najizvorniji oblik afro – američkog folklora. Nikako ne pominjite ni to da su tekstovi u bluzu lirski, često tužbalice, zasnovani na nekoj vrsti dijaloga.

    Ko god bude potražio jasnu definiciju bluza, čak i u najučenijim knjigama, saznaće da je bluz fundamentalno stanje uma. Duh bluza nastanjuje svaki pravi džez. Upravo zbog tog duha, za bluz džez je samo „fanki“.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  15. #30

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Bugi-vugi

    Bluz pisan za klavir opisuje se na različite načine: berel-haus, honki-tonk, itd. što su sve nazivi koji, opet, ukazuju na pojmove krajnje niskog i prostog porekla i okruženja. Za jednog naučnog interpretatora značenja džeza, koji je, shvatili ste, potpuno bezgrešan kao što je i bezgrešno sve u džezu i oko džeza, odnosno nenaviknut na bilo šta jače od voda – vode ili klakera, donekle je neprijatno kada ustanovi da su osnovni džez žargoni gotovo u potpunosti izvedeni iz seksualnih aktivnosti.

    „Bugi“, kao što to svi lepo vaspitani ljudi znaju, je južnjački izraz za prostitutku, a „bugi – vugi“ je izraz kojim se označava sekundarna faza sifilisa. Jasno je da je zbog svega toga dosta bugi – vugi naslova koji su bili moderni 30-tih godina prošlog veka nosilo pervertirane naslove poput Drmaj me, diko, sve u šesnajs ili Honki – tonk bluz.

    Bugi – vugi, u osnovi varijacija u dvanaestici preko regularno odsvirane bas linije, postoji u rasponu od škrtog sviruckanja bluzerskog Džimija Jensija, do treskave uzavrelosti Pita Džonsona & Alberta Amonsa koji mora da su ruinirali bar po dva klavira nedeljno. To je, pak, nadahnulo u istom smislu gromoglasne orkestarske sving verzije (koje mora da su ruinirale najmanje po dva zvučnika nedeljno) i postalo je osnovni sastojak te rane manifestacije popa, poznate kao „rokenrol“.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

Strana 2 od 7 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Deseti Novosadski jazz festival
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 15.11.2008, 11:31
  2. Bonton na vodi
    Autor Lady S u forumu Lov i ribolov
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 28.01.2008, 08:47

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •