Jazz - Bleferski Vodič - Strana 6
Strana 6 od 7 PrvaPrva ... 4567 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 76 do 90 od ukupno 100
  1. #76

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Garner, Erol (1921-1977)

    Svi pijanisti brekću dok sviraju, ali Erol Garner je svirao dok je brektao - i to glasnije nego što je to bilo kome prijalo. Doduše, to nikome nije mnogo smetalo pošto se njihao kao čegrtaljka, uprkos načinu na koji njegova leva ruka kao da je besposličarila. Publika ga je volela zbog široke ličnosti iako je sam Garner (iz nekog razloga njegovo prezime spada u ona dopuštena) bio toliko nizak da je morao sa sobom da nosi primerak telefonskog imenika Menhetna, kako bi na njemu sedeo dok svira.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  2. #77

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Brubek, Dejv (1920)

    Dejv Brubek je američki džez pijanista. Tokom pedesetih i šezdesetih je vodio jedan od najvećih džez ansambala sa čuvenim saksofonistom Pol Dezmondom, poznat po naročitom umetničkom dostignuću i fuzijom džeza sa klasičnom muzikom. Kompozicije "Take Five" i "Blue Rondo a la Turc" sa albuma "Time Out" (1959) spadaju u klasike džeza.

    Spada u one pijaniste, predvodnike, koji je privlačio slušaoce džeza u gomilama pri čemu su mnogi gulanferi drmali nogom u ritmu Brubekovog gotičkog rada na klavijaturi. Među njima su bila i dvojica koji su ga pratili klimajući glavama uz graciozni alt-aksofon Pola Dezmonda. Interesantno je da je uprvo Pol Dezmond napisao Pet minuta pauze, a ne Brubek kao što mnogi misli...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  3. #78

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Rasel, Čarls Elzvort "Pivi" (1906-69)

    Sa imenom kakvo je Elzvort i koje se obavezno mora sakriti, čak je i nadimak "Pivi" pravi napredak. Imao je lice engleskog aristokrate koji je izgubio kompas i postao kladioničar; i ton klarineta koji je zvučao kao da je previše pušio; g. Rasel je bio, što uopšte za iznenađenje, jedan od velikih individualaca džeza i sve što je svirao bilo je prilično neočekivano; mada je najveći deo karijere proveo u manje više učtivom društvu. Pravi džez ekscentrik.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  4. #79

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Spanijer, Frensis "Magzi" (1906-1967)

    Njegovo spljošteno, ali zato ružno lice, nagoveštavalo je, po njegovim rečima, pogrešnu osobu, zbog čega su ga i zvali "Magzi". Svoj kornet sa prigušnikom je svirao u toplom i pričljivom stilu i postao je zaista slavan kada se diksilend grupa po imenu Regtajmersi zadesila u pravo vreme na pravom mestu 1939. godine. Jednu od svojih najboljih numera posvetio je bolnici Touro u Nju Orleansu, gde su ga uspešno izlečili od džezerske bolesti...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  5. #80

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Tejtum, Art (1909-1956)

    Jednooki, dvanaestoprsti klavirista iz Los Andjelesa visoko rangiran tokom 40-ih kao svirač koji je za jedan minut mogao da popije alkohola više nego bilo ko. Posle Tejtuma, svi džez klaviristi morali su da imaju instrumente nenalivene alkoholom, kako bi mogli da se oprobaju, makar i trezni, u ovladavanju njegovom tehnikom.

    Sledeca anegdota (istinita) preuzeta je sa jednog drugog foruma:

    Art Tejtum, u svoje vreme jedan od cenjenijih Njujorskih Jazz pijanista, 1939 je svirao u jednom dobrom klubu u 52-goj ulici. Neki crni klinac, sudopera, se stalno motao oko bine sa instrumentima i svaki cas provirivao iz kuhinje na sta su se sef kluba i glavni kuvar jako ljutili.

    Jednog dana Art to primeti i pita klinca da li me da svira. Na to klinac odgovori da svira Alto.

    - Saksofon? – Kaze Art. – Imamo ga ovde, hajde da vidimo sta znas.

    Klinac uzme saksofon i odsvira solo.
    Kada je zavrsio, Art nekoliko trenutaka sedi i cuti i onda ga pita: - Kako se zoves, mali?

    - Carli. – Odgovorio je klinac. - Carli Parker, gospodine.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  6. #81

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Tigarden, Džek (1905-1956)

    Visoko rangirani trombonista koji je svirao teksaški razvučeno i pevao kao da je neprestano mamuran. Predtstavljao je beli odgovor na Luja Armstronga, tako da je često svirao duetu sa maestrom u Stara stolica za ljuljanje na verandi ili sličnim pesmama za verandu.

    Bio je holandsko-indijanskog porekla, a majka mu je bila pijanistkinja. Sva braca i sestre su mu bili muzicari. Sa 7 godina naucio je da svira trombon...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  7. #82

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Voler, Tomas "Debeli" (1904-1943)

    Žovijalno satiričan klavirista, orguljaš i pevač. Stalno se borio sa težinom. Komponovao Nije nepristojno i Ružin cvet i bio šampionski upijač alkohola. Tužno i prerano je preminuo u vozu koji je kasnio između Los Anđelesa i Njujorka.
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  8. #83

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Zverin, Majk (1930)

    Trombonista koji je i pored toga sto je dobar u svom poslu, ipak najvise poznat sto je uvek poslednja indeksna stavka u referentnim knjigama o džezu.

    Vazi i za vrlo autoritativnog kriticara dzeza, ciji su tekstovi u Herald tribjunu vrlo citani....
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  9. #84

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu I

    Kao i kod svega što ima pretenzije da bude forma umetnosti, uživanje posmatrača pre proističe iz razgovora o džezu nego iz njegovog samog slušanja. Ti razgovori se čak mogu svrstati u pasiju jer su svojevrsno džez kolekcionarstvo.
    Vrlo je važno da se u toku razgovora oseti da ste „u toku“ kako bi vaša „žvaka“ bila što efektnija. Svakako nije neophodno da se usvoji kompletan lingvistički arsenal sveta džeza – korišćenje reči „čoveče“, pominjanje trećih lica kao „mačora“, opšte uvažavanja kapiranja, itd. Takva stvar, kada se izvede bez ubedljivosti, koju tako prirodno poseduju žitelji Harlema, može biti katastrofalna kao i bilo šta drugo što bilo koji Britanac pokuša da izvede imitirajući američki naglasak, ili obrnuto. Bolje je držati se modernih ekvivalenata ranije pomenutog, kao što su „dragi moj bože“, „tipovi“ i „oborilo me s nogu“...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  10. #85

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu II

    Kada se sretnete sa nekim koji preferira džez pozdravite ga obavezno sa kultnim izrazom i pokretom „stvarno se ljulja“. On poseže dalje od pukog fizičkog pokreta i znači da je sve dobro i u najboljem redu, a može se upotrebiti i za mnoge stvari koje se ni najmanje ne ljuljaju u smislu iz 1930-ih. Drugi izraz koji treba da pokaže vaše odobravanje jesu „prizemno“ i „fanki“ – oba upotrebljena tako da nagoveste odanost duhu džeza...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  11. #86

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu III

    Dobro je nazivati sve džez instrumente hornama, čak i klavire, bubnjeve i sve ostalo. Isto tako, svi instrumenti u džezu (bilo oni duvački ili ne), ne sviraju se, već se duvaju. Ne govori se o nastupima ili koncertima, već o tezgama i sesijama, a ove potonje se ne ograničavaju samo na snimanje.
    Još jedna važna stvar je kontradiktoran epitet koji se koristi u autentičnim džez krugovima. Najuobičajenija pojava je korišćenje reči loše tako da zvuči izvrsno. Otud, ako se upustite u tvrdnju tipa: „Mislio sam da mu je loš tajming“, nenamerno ćete izreći pohvalu...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  12. #87

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu IV

    Međutim, sam rečnik, kojim govorite o džezu, je ipak manje važan od vašeg generalnog stava. Na primer, morate imati osećaj za period. Uzmite Djuka Elingtona kao temu za ogled. Govorite o njemu kao o Djuku, odnosno Vojvodi. Od vas će se očekivati da znate na šta se odnosi sažeto pominjanje njegovog stila iz 20-ih prošlog veka (zvuci džungle odsvirani na podlozi poskakujuće tube ili bendža); njegovog stila iz 30-ih (zvuci iz džungle na podlozi žičanog basa i gitare, sa povremenim timpanima); iz 40-ih – muzika velikog orkestra (najmanje 12 ljudi) obojena genijem basiste po imenu Blenton koji je prerano umro; iz 50-ih – mnogo pretencioznije stvari sa modernističkim akordima koje je ubacivao pomoćni klavirista po imenu Strejhorn; iz 60-ih – opšti sunovrat.
    Morate shvatiti da zahtevna priroda džeza izaziva veoma brzi sunovrat svih džezera. Posle kratkog perioda potcenjivanja oni pronađu svoj osobeni ton, snime ploče po kojima će uvek ostati slavni za vreme svojih dvadesetih godina, u tridesetim postanu ambiciozni, a u četrdesetim krenu putem zaborava...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  13. #88

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu V

    Pošto veliki procenat džezera obično napušta ovaj svet prilično rano, što je rezultat profesionalnih ili tečnih ekscesa (neki bi rekli – tekuće problematike), četrdeset se smatra prilično zrelim godištem. Teško je setiti se mnogih istaknutih džezera koji nisu propali. Neki su jednostavno ostali permanentno marginalni, ali većina njih generalno signalizira da je van toka tako što pokušavaju da izvode ono što su oni nekada izvodili prirodno i valjano na način koji smatraju zrelijim, ali koji oštroumnom bleferu jednostavno pokazuje nedostatak spontanosti, pa čak i integriteta. Veoma malo džezera otmeno stari...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  14. #89

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Kako pričati o džezu VI

    Jedna od manifestacija gubitka integriteta jeste želja za velikim orkestrom. Džezeri koji su stekli ugled svirajući sa malo drugih ljudi (ili u izuzetno teškim slučajevima, samo sa jednim ili nijednim drugim sviračem) uspeli su sa grupama čiji je sastav varirao od 5 do 7 članova, da bi zatim osetili poriv da predvode (tj. da stoje ispred, kada se grupa fotografiše u reklamne svrhe) veliki orkestar.
    Čak i to se može oprostiti ako rezultati ostanu dovoljno fanki, ali mnogi džezeri, čak i oni sasvim moderni, često tada steknu iluzije o veličini i nagoveste svoj potpuni sunovrat raskošnim upošljavanjem žičane sekcije. Može se sa sigurnošću reći da su sve žičane sekcije za džez bile katastrofalne...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  15. #90

    Odgovor: Jazz - Bleferski Vodič

    Ponesto sam procitala...U svakom slucaju, ima zanimljivih pisanja. Zanima me moze li se jos kupiti JAZZ - Bleferski vodič? Naravno, pre ovog pitanja sam malo googlala

Strana 6 od 7 PrvaPrva ... 4567 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Deseti Novosadski jazz festival
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 15.11.2008, 11:31
  2. Bonton na vodi
    Autor Lady S u forumu Lov i ribolov
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 28.01.2008, 08:47

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •