Ako ste stalno umorni, bledi, brzo se zamarate, a pritisak vam je uglavnom 100/60, verovatno patite od hroničnog niskog pritiska - hipotenzije.

Simptomi

Simptomi hipotenzije su veoma različiti i ne javljaju se u isto vreme. To su malaksalost, loše pamćenje, rasejanost, apatija, osećaj opšte slabosti. Osobe sa niskim krvnim pritiskom se uglavnom lako zadišu, često imaju utisak da nemaju vazduha, često zevaju i imaju osećaj da će pasti u nesvest.
Hipotenzičari se po pravilu ujutru ne osećaju naspavano. Razbude se dva sata posle ustajanja, tokom dana ponovo klonu, da bi tek uveče bili u svojoj punoj snazi. Ne vole da čekaju u redu, izbegavaju javni prevoz i raspoloženje i energija im zavisi od godišnjeg doba.


Neki lekari nizak krvni pritisak smatraju za bolest koja treba da se leči, dok ga drugi prepoznaju samo kao stanje koje prolazi i sa kojim treba naučiti da živite. U svakom slučaju odlazak kod lekara je obavezan, zato što nekad nizak krvni pritisak može da bude simptom nekog drugog oboljenja koje može i treba da se leči. Nizak pritisak može da ukazuje na poremećaj cirkulacije, infektivne bolesti, psihički napor, lošu ishranu... I još nešto, nizak krvni pritisak lako može da preraste u visok, a tada stvarno imate problem.

Lečenje

Lečenje možda nije prava reč kada pričamo o niskom krvnom pritisku, reč je o borbi.

Kretanje, san i dobra ishrana najbolje će vam pomoći da se ponovo osećate normalno.
Kafa - osobe sa niskim krvnim pristikom po pravilu su kafopije, jer bez kofeina jednostavno ne mogu da se razbude. Tri kafe u toku dana su OK, ali tu granicu ne smete da pređete, jer će vam se stanje samo pogoršati.
Napor - Aktivan odmor je najbolje rešenje za osobe sa niskim pritiskom. Šetnja, plivanje ili lagano trčanje su najbolji sportovi za hipotenzičare.




izvor:blic