Budizam - Strana 38
Strana 38 od 41 PrvaPrva ... 283637383940 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 556 do 570 od ukupno 612

Tema: Budizam

  1. #556

    Odgovor: Budizam

    Tetka, podseti nas odakle je taj tekst ako ti nije problem


    Uvek jednu po jednu stvar, ništa multitasking

    U japanskom zenu se obicno poducava pravilo: "Ne ostavljaj tragove!"
    To znaci, ako kuvas, po zavrsetku treba sve da pocistis.
    Ako sednes da napises pismo, tada moras da vratis na mesto
    sve sto si uzeo pre nego sto predjes na neku drugu stvar.

    Bhikkhu Ćintita

  2. #557

    Odgovor: Budizam

    evo ovde
    Možeš navek čitati meni se mnogo dopada.E sada me interesuje dali se i tebi dopada,ali iskreno,kritike primam bez srđbe

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  3. #558

    Odgovor: Budizam

    E znao sam da je Krišnamurti, oseti se

    Da li mi se dopada? Ajd iskreno, kad već kažeš
    Pa taj mi se autor toliko dopadao još davno, da sam i jednu njegovu knjigu preveo.
    Briljantan mislilac, ali i karakter.

  4. #559

    Odgovor: Budizam

    Citat sati kaže: Pogledaj poruku
    E znao sam da je Krišnamurti, oseti se

    Da li mi se dopada? Ajd iskreno, kad već kažeš
    Pa taj mi se autor toliko dopadao još davno, da sam i jednu njegovu knjigu preveo.
    Briljantan mislilac, ali i karakter.
    Pošto samo ti i ja to pratimo,ovo je za tebe


    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  5. #560

  6. #561

    Odgovor: Budizam

    Veliko spremanje

    Često volimo da mislimo da će već samim dodavanjem meditacije svome
    životu, njeni efekti prožeti čitav taj život i da ne treba bilo šta
    drugo da uradimo. Jednostavno u mešavinu života ubacimo meditaciju i
    ona menja sve druge sastojke: tako volimo da zamišljamo, ali to ne ide
    baš tako lako. Neophodno je i da preuredite svoj život kako biste ga
    načinili pogodnim da u sebe upije meditaciju, jer ima postupaka, ima
    stanja uma koji se zapravo opiru bilo kakvom uticaju koji dolazi od
    meditacije.

    Baš zato, kad meditirate, treba da osmotrite i način na koji živite
    svoj život, svoje svakodnevne aktivnosti. Vidite da li stvarate
    pogodno okruženje za meditaciju, kako bi ona mogla da se razvija i
    širi. Inače, meditacija ostaje tek izolovana, prikljestena poput
    travke između dva velika kamena i nikada ne uspe da se proširi na
    bilo šta.

    Thanissaro Bhikkhu, Five Things to Keep In Mind


  7. #562

    Odgovor: Budizam

    Ispravno razumevanje

    Monasi, baš kao što je zora nagoveštaj i prvi znak izlaska sunca, isto
    tako je ispravno razumevanje nagoveštaj i prvi znak povoljnih
    mentalnih stanja.

    U onome sa ispravnim razumevanjem, monasi, ispravna namera izvire. U
    onome sa ispravnom namerom, ispravan govor izvire. U onome sa
    ispravnim govorom, ispravni postupci izviru. U onome sa ispravnim
    postupcima, ispravno življenje izvire. U onome sa ispravnim
    življenjem, ispravna svesnost izvire. U onome sa ispravnom svesnošću,
    ispravna koncentracija izvire. U onome sa ispravnom koncentracijom,
    ispravno znanje izvire. U onome sa ispravnim znanjem, ispravno
    oslobađanje izvire.

    Buda, AN 10:121


  8. #563

    Odgovor: Budizam

    Onome tko nigdje ništa ne žali,
    tko je oslobođen u svakom pogledu,
    s koga su popadali svi okovi,
    nepoznate su opreke.


    Dhammapada, strofa 90


    Postoji put i valja nam krenuti na putovanje. Cilj je sloboda od osećaja okovanosti navikama. Ako se suviše napregnemo, ako se vežemo za ideju cilja i prenebregnemo stvarnost ovoga trenutka, tada samo sebi stvaramo frustraciju. Ako se uopšte ne napregnemo, gubeći se uvek iznova u stimulansima čula,,tada sebi stvaramo još više frustracije. Potrebna je veština da bismo odredili pravu količinu napora. I tu veštinu možemo razviti u sebi: kad izgubimo ravnotežu, umesto da po navici sebe kritikujemo, fokusiramo se na lekciju koja nam se ukazala pred očima. Vežbanje sa pravom količinom napora obezbeđuje nam najviše šanse da uspešno završimo putovanje.

    Sa ljubavlju,
    Bhikkhu Munindo

  9. #564

    Odgovor: Budizam

    Povezanost sa sadašnjošću

    Često se događa da šta god da radimo, bilo da sedimo, hodamo, stojimo
    ili ležimo, naš um uglavnom nije u vezi sa neposrednom stvarnošću, već
    je po navici zaokupljen prošlošću ili budućnošću. Dok hodamo, mislimo
    o trenutku kad ćemo stići, a kad stignemo razmišljamo o odlasku. Dok
    jedemo, razmišljamo o pranju sudova, a kad krenemo da peremo sudove,
    razmišljamo o gledanju televizora.

    To je zaista šašav način korišćenja uma. Nismo u vezi sa sadašnjim
    trenutkom, već uvek razmišljamo o nečem drugom. Previše često smo
    obuzeti strepnjom i žudnjama, žalimo za prošlim i iščekujemo šta će biti
    u budućnosti. I tako potpuno propuštamo kristalno jasnu
    jednostavnost ovog trenutka.

    B. Alan Wallce, Tibetan Buddhism from the Ground Up



  10. #565

    Odgovor: Budizam

    Mentalna stanja

    Mentalna stanja nastaju i nestaju, bilo da se radi o stanjima sreće
    ili patnje, poželjinim ili nepoželjnim stanjima. Mi ih nazivamo
    lokadhamma (ovozemaljske stvari), stvarima koje dominiraju srcima i
    umovima živih bića u ovom svetu. Ako lokadhamme vidim jednostavno kao
    elemente dhamme (onoga što jeste, stvarnosti), tada neću pretpostavljati da sam
    "ja" srećan kad god "ja" oseti sreću ili da "ja" patim kad god "ja"
    oseti patnju. Ne postoji ništa što bi se moglo nazvati "moja" dobrota,
    ali ni "moja" rđavost. Mi uočavamo te atribute, ali oni su samo
    vidovi dhamme. Svaki od njih je samo jedna od mogućnosti kroz koje se
    ispoljava dhamma. Nema ničeg specijalnog u tome.

    Osećanja su samo osećanja, sreća je samo sreća, patnja je samo patnja.
    Samo to. Kad jednom nastane, svaka od njih i nestane. Mi nemamo sreću
    i patnju, ne zanimaju nas. One su samo atributi mentalnih objekata
    koji se jave -- samo to. Svaka lokadhamma se javi i nestane u skladu
    sa sopstvenom logikom. Na kraju, ako ne pokazemo zanimanje za njih, ne
    podržavamo ih i ne dajemo im važnost, one i prestaju da postoje.

    Luang Por Liem Thitadhammo, From the Darkness to the Light



  11. #566

    Odgovor: Budizam

    Praksa i um

    1. Oni koji žele da motre na svoju praksu
    trebalo bi pomno da motre na svoj um,
    jer oni koji ne paze na sopstveni um
    nisu u stanju ni da da motre na ono što rade.

    2. U ovom svetu ni neukroćeni i pomahnitali slonovi
    ne mogu da načine toliku štetu
    ravnu patnjama najdubljeg pakla
    koje je izazvao nezauzadani slon moga uma.

    3. Ali ako je taj slon mog uma čvrsto vezan
    sa svih strana konopcem sabranosti,
    svi će strahovi lagano uminuti
    i sve vrline su mi nadohvat ruke.

    Shantideva, A Guide to the Bodhisattva's Way of Life



  12. #567

    Odgovor: Budizam

    nastavak

    Evropa
    I

    MEDITACIJA je duh koji se oslobađa taloga znanog. Molitva ide od jednog znanja do drugog; ona može uroditi plodom, ali ono je još uvek znano - a znano je sukob, bijeda i zbrka. Meditacija je potpuno poricanje svega što je um akumulirao. Znano je posmatrač, a posmatrač vidi samo kroz znano. Predstava je prošlost, a meditacija je kraj prošlosti.

    Bila je to zaista velika prostorija, s pogledom na vrt i mnoštvo čempresa oko njega, a u pozadini dizao se crveni krov samostana. Rano ujutru, prije izlaska sunca, odonud je dopirala svjetlost, i mogli ste vidjeti redovnike kako idu unaokolo. Jutro je bilo veoma hladno. Puhao je sjeverac, i veliki eukaliptus - koji se uzdizao nad svim ostalim drvećem i kućama - savijao se na vjetru, pružajući jak otpor. Volio je povjetarac koji bi došao sa mora, jer nije bio suviše nasilan; i ispunjavalo ga je radošću blago kretanje vlastite ljepote. Stajao je tu ujutro, i kad bi sunce zašlo, kradući zadnju večernju svjetlost, i nekako je prenosio pouzdanost prirode. Davao je sigurnost svem drveću, grmlju i malim biljkama. Bio je sigurno vrlo staro drvo. Ali čovjek ga nikada nije gledao. Ako bi bilo potrebno, čovjek bi ga sasijekao i upotrijebio za kuću, ne osjetivši nikakav gubitak; u toj zemlji drveće se ne poštuje, a priroda ima jako mali značaj, osim, možda, kao ukras. Veličanstvene vile sa svojim vrtovima imale su drveće, koje je isticalo dražesne linije kuća. Ali ovaj eukaliptus nije ukrašavao ni jednu kuću. Stajao je sam, čudesno miran i pun nijeme krijetnje; samostan s njegovim vrtom i prostorija s njenim zatvorenim zelenilom, bili su u njegovoj sjenci. Stajao je tu, godinu za godinom, živjeći u vlastitom dostojanstvu.

    U prostoriji je bila manja skupina ljudi. Došli su da nastave razgovor započet nekoliko dana ranije. Uglavnom su bili mladi, neki duge kose, drugi pak s bradom, uskim pantalonama, veoma kratkim suknjama, usnama namazanim ružem i visoko dignute kose.

    Razgovor je počeo potpuno nevezano; nisu bili suviše sigurni u sebe ili kuda će ovaj razgovor odvesti. ,,Naravno da se ne možemo podvrgavati utvrđenom poretku'' , rekao je jedan od njih, ,,no ipak smo njegovi robovi. Kakav je naš odnos prema starijoj generaciji i njihovim postupcima?''

    Naprosto se pobuniti, nije odgovor, zar ne? Pobuna je reakcija, odgovor koji će uroditi vlastitim uslovljavanjem. Svaka generacija je uslovljena prošlom generacijom, i naprosto se pobuniti protiv uslovljavanja ne znači i osloboditi um koji je uslovljen. Svaki vid poslušnosti ujedno je i otpor, koji rađa nasilje. Nasilje među studentima, i neredi u gradovima, ili rat, bilo da su daleko od vas ili unutar vas samih, nikada neće uroditi jasnoćom.

    ,,Ali kako da se ponašamo u društvu kojem pripadamo?''

    Ako se ponašate kao reformator, vi krpite društvo koje stalno degenerira, i tako održavate sistem koji je doveo do ratova, podjela i izdvojenosti. Zaista, reformator je opasnost za duboku promjenu u čovjeku. Vi morate biti stranci za sve zajednice, sve religije i društveni moral, inače ćete biti zarobljeni istim starim obrascem, možda malo dotjeranim.

    Vi ste stranac tek kada prestanete biti zavidan i zloban, kada prestanete obožavati uspjeh ili njegovu težnju za vlašću. Biti psihološki stranac moguće je jedino kada razumijete same sebe kao dio svoje sredine, društvene strukture koju ste sami izgradili - vi, koji ste mnogo takvih vi mnogih hiljada, mnogih, mnogih pokoljenja koja su stvorila sadašnjost. Kroz razumijevanje sebe kao ljudskog bića, otkrićete svoj odnos sa starijom generacijom koja prolazi.

    ,,Kako biti slobodan od teškog uslova da se bude katolik? To je toliko duboko usađeno u nama, duboko pokopano u nesvjesnom.''

    Bez obzira da li je čovjek katolik, musliman, indus ili komunista, propaganda sto, dvjesta godina, ili pet hiljada godina je dio ove verbalne strukture predrasuda koje sačinjavaju vašu svjest. Mi smo uslovljeni onim što jedemo, ekonomskim pritiscima, kulturom i društvom u kojem živimo. Mi smo kultura, mi smo to društvo. Naprosto se pobuniti protiv toga, znači pobuniti se protiv samih sebe. Ako se bunite protiv sebe, ne znajući šta ste vi, vaša je pobuna krajnje jalova. Ali biti svjestan, bez uslovljavanja, onog što ste - takva svijest rađa djelovanje koje se potpuno razlikuje od djelovanja, postupaka reformatora ili revolucionara.

    ,,Ali, gospodine, naše nesvjesno je kolektivno rasno nasljeđe, i analitičari tvrde da to moramo razumjeti.''

    Ne vidim zašto stavljate toliki naglasak na nesvjesno. Ono nije manje trivijalno i bezvrijedno od svjesnog uma, i dajući mu važnost, vi ga samo osnažujete. Ako uvidite njegovu pravu vrijednost, ono otpada kao jesenji list. Mi mislimo da neke stvari svakako treba očuvati, a druge da možemo odbaciti. Rat donosi izvjesna periferna poboljšanja, ali sam rat je najveća katastrofa za čovjeka. Intelekt neće nikada riješiti naše probleme. Misao je pokušala na mnoge načine prevazići i udaljiti se od naših agonija i tjeskoba. Misao je izgradila crkvu, spasitelja, gurua; misao je izmislila nacionalnosti; misao je narod jedne nacije podjelila u različite zajednice, klase, međusobno zaraćene. Misao je razdvojila čovjeka od čovjeka, a stvorivši anarhiju i ogromnu patnju, nastoji izmisliti strukturu koja će ujediniti ljude. Šta god misao činila, ona neizbježno rađa opasnost i tjeskobu. Nazivati se Italijanom, Indijcem ili Amerikancem sigurno je ludilo, a to je djelo misli.

    ,,Ali ljubav je odgovor na sve ovo, zar ne?''

    Opet vi! Da li ste slobodni od zavisti, ambicije, ili naprosto koristite riječ ,,ljubav'' kojoj je misao odredila smisao? Ako joj je misao odredila smisao, onda nije ljubav. Riječ ljubav nije ljubav - bez obzira šta mislili tom riječi. Misao je prošlost, pamćenje, iskustvo, znanje iz kojeg se javlja odgovor na svaki izazov. Zato je taj odgovor uvijek neadekvatan, i zato nastaje sukob. Jer misao je uvijek staro; misao nikada ne može biti novo. Moderna umjetnost reakcija je misli, intelekta, i premda teži da bude nova, ona je zapravo toliko stara, premda ne i toliko lijepa, koliko i ova brda. Upravo cjelokupnu strukturu izgrađenu mišlju - ljubav, Boga, kulturu, ideologiju politbiroa i slično - treba potpuno poreći, da bi novo nastalo. Novo se ne može ukalupiti u stari kalup, a vi se zapravo bojite da potpuno poreknete to staro.

    ,,Da, gospodine, bojimo se, jer ako to poreknemo, šta će ostati? Šta ćemo staviti na njegovo mjesto?''

    To pitanje djelo je misli koja je svjesna opasnosti, i zato se plaši i želi biti sigurna da će pronaći nešto čime bi zamijenila staro. Tako ste se ponovo zapleli u mrežu misli. Ali kada bi zbiljski, ne verbalno ili intelektualno, porekli cijelu tu građevinu misli, možda bi mogli pronaći novo - nov način života, viđenja, djelovanja. Negacija je najpozitivnije djelovanje. Negirati lažno koje ne poznaje istinu, negirati prividnu istinu u lažnom i negirati lažno kao lažno, je trenutno djelovanje uma koji je slobodan od misli. Vidjeti ovaj cvijet kroz sliku koju je misao izgradila o njemu, potpuno je različito od toga da ga vidite bez te slike. Odnos između posmatrača i cvijeta je predstava koju posmatrač ima o posmatranom, i u tome leži ogroman razmak među njima.

    Kada nema predstave, prestaje i vremenski razmak.



    nastaviće se

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  13. #568

  14. #569

    Odgovor: Budizam

    Prvi korak

    Važno je iskusiti, a ne verovati. A da bi nam se to dogodilo, moramo
    biti sa svojom pažnjom... i to je prvi korak kojim stupamo na
    Plemeniti osmostruki put... Svesnost je ključ razumevanja, jer bez nje
    nismo u stanju da vidimo suštinu bilo koje stvari.

    Ayya Khema, Awake and Aware




  15. #570

    Odgovor: Budizam

    Dantika i slon

    Uspeh se na hrid lešinara da otpočinem
    i videh u podnožju slona kako okupan
    izlazi na obalu.
    Krotitelj dohvati podbadač i zapovedi mu: "Klekni!"
    Slon klekne, a čovek mu se uspne na pleća.
    Videh kako je ljudska moć ukrotila neobuzdanost.
    Tad i ja pribrah svoju ćud i bodra odoh u šumu.

    Therigatha, III.3

    [Dantika je bila kći dvorskog sveštenika kralja zemlje Kosala,
    rođena u prestonici Savatthi. U prosjačkom redu bila je sledbenica
    i učenica Velike Pomajke Gotami, koja je odgajila Budu posle smrti njegove majke.]


Strana 38 od 41 PrvaPrva ... 283637383940 ... PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •