Budizam - Strana 39
Strana 39 od 41 PrvaPrva ... 293738394041 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 571 do 585 od ukupno 612

Tema: Budizam

  1. #571

    Odgovor: Budizam

    Lek

    Buda je sebe često poredio sa lekarem koji leči bolesti srca i uma
    svojih slušalaca. Mi, obično, o bolesti srca razmišljamo kao o
    začepljenju srčanih krvnih sudova, a o bolesti uma kao o
    neuračunljivosti. No on je govorio da pravih bolesti srca i uma ima
    tri: požuda, mržnja i obmanutost. One nas tresu kao što groznica trese
    telo. A razlog zašto je Buda podučavao o tim bolestima jeste to što
    POSTOJI način da se od njih izlečimo. Kad bi one bile neizlečive, on
    se ne bi gnjavio time da govori o njima. Dakle, pre svega je potrebno
    da njegovo učenje razumemo kao terapiju lečenja sopstvenog srca,
    sopstvenog uma. Samo tada to učenje koristimo na valjan način.

    Bhikkhu Tanissaro, A Good Dose of Medicine



  2. #572

    Odgovor: Budizam

    Buka uma

    Za one koji nisu navikli da obraćaju pomnu pažnju na svoj um,
    meditacija može biti uznemirujuće iskustvo. Uznemiriće vas kad čujete
    "buku" u svom umu, za koju do tada nikada niste otvorili svoje uši. A
    zapravo, meditacija ne donosi bilo kakvu uznemirenost; ona samo čini
    uočljivim ono što je već bilo tu.

    Wimala Bhante: Lessons Of The Lotus


  3. #573

    Odgovor: Budizam

    Mudrost

    Tada kralj reče: Poštovani Nagaseno, gde se nalazi mudrost?

    -- Nigde, o kralju.

    -- To, gospodine, znači da ne postoji takva stvar kao što je mudrost?

    -- A gde se nalazi vetar, o kralju?

    -- Nigde, gospodine.

    -- Znači li to da ne postoji ni takva stvar kao što je vetar?

    -- Dobro odgovoreno, Nagaseno.

    Milindapanha (Pitanja kralja Milinde)



  4. #574

    Odgovor: Budizam

    Lek

    Ponekad se kaže: "Budizam je sa nama hiljadama godina, pa ipak još
    uvek vidimo ljude kako se bore međusobno, vidimo sukobe. Jako je
    mnogo loših stvari. Čini se da budizam nije u stanju da se sa tim
    nosi, beskoristan je. Možda bismo mogli i bez njega." Neki ljudi tako
    vide stvari.

    Mislite li da je to tačno? Oni kažu da i pored toga što imamo
    budističku religiju tolike godine, ljudi su još uvek iskvareni, još
    uvek žive u konfliktu. Religija se čini nemoćnom da zaustavi takve
    stvari. Ne vidimo od nje nikakav konkretan rezultat. Bolje da je odbacimo.

    Takvim ja kažem: "I medicina je sa nama hiljadama godina. Mnogo je i
    lekara koji su lecili bolesti kroz vekove. A ipak i dalje vidimo da
    postoji bolest oko nas. Ako je ono što kažete tačno, tada isto tako
    možemo reći da je i medicina nepotrebna, i nju možemo odbaciti."

    Ovo nas navodi na zaključak da je ovo naše telo po svojoj prirodi
    pogodno tlo za bolesti, da je podložno bolu i starenju. Moramo sebi
    obezbediti lek i vežbati telo kako bismo održali njegovu snagu i
    živeli bez bez bolesti, bez bola.

    Slično telu, i um može oslabiti i razboleti se. Problemi se u njemu
    jave i izazovu nezadovoljstvo. To što uznemiri um jeste ono što u
    budizmu nazivamo dukkha (patnja). Sve dok u ovom svetu bude ljudi,
    biće i patnje, te otuda moramo imati i lek za nju.

    Prayudh Payutto, A medicine for treating the ills of life



  5. #575

    Odgovor: Budizam

    Obeležja

    "Monasi, budala se poznaje po svojim delima. Mudrac se poznaje po
    svojim delima. U našim postupcima ogleda se i naše razumevanje.

    Čovek sa tri obeležja prepoznaje se kao budala. Koja tri? Loše
    postupanje telom, loše postupanje rečju, loše postupanje mišlju.
    Čoveka sa ova tri obeležja treba prepoznati kao budalu.

    Čovek sa tri obeležja prepoznaje se kao mudrac. Koja tri? Dobro
    postupanje telom, dobro postupanje rećju, dobro postupanje mišlju.
    Čoveka sa ova tri obeležja treba prepoznati kao mudraca.

    Ovako, monasi, treba sebe da vežbate. "Izbegavaćemo tri stvari po
    kojima se čovek, ako je njima obeležen, prepoznaje kao budala.
    Prihvatićemo i razvijati tri stvari po kojima se čovek, ako je njima
    obeležen, prepoznaje kao mudrac." Tako treba sebe da vežbate.

    Buda, AN III.2



  6. #576

    Odgovor: Budizam

    Religija

    Da li je neko katolik, protestant, musliman, Jevrejin ili Indus nema
    nikakve važnosti za mene. Ne delim ljude u takve kategorije, koje ih
    međusobno udaljuju i više nego što su već udaljeni. Sve dok
    razmišljamo: "Ja sam jedno, a ti si drugo", nismo zajedno. Ali to je
    pogrešan put. U stvarnosti smo svi mi deo jedne velike porodice koja
    se zove čovečanstvo.

    Budu je zanimala samo jedna stvar: da pokaže svakom ljudskom biću kako
    da postane apsolutno srećno. On nikada nije tragao za učenicima i
    sledbenicima. To je i moj pristup. Da li posetioci koji dolaze ovamo
    sebe opisuju kao katolike ili ateiste nije uopšte važno. Ukoliko
    tragaju za unutrašnjim putem, ja želim da im pomognem da pronađu ono
    što živi u svakom od nas -- čisti mir, čistu srecu.

    Religija nije ograničena na bilo koji tradicionalni skup kulturnih ili
    socijalnih pravila. Takva pravila su ponekad od pomoći ljudima, ali
    ona nisu suština religije. Religija je jedno unutrašnje otkrovenje,
    odgovor na potrebu za zaštitom koju svi u sebi nosimo.

    Ayya Khema, I Give You My Life



  7. #577

    Odgovor: Budizam

    Bolne situacije

    Nekada, bolne situacije koje ne možemo da rešimo moramo da proživimo,
    i to sa strpljenjem. One će biti beskorisna patnja JEDINO ako pri tome
    ništa ne naučimo od njih.

    Frances Story, Random Thoughts on Morality



  8. #578

    Odgovor: Budizam

    Svesnost

    "Svesnost" znači da su nam um i telo na istom mestu. "Dok peremo
    sudove. samo peremo sudove" je cuveno geslo Tik Nat Hana, vijetnamskog
    učitelja meditacije. Ne razmišljamo pri tome: "O, voleo bih ovo što
    pre da završim" ili "Zašto koriste toliko mnogo tanjira?" ili "Baš
    dobro da i sutra nije red na mene" ili "Zašto baš ja uvek moram da
    perem sudove?" -- ništa slično ovome. Samo peremo sudove, to je sve.
    Isto je i sa jedenjem. Ovo geslo može da se primeni na svaku fizičku
    aktivnost. Budine reči u vezi sa svesnošću bile su: "Jedini put ka
    pročišćenju bića, ka iskorenjivanju bola, ka stupanju na plemenitu
    osmostruku stazu, ka dostizanje nibbane, jeste svesnost." I šta nam
    više treba? Svako od nas poseduje izvestan stepen svesnosti. Potrebno
    je samo da je razvijamo.

    Upravo meditacija jeste sredstvo uz pomoć kojeg vežbamo tu svesnost
    do tačke kada uvid postaje toliko snažan da smo u stanju da, iza
    relativne, ugledamo apsolutnu stvarnost.

    Ayya Khema, When the Iron Eagle Flies



  9. #579

    Odgovor: Budizam

    "Kao što bi majka rizikovala svoj život
    da zaštiti svoje dete, svoje jedino dete,
    isto tako treba negovati bezgranično srce
    ljubavi za sva bića."

    Buda
    Karaniya metta sutta, SN I.8


  10. #580

    Odgovor: Budizam

    Božanski glasnici

    Legenda o Budinom traganju za probuđenjem kaže kako je u mladosti
    princ Siddhattha živeo u potpunom neznanju o osnovnim činjenicama života.
    Njegov otac, u želji da sina zaštiti od patnje, držao ga je unutar
    palate okruženog čulnim zadovoljstvima i veselim prijateljima, tako da
    mladi princ nije ni pomišljao da je život bilo šta drugo do neprekidan
    niz zabava i užitaka. Tek onog sudbonosnog dana u svojoj dvadeset
    devetoj godini, kada ga je znatiželja odvela izvan zidina dvorca, sreo
    je on "božanske glasnike" koji su mu izmenili tok života. Prva tri
    poučili su ga šokantnim činjenicama starosti, bolesti i smrt; četvrti
    je bio lutajući asketa, koji mu je ukazao na postojanje puta kojim sva
    ta patnja može biti prevaziđena.

    Ova ljupka priča, koja je vekovima ulivala veru budistima, u sebi
    sadrži jednu duboku psihološku istinu. Jezikom mita ona nam govori ne
    samo o događajima koji su se mogli dogoditi pre mnogo vekova, već i o
    procesu buđenja kroz koji svako od nas mora proći ukoliko želimo da
    Dhamma oživi u nama. Tako možemo uočiti da se u suštini mladalački
    dani princa Siddhatthe ne razlikuju mnogo od načina na koji većina nas i
    danas provodi svoj život -- često, nažalost, sve dok nije suviše kasno
    da krenemo drugim pravcem. Naši domovi možda nisu kraljevske palate, a
    imetak ni približan onom severnoindijskih rađa, ali sa princom
    Siddhatthom delimo onaj blaženi (i često voljni) zaborav u odnosu na
    upadljive činjenice koje se neprekidno nameću našoj pažnji. Ako Dhamma
    treba da bude nešto više od ljupke dekoracije životu udobnosti, ako
    treba da postane nadahnjujući, ponekad opor glas koji nas usmerava ka
    velikom putu oslobođenja, i mi sami moramo ličiti na Bodhisatvu u
    ovom procesu sazrevanja. Moramo mu se pridružiti na putovanju izvan
    zidova palate -- zidova sopstvenih pretpostavki i predubeđenja -- i
    sresti božanske glasnike koje tako često previđamo zato što nam je
    pogled prikovan na "mnogo važnije stvari", tj. na naše svakodnevne
    preokupacije i ciljeve.

    Bhikkhu Bodhi, Meeting the Divine Messengers



  11. #581

    Odgovor: Budizam

    Naša sreća je u našim rukama

    Prvi korak u traganju za srećom jeste učenje. Moramo prvo naučiti da
    su negativne emocije i postupci štetni za nas, a da nam pozitivne
    emocije pomažu. Isto tako, moramo razumeti da te negativne emocije
    nisu jako loše i štetne samo za nas lično, već ugrožavaju društvo i
    budućnost ovog sveta u celini. Ta vrsta razumevanja povećava našu
    odlučnost da se sa njima suočimo i prevaziđemo ih. Tu je, zatim,
    razumevanje blagotvornog uticaja pozitivnih emocija i ponašanja. Kada
    jednom sve to shvatimo, čvrsto odlučujemo da cenimo, razvijamo i
    umnožavamo te pozitivne emocije, bez obzira koliko to bilo teško. U
    nama se javlja jedna vrsta spontane spremnosti. Dakle, kroz jedan
    takav proces učenja, analiziranja koje misli i emocije jesu korisni, a
    koji štete, postupno razvijamo u sebi odluku da promenimo te emocije.
    "I sada je tajna moje sreće, čitavog mog života, u mojim rukama. Ne
    smem ni po koju cenu propustiti tu priliku."

    Dalai Lama, The Art of Happiness: A Handbook for Living




  12. #582

    Odgovor: Budizam

    Naša sreća je u našim rukama

    Prvi korak u traganju za srećom jeste učenje. Moramo prvo naučiti da
    su negativne emocije i postupci štetni za nas, a da nam pozitivne
    emocije pomažu. Isto tako, moramo razumeti da te negativne emocije
    nisu jako loše i štetne samo za nas lično, već ugrožavaju društvo i
    budućnost ovog sveta u celini. Ta vrsta razumevanja povećava našu
    odlučnost da se sa njima suočimo i prevaziđemo ih. Tu je, zatim,
    razumevanje blagotvornog uticaja pozitivnih emocija i ponašanja. Kada
    jednom sve to shvatimo, čvrsto odlučujemo da cenimo, razvijamo i
    umnožavamo te pozitivne emocije, bez obzira koliko to bilo teško. U
    nama se javlja jedna vrsta spontane spremnosti. Dakle, kroz jedan
    takav proces učenja, analiziranja koje misli i emocije jesu korisni, a
    koji štete, postupno razvijamo u sebi odluku da promenimo te emocije.
    "I sada je tajna moje sreće, čitavog mog života, u mojim rukama. Ne
    smem ni po koju cenu propustiti tu priliku."

    Dalai Lama, The Art of Happiness: A Handbook for Living




  13. #583

    Odgovor: Budizam

    Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženio boravio u Vesaliju, u dvorani sa visokim krovom, u Velikoj šumi.

    Tada Mahapađapati Gotami otide do Blaženog i, stigavši, poklonivši mu se, stade sa strane. Dok je tako stajala sa strane, reče mu: "Bilo bi dobro, poštovani gospodine, ako bi me Blaženi ukratko podučio Dhammi tako da bih, saslušavši o Dhammi iz usta Blaženog, bila u stanju da boravim sama, u osami, sabrana, marljiva i odlučna."

    "Gotami, za kvalitete za koje znaš: 'Ovi kvaliteti vode raspirivanju, a ne hlađenju strasti; vode ka većoj vezanosti, a ne ka oslobađanju, ka gomilanju, a ne ka odbacivanju, ka samoveličanju, a ne ka skromnosti, ka nezadovoljstvu, a ne ka zadovoljstvu, ka uplitanju u odnose, a ne ka osamljivanju, ka lenjosti, a ne ka istrajnosti, ka gomilanju tereta, a ne ka rasterećivanju": za to sasvim pouzdano mošeš reći: "To nije Dhamma, to nije Vinaya, to nisu učiteljeva uputstva."

    A za kvalitete za koje znaš, "Ovi kvaliteti vode hlađenju, a ne raspirivanju strasti; vode ka oslobađanju, a ne ka većoj vezanosti, ka odbacivanju, a ne ka gomilanju, ka skromnosti, a ne ka samoveličanju, ka zadovoljstvu, a ne ka nezadovoljstvu, ka osamljivanju, a ne ka uplitanju u odnose, ka istrajnosti, a ne ka lenjosti, ka rasterećivanju, a ne ka gomilanju tereta": za to sasvim pouzdano možeš reći: "To je Dhamma, to je Vinaya, to su učiteljeva uputstva."

    Tako reče Blaženi. A zahvalna Mahaprađapati Gotami se obradova njegovim rečima.

    Gotami sutta, AN 8:53


  14. #584

    Odgovor: Budizam

    Moguće je

    Moguće je da na svoj život gledamo kao na sveto mesto, gledamo kao na
    otvoren prostor, a ne kao na klaustrofobičnu, mračnu rupu. Moguće je
    prijateljske odnose uzeti kao osnovu svoje ego prirode, moguće je
    uživati u estetskoj igri oblika unutar praznine, i postojati na takvom
    jednom mestu poput veličanstvenog kralja sopstvene svesti. Ali da
    bismo to uradili, moramo da odustanemo od namere da sve ispadne onako
    kako u svojim sanjarenjima mislimo da bi trebalo. Zaista, patnju
    stvara neznanje. Patnju silno uvećava neznanje. Vezivanje iz
    neznanja i istrajavanje na svojoj predstavi kako bi nešto trebalo da
    bude stvara patnju patnje. Sama patnja nije toliko strašna; ogorčenje
    prema patnji koje nas ispuni jeste ono što zapravo boli.

    Allen Ginsberg



  15. #585

    Odgovor: Budizam

    Otvaranje srca

    Upravo sada u ovo sada-trenutku, vi se ili zatvarate ili otvarate. Ili
    grčevito iščekujete nešto -- više novca, sigurnosti, ljubavi -- ili
    živite iz dubine srca, otvarate se za taj trenutak i dajete ono što
    zaista želite da date, bez oklevanja. Ako iščekujete bilo šta kako
    biste tek onda živeli i voleli bez ostatka, tada patite. Svaki
    trenutak jeste najvažniji trenutak vašeg života. Nikakva budućnost
    nije bolja od ovog "sada" da biste spustili svoj gard i voleli. Sve što
    činite sada širi svoje vibracije ka spolja i utiče na drugoga. Vaš
    stav telom može da iskaže blistavost srca ili da prenese nespokojstvo.
    Vaš dah može zračiti ljubavlju ili celu prostoriju preplaviti depresijom.
    Vaš pogled može probuditi radost. Vaše reči mogu nadahnuti slobodu.
    Svaki vaš postupak u stanju je da otvara srca i umove. Otvarajući srce
    za svakoga, vaše življenje postaje dar za svakoga. U svakom trenutku
    se ili otvarate ili zatvarate. Upravo sada, vi odlučujete da se ili
    otvorite i potpuno predate ili da čekate. Koji je vaš izbor?

    David Deida


Strana 39 od 41 PrvaPrva ... 293738394041 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •