Mramorak? - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 44 od ukupno 44

Tema: Mramorak?

  1. #31

    Odgovor: Mramorak?

    JOsh NEke InForMAcijE

    Mramorak - je izgrađen na kontaktu lesne zaravni i lesne terase visine 99 do 112 metara nadmorske visine. Asfaltnim putem preko Deliblata povezan je s Kovinom koji je udaljen 20 kilometara. Preko Dolova povezan je sa Pančevom.
    Od površinskih tokova postoji jedino mramorački potok koji pripada sistemu Kraljevac - bare.
    Na mestu današnjeg naselja pronađeni su tragovi naselja još od najranijih perioda. Međutim, pouzdanijih podataka nema. Godine 1358 u blizini današnjeg naselja zabeležen je Berkeš. Ovo naselje pripadalo je krašovskoj županiji. Posle toga je uništeno. Tek nakon tri veka, tačnije 1660. godine, pominje se Mramorak. Nakon proterivanja Turaka 1717. godine imao je 12 domova, a 1761. godine označen je kao napušteno naselje. Verovatni uzroci napuštanja naselja bili su turski upadi i zarazne bolesti. Zemljište je sve do 1763. godine pripadalo pančevačkom dištriktu, a nakon formiranja nemačko-banatske regimente, 1764. godine pripojeno je Vojnoj granici. Naselje se ponovo formira 1770. godine, kada je doseljen i manji broj Srba i Nemaca.
    Posle 1773. godine podaci su veoma oskudni, što ukazuje na to da je naselje verovatno ponovo napušteno. Tako, današnje naselje je verovatno novijeg datuma nastalo u periodu od 1810. do 1820. godine. Miloš Ratković smatra da su se prve srpske porodice deselile posle 1810. godine iz Konaka i Nauzine, a prvi Nemci oko 1820. godine. Doseljavanje Srba i Rumuna iz Dežana izvršeno je 1819. godine pod vođstvom sveštenika Arsenija Petrovića, koji je sahranjen u Mramorku 1824. godine.
    Prema popisu iz 1827. godine ukupno je bilo 2.830 stanovnika od kojih 2.517 pravoslavnih. Naselje je pripalo pančevačkoj regimenti čije je sedište bilo u Beloj Crkvi da bi 1854. godine bilo priključeno deliblatskoj kompaniji, kada je imalo 2.952 stanovnika.
    Nakon formiranja Austrougarske 1867. godine broj stanovnika se znatno povećao doseljavanjem Nemaca i Rumuna. Mramorak je 1872. godine predat na upravu Ugarskoj koja menja ime naselja u Homokoš. Ovaj naziv je ostao sve do oslobođenja 1918. godine kada se ponovo naziva Mramorak
    Srpska pravoslavna crkva izgrađena je 1859. godine, a Rumunska crkva i parohijski dom izgrađeni su 1902. godine.
    Prva škola izgrađena je 1833. godine, a prvi učitelji bili su Andrija Petrović i Haralampije Tomić.
    Povećanje broja stanovnika 1869. do 1931. godine objašnjava se mirnijim periodom koji je nastupio nakon razvojačenja Vojne granice. Na porast stanovnika krajem 19. i početkom 20. veka uticalo je i povećanje broja Nemaca, koji su se stalno doseljavali. Kao i 120 Srba dobrovoljaca koji su se ovde doselili posle Prvog svetkog rata.
    Posle Drugog svetskog rata iseljavanjem Nemaca došlo je do kolonizacije, od novembra 1945. do marta 1946. godine doseljeno je 357 domaćinstava iz Srbije.
    Najveći broj stanovnika naselje je imalo 1953. godine ukupno 5.204 stanovnika. Po popisu iz 2002. godine bilo je 3.025 stanovnika, najviše Srba i Rumuna.
    Mramorak je danas poljoprivredno naselje, ali je zanimljivo da je neposredno pred rat Mramorak imao karakter poljoprivredno-zanatskog naselja sa 139 zanatskih radnji i 25 trgovačkih radnji. Pored toga postojali su i određeni industrijski objekti, mlin, kapaciteta 14 tona za 24 sata, koji je izgoreo posle rata. Postojale su dve crepane, jedna ciglana i jedna vodenica. Vlasnici ovih objekata bili su Nemci. Posle rata nestale su sve trgovačke i zanatske radnje, kao i industrijski objekti. U naselju postoji osnovna škola od 1833. godine. U prvo vreme bila je četvororazredna, zatim šestorazredna, a od 1946. godine osmogodišnja. Nova školska zgrada OŠ "Sava Maksimović" podignuta je 1965. godine. Nov Dom kulture sa bibliotekom i čitaonicom, bioskopom , prostorijama za amatere, kuglanom, šah klubom i sa prostorijama mesne zajednice i mesne kanelarije, podignut je 1986. godine.Aktivno je Dobrovoljno vatrogasno društvo, Lovačko društvo, Udruženje pčelara, Aktiv žena. Nosilac sportskih aktivnosti su Fudbalski klub Proleter", Šah klub "Vesna Markov" i Koljički klub"Mramorak" Nosilac kulturnih aktivnosti je KUD "Mramorak".
    Preuzeto sa http://kovin.org.rs

  2. #32

  3. #33

  4. #34

    Odgovor: Mramorak?

    Izvini, trebalo je da dodjem gotovo sigurno, ali sam se razbolela. I jos uvek imam problema, ali to nije za ovakvu pricu. Verujem da ce jednoga dana ipak doci u Mramorak. To mi je velika zelja.

  5. #35

  6. #36
    Ja mislim da znam gde je Mramorak, samo trenutak da vidim!

    Srecna nova godina i srecan Bozic svim prijateljima u Mramorku,a i svima u ovom forumu.
    Poruku je izmenio zmax, 01.01.2009 u 14:48 Razlog: postoje privatne poruke

  7. #37

    Odgovor: Mramorak?

    Razmisljam da kupim porodicnu kucu u Mramorku. Ako neko zna advokatsku kancelariju koja se bavi prodajom nekretnina neka mi omoguci kontakt !

  8. #38

    Odgovor: Mramorak?

    Evo vam vište od 250 slika u Mramorku, izgleda da Švabe vište vole Mramorak nego Mramorčani.
    Nego, nemogu da se setim koje beše one dve ulice između stare Rumunske Crkve u Žarka Zrenjanina, sad je to osnovna škola kao što kažu, znam da je ona ispod, (ili paralelno sa Ž.Z) Vojvođanska. A većina slika nemam pojma gde su slikane..

    Fotostrecke Mramorak und Umgebung

    Samo kliknite (weiter - za sledeću sliku) a (zuruck za nazad)
    Poruku je izmenio Zrenjanina56, 16.04.2010 u 18:37

  9. #39

    Odgovor: Mramorak?

    Prošao sam nedavno kroz Mramorak. Evo nekoliko fotografija.


    Rumunska pravoslavna crkva je u glavnoj ulici.


    Srpska pravoslavna crkva je nedaleko - na obodu parka.


    Srpska crkva ima zidanu oltarsku pregradu i skromno je ukrašena.

    Koliko sam čuo, sadašnju srpsku crkvu su zajedno podigli Srbi i Rumuni 1859. Srbi su kasnije isplatili Rumunima njihov udeo, da bi Rumuni podigli svoju crkvu 1902. godine.


    U blizini Srpske crkve je kafić sa intresantnim detaljem - dresina jednosed sa pruga kojima odavno vozovi ne prolaze.


    Na ulazu u Mramorak iz pravca Deliblata je vodica sa kapelom, jedna od stotinak živih u Vojvodini. (O njoj ću nešto detaljnije na temi 'Vodice'.)


  10. #40

  11. #41

    Odgovor: Mramorak?

    pa ... kako je meni objasnio moj skolski iz srednje kad sam mu postavio isto pitanje: dodjes do kraja sveta pa onda nastavis jos 5km :-)

  12. #42

    Odgovor: Mramorak?

    Da, da Nenade, ovo je Rumunska crkva na cosku ZZ i Zadruzne ulice ali bila je jos jedna Rumunska izmedju R.Burdzevica i Ljubise Miodragovica kazu mi da je to danas Osnovna Skola.

  13. #43

    Odgovor: Mramorak?

    Di je pobegao onaj momcic .. koji sad vise i nije momcic lol , mogle bi neke novije skile da se postave.

  14. #44

    Odgovor: Mramorak?

    Evo još par slika, doduše starog Mramorka ,ciglanaIme: scan0001.jpg Pregleda: 1148 Veličina: 85.6 KBIme: scan0002.jpg Pregleda: 1194 Veličina: 87.0 KB

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •