Milena Pavlović Barilli
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Milena Pavlović Barilli

    Skoro sam bila na izlozbi njenih radova, odusevila me

    MILENA PAVLOVIĆ BARILLI, slikar i pesnik, rođena je u Požarevcu, 05. novembra (23. oktobra po starom kalendaru) 1909. godine kao jedino dete u braku Požarevljanke, Danice Pavlović i italijanskog kompozitora, muzičkog kritičara, pesnika i putopisca, Bruna Barilli-ja.

    Slikarsko obrazovanje dobila je najpre u beogradskoj Umetničkoj školi (1922 - 1926), a kasnije je studije slikarstva nastavila u Minhenu, na Blocherer Bosshardt, Knirr Schule i Akademie der bildenden Khnste (1926-1928.).

    Najznačajniji deo Mileninog umetničkog opusa nastao je van granica Jugoslavije, odakle je Milena otišla u rano proleće 1930. godine. Skoro čitavu jednu deceniju ona je svojim životom i radom bila vezana za zapadnoevropske umetničke metropole - London, Pariz i Rim, gde se družila i izlagala sa najistaknutijim predstavnicima evropske umetničke avangarde.


    U samo predvečerje izbijanja II svetskog rata, - avgusta 1939, Milena je otputovala za Njujork, gde je ostala sve do svoje smrti.

    Pored rada na čistoj umetnosti, Milena je u SAD bila angažovana i na komercijalnom dizajnu, - pre svega kao ilustrator najuglednijih američkih modnih žurnala i časopisa za uređenje enterijera i eksterijera(Vogue, Town & Country, Sharm, Glamour, Harpers Bazzar). Sarađivala je i sa kompozitorom Gian Carlom Menotijem, za čiji je balet Sebastian radila kostime (1944).

    Izlagala je samostalno u Beogradu (1928.), Požarevcu (1929), Londonu (1931), Parizu (1932. i 1938.), Rimu (1932. i 1937), Firenci (1933), Njujorku (1940. i 1943) i Vašingtonu (1943).


    Preminula je u Njujorku, 6. marta 1945. godine.
    Urna sa Mileninim pepelom pohranjena je 5. avgusta 1949.godine na nekatoličkom groblju u kompleksu parka "Testaccio" U Rimu, gde su joj kasnije sahranjeni i roditelji, otac, Bruno (1880 - 1952) i majka,Danica (1883-1965).

    Milenu Pavlović Barilli teško je svrstati u pokrete: miran i logičan, različit u kvalitetu ali ne i u karakteru, razvoj njene umetnosti u idejnom, stilskom pogledu, nema inkoherentnih trenutaka, nemotivisanih zaokreta. Zbog njegove postepenosti, emocionalnog i idejnog jedinstva, u njemu je teško - i skoro fakultativno - odlučno povući vremenske granice, odeliti razdoblja u jednoj mirnoj, neprekidnoj melodiji. Međutim, različita shvatanja ipak postoje ne samo sukcesivno, već ponekad i uporedo. Uporedo postoje moderan realizam i realizam sa istorijskim reminiscencijama - uglavnom u portretima, retkim cvećima, itd. - zatim poetski ili magični realizam ispoljen u portretima i kompozicijama kostimiranih žena(sa koje će je, kao u pesmi, za vreme sna - ili smrti - ostaviti, dignuti sidro i otići; u slici devojke koja sa svetiljkom u ruci hoda noću po talasima kanala između zidovarenesansnog grada; - postoji zatim i nadrealizam koji komplikuje temu, dovodeći više predmeta u međusoban iracionalan odnos, oslobađajući tajanstvenu poeziju ljubavi, strave i čekanja - u nizu slika sa statuama, gvozdenim stolicama, gajtanima, lepezama, rukavicama, noćnim pticama, jarbolima, zvezdama, devojkama, rešetkama, velovima, očima, kartama, kostimiranim glumcima, staricama. Ali prelaz između metafizičkog ili magičnog realizma i nadrealizma dosta je blag, neprimetan, - linija je stalno osnovno izražajno sredstvo - tako da te Milenine težnje treba, bez teorijskog sitničarenja posmatrati zajedno, kao celinu, za razliku od uvodnog školskog perioda, i realizma, odnosno verizma portreta, koji se u njenom stvaranju javljaju kao refren.


    Koliko je njen konceptualni raspon u nijansama veliki - mada uvek iste psihologije - toliko je njena ortodoksnost mala. To i jeste razlog dileme kako da njena opredeljenja - naročito "sirealizam" - krstimo i razvrstamo. Jer ako ga Breton definiše kao čist psihički automatizam kojim se želi da izrazi diktat misli, u odsustvu svake kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije, ako on od sirealističkog slikara zahteva "sposobnost diskriminacije prema spoljnim predstavama koje najdublje uznemiruju" i apsolutnu negaciju, a Maks Ernst da u tom procesu stvaranja ne dođe do izraza "nikakvo upravljanje mišlju, svešću, razumom, ukusom,voljom", onda Milena, svakako nije pravi sirealistički slikar. Nema u njenom delu ničega od tih bitnih uslova; nema ni kolaža, ni frotaža, ni građenih predmeta, ni dinamičnog iracionalnog automatizma, ni žestokog društvenog protesta, ni naglašenog antihedonizma. Svoj senzibilitet ona oslobađa, kao De Kiriko ili Dali, gradeći često tradicionalno uravnotežene, statičke predstave u prostoru. Zato svako insistiranje na njenom "čistom" nadrealizmu bilo bi uzaludno, pored ostalog i zato što je - kako smo utvrdili - pripadala generaciji koja je nadrealizam u rigoroznom teorijskom obliku programski odbacivala. - Međutim, koliko je jednim osobinama različita od nadrealista, toliko je drugim njima srodna. Činjenica je da ona, i kao slikar i kao pesnik, svoje delo umnogome zasniva na iracionalnom i snu. I ako je sam Breton u svom Manifestu od 1924. pronašao elemente sirealizma i Sviftu, Šatobrijanu, Bodleru, Fargu, Reverdiju, Sen Džon Persu i drugima, morao ih je pronaći i u Mileni.


    Nju je nadrealizam očigledno privlačio jedino kao mogućnost potpune poetske eksteriorizacije. Vizije pesnika postajale su opsesije slikara; a ove su sa površine njenih platna, prelazile u šapat njenih stihova. Jer, ona je izrazit slikar osećanja - ne, razumljivo, u smislu otužnog Stimmungsmalera. Hoću da kažem da je osećanje u njoj nadmoćnije nad idejom i pored anegdote i zagonetnih simbola stvarnog unutarnjeg napona. Simboli i ideje - sve je u službi lirske kontemplacije. Ta kontemplacija fascinirana je prošlošću. I Milena je,kao toliki pesnici, osećala kako vreme skamenjenim vilicama proždire život. Svi smo mi žrtve; osećanje prošlosti, psihološki, nije ništa drugo do rafinovano osećanje samilosti. Na Milenine vizije spušta se patina prolaženja i tuga, kao prah na stare pozorišne lutke i bibloe. Imala je kao medijum i utočište, svoju epohu, svoj stilski paviljon ljubavi. Čitava jedna mitologija, suptilnog XVIII veka - a ne samo XV veka - kao da je u nizu njenih slika prešla u jedan sirealistički košmar i kantilenu - intimni, daleki istorijsko - emotivni talog. Otuda ono što je rečeno za njenog oca: da je nosio u sebi stendalovsku nostalgiju za kraj XVIII veka zajedno sa nežnošću Andersenove bajke - u punoj meri vredi i za nju samu. Ali u njoj istovremeno nema one očeve cinične oštrine i snage. Suprotno njemu, ona kao da je neka vrsta "sirealističkog" parnasovca, ili elegični slikar mladosti, tom, prema Ogistu Kontu, izrazito metafizičkog doba. Na njenom delu lebdi dah finoće i ženstvenosti. Mnoga platna kao da su slikana puderom umesto bojom. Podsećaju na nežne medaljone na porcelanu iz Sevra, na bledo bojene stare gravire sa arhitekturom, vazdušnim balonima i anđelima. Ili setno mirišu na rezedu, devojačku kosu, tiho diše plava melanholija pod visokim dijamantskim sazvežđima. Njen pogled ne rasklapa priroda i svet - ona ih slika samo kao naličje svoje nostalgije. I zbog te velike subjektivnosti i pitomosti, zbog suviše ispovednog karaktera, zbog traženja ekspresije po svaku cenu, možemo joj zameriti ono što Berenson zamera njenom starom učitelju, Fra Filipu Lipiju: nedostatak "dubljeg shvatanja materijalne i spiritualne suštine". Ali ovu zamerku, uslovljenu omamljujućom, ženskom mekoćom njenog dela, ublažava jedna stalno prisutna, duboko tragična nota, koja dotiče same osnove egzistencije i bića.Kao njena poezija, i njeno slikarstvo izraženo u rasponu od finoće, sete i nežnosti koja hoće da pređe u laku sentimentalnost,, do slutnje,čežnje pod nebesima, strepnje pred nečim sudbinski teškim i preteći neodređenim. Drugi motiv svojim značenjem, vrednošću i nemirom prevazilazi prvi. Ta plodna suprotnost ima donekle i vid spajanja slovenskog, romanskog i germanskog, severnjačkog i mediteranskog fermenta, Karađorđeve i Goldonijeve krvi. U tom sukobljavanju nežnosti i tragičnog saznanja - sama njena čednost, čistota, prima karakter jednog velikog uzdaha pre pomirenja sa egzistencijalnim porazom.

    Milenin značaj za našu međuratnu umetnost je nesumnjiv: ona upotpunjava dosta siromašnu skalu njenih koncepcija; našoj umetnosti Milena je podarila ono u čemu je u to doba najviše oskudevala: svet tajanstvenih snoviđenja i fantazmagorija, pretvorenih u jezik slikarstva i poezije.

    Milenina avantura ima značaja i danas, kada izvestan broj mladih okreće poglede bilo nadrealizmu, bilo poetskom izrazu uopšte - u težnji da dosegne mnogosmislenost i višedimenzionalnost života, njegov integral. U obnovi modernog figurativnog koncepta, koja će svakako biti uslovljena javljanjem jednog novog zanosa, novog shvatanja sveta, kao i iskustvom koliko crpenim iz nadrealizma i njegovih varijacija, toliko iz svekolikog današnjeg stvaranja i eksperimentisanja, - njen primer može ohrabriti i inspirisati.
    Na hipotetičan prigovor da je Milenino delo poniklo u tuđini, van tokova naše umetnosti, i da zato nije naše - moglo bi se reći da je to slučaj i sa delom drugih naših stvaralaca čija su platna naslikana u Parizu, Rimu i Pragu i koja su često čak i potpisana na tuđem jeziku. Bilo je, sem toga, naših umetnika koji su u tuđini živeli i duže, a ipak našli mesta u istoriji naše umetnosti. Ako je reč o suštinskom neuklapanju, apartnosti ili bizarnosti njenog dela - to "neuklapanje" je dobrodošlo, plodno, - stvarni razlog njenog značaja. - Ona je,uostalom, kod nas rođena, učila školu, izlagala, počela karijeru. Stalno je želela da se zavičaju vrati. Pripada, prema tome, našoj kulturi. Da je toga bila svesna njena majka - to je razumljivo. Ali, toga je bio svestan i njen otac, stranac, koji je, mesto za nju tražio u stranom svetu. Iz Rima,dve godine pred svoju smrt, pisao je supruzi u Požarevac: "Nas dvoje ostadosmo sami na zemlji, živi i smrtno ranjeni, i čekamo sa slabačkim ostatkom daha da dođe - zna se šta treba da dođe - razdvojeni, bez nade, dve hiljade kilometara jedno od drugog, usamljeni...i sahranjeni pod prošlošću i tolikim uspomenama. Danice moja, iskoristi pomoć koju su vlasti spremne da ti pruže i napravi onaj mali muzej Mileninih slika. Donesi takođe iz Pariza sve Milenine stvari - nećeš valjda da se tamo izgube!"

    To je i učinjeno: u Požarevcu je, u Mileninoj rodnoj kući, blagodareći plemenitom poklonu i trudu, osnovana njena memorijalna galerija.Oko devet stotina slika,crteža, akvarela, svedoči, pored ostalog, o njenom stvarnom, materijalnom prisustvu u našoj umetnosti.

    Odisej se u zavičaj vratio mrtav, na brodu crnih jedara, ali sa čudesnim blagom sakupljenim na ogromnoj počini života i sna.


    Izvor:
    Miodrag B. Protić,
    Katolog galerije
    Milene Pavlovic Barilli,
    Požarevac,
    juni 1962.
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  2. #2

    Odgovor: Milena Pavlović Barilli

    Dela Barilijeve u Palati Italija

    Povodom veka od rođenja srpske slikarke, njena dela izložena u Palati Italija u Beogradu. Izložbu na kojoj je predstavljeno petnestak dela, otvorio je Nebojša Bradić uz prisustvo ambasadora Italije u Beogradu Armanda Varikija.






    Autoportret sa štitom i orlom, 1940

    Izložba slika Milene Pavlović Barili (1909-1945), priređena povodom obeležavanja jubileja - veka od rođenja te srpske slikarke, otvorena je u Palati Italija u Beogradu.
    Na izložbi koju je otvorio ministar kulture Nebojša Bradić, uz prisustvo ambasadora Italije u Beogradu Armanda Varikija u svojstvu domaćina, predstavljeno je petnestak dela iz kolekcije beogradskog Muzeja savremene umetnosti.
    "Ova izložba je deo jednog važnog posla koji imamo u odnosima italijanske i srpske kulture, ali i u predstavljanju najboljeg dela srpske kulture svetu", rekao je ministar Bradić na svečanom otvaranju izložbe.
    Bradić je podsetio da je u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu pre nekoliko meseci održana velika retrospektivna izložba dela Milene Pavlović Barili, koju je videlo oko 100.000 ljudi, kao i da je potom priređena, takođe veoma posećena, postavka u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.
    Ministar kulture je najavio da će izložbe posvećene stvaralaštvu Barilijeve biti predstavljene i publici u Riminiju, Rimu i Parizu.
    "Nadam se da ovom izložbom ulazimo u veliku priču revizije istorije umetnosti, u kojoj srpski slikari postaju sastavni deo istorije umetnosti Evrope, kao što znamo da jesu. Verujem da je prikazivanje dela srpskih umetnika u drugim sredinama najkraći i najuspešniji put ka tome", rekla je direktorka MSU Branislava Anđelković.
    Postavka je deo projekta "Muzej u pokretu", koji je osmišljen sa ciljem da publici u gradovima širom Srbije predstavi dela iz zbirki MSU tokom rekonstrukcije muzejske zgrade na beogradskom Ušću, a biće otvorena do 12. decembra.
    Opus Milene Pavlović Barili pripada srpskom i evropskom slikarskom iskustvu tridesetih godina, idejama umerenog realizma i postnadrealizma, francuskog magičnog realizma, kao i uticajima Pikasovog klasičnog perioda.



    RTS

    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  3. #3

    Odgovor: Milena Pavlović Barilli



    Sa izlozbe izložba radova Milene Pavlović Barili, odrzana u Zrenjaninu 2008,
    (slike, modne kreacije, ilustracije i reklame). Autorka izložbe bila je Jelica Milojković, muzejski savetnik Galerije Milene Pavlović Barili iz Požarevca.

    U Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin 23. aprila 2008. godine bila je upriličena revija haljina izrađenih po nacrtima Milene Pavlović Barili. Posetioci su na reviji imali priliku da vide 13 haljina koje je kreirala poznata umetnica.
    Mnoge mrzimo bez ikakvih razloga, a da ih zavolimo, tražimo čvrste razloge!

Slične teme

  1. Miodrag Pavlović
    Autor SQUAW u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 30.07.2013, 21:51
  2. Milena Pavlovic Barili
    Autor Shapat u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 08.07.2012, 23:24
  3. Milena Dravić
    Autor Goga u forumu Film, pozorište i televizija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 20.11.2009, 15:37

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •