Lista Za evropsku Srbiju osvojila je ubedljivu pobedu na parlamentarnim izborima osvojivši 38, 9 odsto glasova ili oko 103 mandata, podaci su CeSID sa više od dve trećine obrađenog biračkog tela. Srpska radikalna stranka osvojila je 28,9 odsto ili 77 mandata, čak 26 mandata manje od demokrata. DSS i NS su treća lista po snazi sa 11,6 odsto ili 30 mandata. Socijalisti mogu da se pohvale da su osvojili osam odsto glasova birača ili 20 mandata, dok je LDP preskočio cenzus sa 5,2 odsto i može da računa na 13 mandata. Mađarska koalicija u novom parlamentu može da računa na četiri mesta jer je osvojila 1,8 odsto. Bošnjačka lista za Evropsku Srbiju Sulejman Ugljanin osvojila je dva mesta, a Koalicija Albanaca Preševske doline samo jedno mesto.


Predsednik Političkog saveta DS Dragoljub Mićunović ocenio je da je reč o velikoj pobedi koja je pokazala zrelost biračkog tela koje nije poverovalo populističkim izjavama.
Potpredsednik DS Dragan Šutanovac kaže za Blic da je ovim izbornim rezultatima Srbija konačano stavila tačku na prošlost i okrenula se ka evropskoj perspektivi.


- Nema nikakve dileme da su oni koji su planirani restauraciju režima devedestih u Srbiji najveći gubitnici ovih izbora. S druge strane mi obećavamo evropsku budućnost svim građanima Srbije, a posebno onima kojima je danas najteže, a to su Srbi na Kosovu i Metohiji - poručio je Šutanovac.
Komentarišući razliku u izbornim rezultatima koalicije oko DS i radikalne stranke Šutanovac kaže da je Srbija definitivno odredila svoj put i pokazala svima da niko ne može da se igra sa budućnošću građana pogotovo ne tako što će uskratiti evropsku Srbiju
- Čestitam svim biračima ali opominjem sve stranke da na budućim izborima ne dele Srbiju više nikada na izdajnike i patriote jer to nije dobro ni za Srbiju ni za njih - zaključio je Šutanovac.
Uprkos žestokoj kampanji koja je prethodila jučerašnjim izborima, na birališta je izašao manji broj građana nego što se predviđalo. Posle završenog teniskog meča Novaka Đokovića izlaznost se povećala i to na šest odsto na sat. Tako se po poslednjim procenama pred zatvaranje biračkih mesta očekivala izlaznost do četiri miliona građana.


Izlaznost na nivou Srbije bila je 61 odsto ili oko 4.100.000 glasača. Odziv građana bio je daleko manji od broja koji je glasao na poslednjim predsedničkim izborima (67,6 odsto) i bliži je izlaznosti na parlamentarnim izborima 2003. godine (58 odsto). Iako su ovi izbori ocenjeni referendumskim, analitičari razlog za slabiju motivisanost birača nalaze u nerealnim obećanjima političkih partija, ali i činjenici da su postizborne kalkulacije negativno uticale na građane. Građani su očigledno procenili da će sastav buduće vlade više zavisiti od dogovora političkih lidera na koje oni neće imati uticaja.
- Ovim izborima nedostajao je faktor neizvesnoti jer je svima bilo jasno da nijedna od koalicija ili stranaka neće moći sama da formira vladu, odnosno da će morati da pregovara o postizbornoj koaliciji sa najmanje jednim partnerom - kaže Marko Blagojević, programski direktor CeSID-a.
- Ovaj rezultat potvrđuje da je Srbija izabrala evropsku budućnost i time potvrdila sve dosadašnje izbore od 2000.godine kada je demokratska većina u raznim varijantama pobeđivala. Najznačajnija činjenica je pitanje ko će formirati vladajuću koaliciju jer rezulatati pokazuju dve mogućnosti. Prva je vlada Koalicije za evropsku Srbiju LDP i manjine, a druga manje verovatna je sa DSS. U svakom slučaju DS i njena koalicija će definisati politiku Srbije u naredne četiri godine - rekao je Ivan Vejvoda, direktor Balkan Fonda.

Blic