Arthur Charles Clarke
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    14 Arthur Charles Clarke

    Arthur Charles Clarke rođen je 16. decembra 1917. godine na farmi u Mineheadu, Somerset, u Velikoj Britaniji,
    od oca Charlesa Wright Clarkea i majke Nore Mary (rođene Willis).
    Bio je najstarije od četvoro dece. Od malih nogu zanimala ga je nauka,
    pa je tako u trinaestoj godini sam konstruisao prvi teleskop.
    Kada mu je bilo četrnaest godina umire mu otac (od raka). Majka je morala dodatno da radi, da upotpuni kućni budžet. Tada je počela da daje časove jahanja.

    Clarke u London dolazi 1936. godine zaposlivši se kao računovođa u Ministarstvu finansija. Za vreme 2. svetskog rata služi u RAF-u (ratnom vazduhoplovstvu) radeći sa grupom stručnjaka, koja je izumela radar i dobija čin poručnika vazduhoplovstva.
    Nakon rata upisuje King's College u Londonu i 1948. diplomira fiziku i matematiku sa odličnim ocenama.
    Kao što je ranije rečeno već je od malih nogu pokazivao zanimanje za prirodne nauke, postavši u sedamnestoj godini član Britanskog interplanetarnog društva kojim je i predsedavao 1946. - 1947. i 1950. - 1953. godine.

    Prvu priču, Loophole, objavljuje 1946. u čuvenom naučnofantastičnom magazinu Astounding Science Fiction. Sledi bogata spisateljska delatnost (šezdesetak knjiga) u naučnofantastičnoj i popularnonaučnoj književnosti, koja mu donosi brojne svetske nagrade - Hugo, Nebula, Jupiter, International Fantasy Award, John Campbell Memorial Award.

    Dok za naučnii rad dobija priznanje UNESCO-a Kalinga, kao i nagradu Emmi za doprinos komunikacijskim satelitima.
    Svetsku su mu slavu proširili komentari izravnih prenosa misija astronautičkih ekspedicija na Mesec - Apollo 11, 12 i 15, a posebno film 2001: Odiseja u svemiru. Film je snimio 1968. godine s rediteljem Stanleyem Kubrickom.



    (16.12.1917. - 18.03. 2007. )


    Još u tinejdžerskim danima voleo je astronomiju i sve što je vezano za svemir, istraživanje nepoznatoga i popularnu nauku.
    Zanosio se pulp magazinima, romanima Vernea i Wellsa i bio je vrlo aktivan u fanovskim organizacijama ljubitelja takvih aktivnosti.
    Godine 1937. jedan je od utemeljitelja BSFA (British Science Fiction Association), britanskog udruženja ljubitelja naučne fantastike.
    Paralelno je radio na tehnološkom napretku i usavršavanju literarnog stila.
    U radu u časopisu Wireless World, oktobra 1945. (15 godina pre lansiranja satelita Telstar) tvrdi da se oko Zemlje na visini od 22.300 milja proteže pojas koji omogućuje stacionarno orbitiranje satelita i posredstvom njih gotovo trenutan prenos informacija s jedne tačke zemlje na drugu.

    Oduvek je bio prepotentan, pa mu je nadimak bio Mister ego, ali priznaje novinaru lista Observer: ... Otkad sam se uzdigao iznad taštine postao sam najbolji čovjek kog znam.
    Takav je ostao i kao pisac - ekscentrik.
    Za njega je tipično da u razdoblju milionskih honorara i na vrhuncu slave potpiše ugovor za pisanje Odiseje 3, budući bestseler, uz predujam od samo jednog dolara. Opsednut je tehologijom. Tako njegova kuća na Šri Lanki vrvi od računara i elektronske opreme.
    Na krovu kuće je velika tanjurasta antena za komunikaciju s celim svetom. Ocu svemirske komunikacije, antentu je darovala grupa obožavatelja. Zahvaljujući njoj Clarcke je dugo bio jedini na Šri Lanki koji je pratio TV program.
    Clarke obožava svoje računar, od milja ga zove HAL junior, i neretko troši mnogo vremena za igranje igrica na njemu. Zidovi kuće pokriveni su svim i svačim - plaketama, nagradama, posterima, mapama Meseca, njegovim slikama s poznatim osobama kao što su astronauti, glumci, političari i književnici.
    Tu su autogrami Gagarina, posade Apolla 15, glumice Carrie Fisher, poznatog prevaranta Clifforda Irvinga poznatog po tome što je krivotvorio autobiografiju Howarda Hughesa. Potom tu je posebna poruka Neila Armstronga nakon povratka sa Meseca, priznanje astronauta koji su prvi videli crnu stranu Zemljinog satelita, pa su bili u iskušenju da pošalju poruku kako vide crni obelisk i još mnogo toga.
    Inače, kuću je kupio od biskupa iz Colomba i prvi je korisnik vladine odluke da stranci ne plaćaju porez ako im zarada dolazi iz inostranstva.
    Možda je uzrok tome i dvadesetogodišnje prijateljstvo s predsjednikom Šri Lanke Dawawardeniom.
    U dvorištu kuće čuju se njegovi majmuni koje obožava. Visok je, obučen u sarong, žustrih kretnji, starstveni igrač stolnog tenisa (u njegovoj nazočnosti nemojte taj sport nazivati ping-pongom), vitalan, stalno u pokretu, vrstan ronilac angažiran na istraživanju i zaštiti mora oko Šri Lanke.





    Živio je u hotelu Chelsea, sedištu beat scene, družio se s Burroughsom, Ginsbergom, ... Apsolutni je zagovornik mira i protivnik ideja: tipa ratovi zvijezda te odlučan ekolog.
    Voli muziku Sibeliusa i Rahmanjinova, ali i Jean Michaela Jarrea.
    Ateista je, no i vrlo religiozan na svoj poseban način.
    Razveden je i prizanje biseksualna iskustva.
    Obožava da komunicira sa ljudima, i kaže da je imao javnih nastupa koliko i Frank Sinatra.

    Majka mu je bila vrlo maštovita i zanimljiva osoba, koja je i sama bila pisac, umrla je u sedamdesetoj godini života.

    Za svaku knjigu koju napiše tvrdi da mu je poslednja, ali piše i dalje. Literarni opus Arthura Clarkea tematski je vrlo raznolik.

    Prava mu je opsesija tzv. prvi kontakt kao arhetip žanra. Šovinizam koji dominira svetskom naučnom fantastikom, akcenat je okolnosti čovekove komunikacije sa svemirom koju Clarke nastoji da razbije. Posebno u noveli Susret s meduzom i romanu Sastanak s Ramom. Apologija naukle, glorifikacija njene moći i mogućnosti ekstrapolacije u budućnosti, sledeće su značajne stavke Clarkeova opusa - Matica Zemlja, Rajski vodopadi, 2010: Druga odiseja.
    U njima on prestaje da bude samo populizator nauke, već zalazi u psihološke, etičke, filozofske, sociološke analize čovekovog napretka i njegovih otkrića. Nastojeći "nagovoriti" čovečanstvo na humanost i duhovnost.

    Njegov su stil i jezik čitki. Njegova su dela pisana da budu čitana, shvaćena i da prenesu dve temeljne piščeve poruke:
    genijalnost znanstvene ideje i sociološki, psihološki, filozofski uticaj te ideje, ili njene ekstrapolacije na čovečanstvo.
    Taj spoj popularnonaučne magije i situacije i likova sa kojima se lako poistovetiti i shvatiti ih, načinio je od Clarkea kultnog pisca savremene naučne beletristike.

    Posebno posle filma 2001: Odiseja u svemiru koji je značajno uticao na filmsku industriju.
    Robot HAL (pomaknete li svako slovo tog imena za jedno mesto u abecedi dobijate IBM!) i monolit prava su obeležja Clarkeovog dela.
    Od 1956. godine stalno živi na Šri Lanci, u slikovitome delu Colomba.
    Kultni autor naučnofantastične literature, ličnost koja je u svetu, među najzaslužnijma za popularizaciju i napredak nauke, veliki borac za ulaganja u istraživanje svemira, zaštitu Zemlje, mir i očuvanje onoga što čoveka čini izuzetnim delom prirode.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #2

    Odgovor: Arthur Charles Clarke

    Uskoro poslednje delo Artura Klarka

    Poslednji književni poduhvat Artura Klarka, "The Last Theorem" (Poslednja teorema) u Sjedinjenim Državama pojaviće se u prodaji 5. avgusta.



    Klark je "Poslednju teoremu" počeo da piše 2002. i zamislio je kao solo projekat, ali je zbog sve slabijeg zdravstvenog stanja, ponovo pozvao na saradnju drugog velikana naučne fantastike i bliskog prijatelja Frederika Pola.

    Knjiga koja stiže u prodaju nastala je iz 100 stranica Klarkovih beleški, i više je od obične futurističke priče o matematičaru koji rešava matematičku zagonetku staru vekovima.

    "Poslednja teorema" je i vrhunac saradnje dvojice najuticajnijih pisaca žanra, na zalasku karijere.

    Klark, najpoznatiji po knjizi "2001. Odiseja u svemiru", umro je u martu, u 91. godini. Pol, autor "Kapije", ima 89 godina.

    Na Klarkovih 100 strana poslednje knjige, 40 ili 50 scena bilo je u potpunosti obrađeno, a ostatak su bile samo ideje u povoju. Pojedine ideje bile su dugačke svega red ili dva teksta, ispričao je Pol u intervjuu datom u svom domu u Peletajnu, u državi Ilinois.

    Beta
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


Slične teme

  1. Šarl Bodler (Charles Baudelaire)
    Autor SQUAW u forumu Svetska poezija
    Odgovora: 44
    Poslednja poruka: 14.04.2013, 19:44
  2. Charles C. Finn
    Autor gaga73 u forumu Svetska poezija
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 05.03.2010, 12:44
  3. Arthur Charles Clarke (Artur Čarls Klark)
    Autor MaNemoj u forumu Književnost
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 24.12.2009, 23:22
  4. Arthur Dent
    Autor Najgora u forumu Želje, čestitke i pozdravi
    Odgovora: 494
    Poslednja poruka: 28.10.2009, 12:41
  5. Arthur Schopenhauer
    Autor Kalina u forumu Filozofi
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 18.03.2009, 00:58

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •