Капија Балкана Светлане-Велмар Јанковић
Стубови културе управо су објавили Капију Балкана Светлане-Велмар Јанковић.
Настајала дуже од 15 а системски писана последњих 7 година, Капија Балкана је капитално дело Светлане Велмар-Јанковић о Београду. Поуздана као историјски водич и узбудљива као историјски роман, Капија Балкана је књига најдубље оданости и искрених осећања.
Тврдо укоричена, у Б 5 формату на 620 страна у колору, богато илустрована, са индексом појмова и топонима, као и списком одабране литературе, Капија Балкана је раскошна авантура знања, података, судбина али и поуздан путник кроз прошлост Београда.
Незаобилазно штиво за све који би на занимљив и пријемчив начин желели да сазнају историју нашег главног града, али и књига дубоких анализа и разумевања историјских процеса за све оне којима је Београд у срцу.
Стубови културе
Svetlana Velmar-Janković: Zašto je Beograd čudo
Dugo i željno iščekivana knjiga Kapija Balkana Svetlane Velmar-Janković, u izdanju Stubova kulture, najzad je izašla iz štampe. Reč je o, kaže naša proslavljena spisateljica, brzom vodiču kroz istoriju Beograda, odnosno zanimljivoj istorijskoj priči koja obuhvata zbivanja od prvog pominjanja naselja na ušću Save i Dunava do Prvog svetskog rata.
Šta vas je motivisalo da se upustite u težak, obiman i zahtevan posao ispisivanja istorije našeg glavnog grada?
Ne sećam se više kako sam i zbog čega odlučila da skočim u taj bunar bez dna, misleći da je u pitanju samo kada u kojoj ću se sa zadovoljstvom okupati. Taman posla! Dok sam se batrgala u tom bezmerju podataka i tumačenja, hvatala sam se za mnoge uzore i još mnogobrojnije oslonce koje sam, hvala bogu, nalazila na svim stranama. Učila sam bez prekida, danju i noću.
Prokrstarili ste kroz 19 vekova istorije Beograda.
Istorija Beograda je tako uzbudljiva i prebogata. Teško bi bilo izdvojiti jedan naj momenat u bilo kom smislu. Zaista, istorija Beograda je čudo istorije.
A kako gledate na Beograd danas?
Beograd danas se mnogo razlikuje od svih Beograda koji su postojali u gradu s tim imenom tokom 19 vekova kroz koje sam prošla. Primera radi, pojam morala je bio drugačiji u svakom od tih Beograda, a meni je posebno bio važan onaj tip građanskog morala koji sam prepoznala u periodu posle 1878. godine, nakon uspostavljanja državne samostalnosti. Taj moral se oblikovao u brojnim društvima, kroz koja je jačala svest o vrednosti građanstva.
Blic zena