Mashtam o stanu ili kuci u kojoj cemo provesti toliko vremena da bi mogli da kazemo da imamo dom...
da kuca upije nash miris, onaj poseban, specifichan miris koji ima svaka kuca...
da ormane, plakare i ostave zatrpam stvarima za koje bih zaboravila da uopshte i postoje...
da zapamtim ko su mi komshije...
da se...vec jednom... skrasim...
Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro
"Lako je kad te neko
ni ne zavoli
tad samo tamna strana
srca zaboli
tesko je kad za nekog jedinog
i svog postanes zrnce soli
tesko je kad tvoj neko
prestane da te voli...Mastala sam da ne bude tako......
A sada mastam da moje najdraze bice bude uspesno i da sigurnim koracima koraca ka ostvarenju svog sna! Svaki njegov dat kos u meni budi jedan ne dalek san, sedim na tribinam i sa ponosom kazem to je moj sin! Svaka njegova nacrtana prav i kriva na arhitektonskoj tabli, u meni ponovo budi mastanje, ne nerealno da za nekoliko godina sedim u njegovom ateljeu i gledam sve te divne enterijere koje crta! Mastam da on jednog dana bude srecniji nego njegov otac i ja, da ima zdravu porodicu, zenu i decu koji ce biti njgoev prioritet, vazniji od svih datih koseva, i svih nacrtanih enterijera! Mastam za njega, za moj san koji je ispunjen pre petnaest godina kada je on "dosao" na svet.
A za sebe....ne zelim puno, ne mastam, davno sam to radila....Sada samo zelim mir u dusi, u jednoj kuci na "kraju sveta", gde su najlepse masline na svetu, more najdublje i najplavlje...
Mnoge mrzimo bez ikakvih razloga, a da ih zavolimo, tražimo čvrste razloge!
...kako cu da se vratim svojoj kucici, svome detetu, svom gradu, svojim prijateljima...
neunistiva zlojebaba!
U poslednje vreme maštam da nekoga bocnem. Preko fejsbuka, naravno.
Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
Hej kafano, moja rano...Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
Bircuz koji radi 25 sati dnevno!
Ne maštam, odnosno.. činim to izuzetno retko, nije mi u opisu lićnosti. U onim izuzetnim trenucima u kojima se prepustim tom luksuzu, maštam o njoj. O onoj jednoj koja davno beše. Iznenađujuće je koliko nam se jedna osoba može uvući u život, pretumbati ga iz temelja, a otišavši, ostaviti sebe, svoje osmehe, pokrete, kovrdže urezane u sam temelj našeg bića... E, te misli ponekad vratim. O tome maštam. O njoj.
...dobio sam shta sam mashtao... i shta chu sad
& underpaid......
O bilo čemu što bi me učinilo srećnijim.
Prvi utisak uvek vara
I dalje o vlastitom stambenom objektu..
Prestani razmišljati o svojim granicama..
Počni otkrivati svoje mogućnosti.