ULAZ
Nalazite se na samom ulazu u Nacionalni park SRBIJA. S obzirom da ste i pored tolikih upozorenja stigli dovde, sad možete malo da se opustite i pripremite za ono što sledi.
Nemoguće je precizno reći koliko je veliki Nacionalni park SRBIJA. Možda bi najtačnije bilo konstatovati da "nije mali, nije mali...". Ipak, njegova veličina se progresivno smanjuje, usled nekih do sada nedovoljno proučenih pojava. To smanjivanje najteže pogađa upravo živi svet.
Raznovrsnost živog sveta u Nacionalnom parku SRBIJA i upadljiva različitost nekih vrsta od njihovih rođaka koji žive u drugim podnebljima, glavni su razlozi što se pristupilo izradi ovakvog priručnika, koji bi trebalo da pomogne eventualnom posetiocu Nacionalnog parka SRBIJA da se u njemu što brže i što bolje snađe, a ako mu to ne uspe, da barem lakše shvati šta mu se to, unutar Parka, događa.
Na sledećim stranicama upoznaćete, ako već niste, predstavnike nekih vrsta koje žive u Nacionalnom parku SRBIJA. Poreklo tih vrsta, njihova staništa, ishrana, razmnožavanje, podvrste, prirodni neprijatelji, odnos prema drugim vrstama, samo su neke od tema u ovoj, ozbiljno zamišljenoj, ali neozbiljno realizovanoj studiji. S obzirom da je izabran socio-etno-psihološko-kulturološko-patološki pristup, bilo je neophodno pomoći se i šarlatinskim jezikom kod bližeg određivanja imena vrsta, pojava i epoha (šarlatinski - šareni latinski, latinski prošaran srpskim).
Nemoguće je, i nepotrebno, pomenuti i obraditi baš sve vrste koje postoje u Parku. Odabrane su samo one koje su nastale ili najviše mutirale u poslednjoj deceniji XX veka. Pri tom, treba imati na umu da nastajanje i mutiranje nekih
NADRNDANI CARINSKI SLUŽBENIK
Rampa na ulazu u Nacionalni park
SRBIJA se, posle više od sata čekanja, podigla i vozač je starto-vao motor kako bi, konačno, prešao granicu. A onda se tik ispred kola stvorio On. Namrgođen, brkat i raskopčan. Krupan primerak. Sav u zelenom. Pokazao je rukom da se ugasi motor i lagano obišao oko kola, sa izrazom na licu kao da nešto smrdi. Zastao je kod vozačevih vrata i pokazao rukom da se otvori prozor. "Putne isprave...", promrmljao je. Vozač je pružio od ranije pripremljene pasoše svih putnika. Krupni ih je dugo studirao, duboko i šumno dišući. "Izađite napolje...", rekao je vozaču, stavljajući pasoše u džep na bluzi. Vozač je izašao i stao pored kola, u iščekivanju. Krupni gaje oštro pogledao: "Šta si mislio, da ti ja persiram?! IZLAZI, BRE, SVI IZ KOLA!!! OD-MA'!" Dok su putnici navrat-nanos izlazili, on se odmakao par koraka, izvadio iz džepa tanke, hirurške rukavice i počeo pažljivo da ih navlači na jednu, pa na drugu ruku. "ULAZI UNUTRA, PA JEDNO PO JEDNO U SOBU S KABINAMA. SKIDAJ SVE SA SEBE, UĐI U KABINU, NASLONI SE NA ZID SA OBE RUKE, OPUSTI MIŠIĆ I ČEKAJ DALJA NAREĐENJA! SLEDI PREGLED! I NEMOJ DA BI NEKO NEŠTO SLUČAJNO PREMEŠT'O IZ DŽEPA U DŽEP, ILI IZ NEČEG DRUGOG U DŽEP! JE L TO JASNO?!?"
Nadrndani (ponekad se može
naći i kao Frustrirani)
Carinski Službenik je vrsta
koja je nastala ukrštanjem tri
različite vrste:
Normalnog Carinskog Službenika
(šarlatinski - Drndus pasport),
Mrkog Uličnog Pandura(Mupus murius)
Divljeg Šalterskog Službenika
(Nervozus shicanorum pauza).
Potreba da se ulazak u Nacional-
ni park SRBIJA i izlazak iz njega
kontrolišu drndanjem postoji
odavno. Pošto nije bilo moguće
postaviti Mrkog Uličnog Pandura
da sam kontroliše granicu Parka sa
Neprijateljskim Svetom (Trulus
zapadus) -+, a s obzirom da postav-
ljanje samo Normalnog Carinskog
Službenika ili Divljeg Šalterskog
Službenika nije bilo dovoljno kom-
plikovano, pristupilo se ukrštanju
te dve vrste sa Divljim Šalterskim
Službenikom, kako bi novostvoreni
hibrid zadovoljio sve neophodne
kriterijume za takvu kontrolu:
-»Neprijateljski Svet (Trulus
zapadus)
Neprijateljski Svet je sve ono
što se nalazi izvan granica Par-
ka, a ne zove se Kina, Ru-
sija, Belorusija, Ukra-
jina, Libija, Irak, Se-
verna Koreja, Kuba,
Indija, Zimbabve i,
ponekad, Grčka,
-»Podmitljivost
Osobina nastala delovanjem biljke Mito (Mitus), koja izvanredno us-peva u ćelom Nacionalnom parku SRBIJA. No, o toj biljci će biti više reci kasnije, kod vrste Podmitljivi Lekar (Primarius mitus). Što se tiče podmitljivosti, ta osobina se pojavljuje u tri faze:
- nadrndanost
(urođeno, ili uvežbano odsustvo
dobrog raspoloženja),
- panduravost
(njuškanje za svim i svačim,
uvlačenje pretpostavljenom),
- divljost
(agresivnost u ponižavanju žrtve),
- šalteravost
(snalažljivost u birokratskom kom-
plikovanju),
- pauzofilija
(ljubav prema izlaganju žrtve
bezrazložnom čekanju).
Eksperiment je uspeo u potpu-
nosti i tako se rodio Nadrndani
Carinski Službenik. Danas u
Nacionalnom parku SRBIJA ima
mnogo više Nadrndanih od Nor-
malnih Carinskih Službenika.
Posledica eksperimenta su i neki
neželjeni efekti. Na primer, pau-
zofilija je postala toliko dominan-
tna osobina da se čekanje više ne
meri minulima i satima, već danima
i nedeljama.
Kao jedan od neželjenih efekata,
pojavila se i podmitljivost <- .
Nadrndani Carinski Službenik
je vrsta koja je stvorena za lov na
sve ono što hoće da pređe granicu
Parka. To je njegova jedina funkci-
ja i zato je na svim ostalim planovi-
ma mnogo manje zanimljiv. Treba
reći da ima istančan njuh i daje
istreniran da otkrije sve ono što
miriše na luksuznu robu (u Nacio-
nalnom parku SRBIJA luksuz su
salama, sir, ulje, toalet papir, gorivo
itd.). U tom procesu Nadrndani
Carinski Službenik često doživi i
šmek-šok (mirisni udar), naročito kad
njuška po prljavim gaćama onih
žrtava koje su već upotrebljen veš
morale ponovo da oblače, čekajući
danima da pređu granicu.
GOLUZDRAVI PENZIONER
Pet sati ujutro u Nacionalnom parku SRBIJA. Većina žitelja još uvek spava. Tiho je. Tišinu remeti samo jedan zvuk... To je šuškav zvuk savijanja upotrebljavane najlon kese koja se sprema da primi u sebe novine na koje se pomisli kad se kaže "novine" i - još jednu najlon kesu. Onu iz koje curi kratkotrajno mleko. To je mleko koje živi jako kratko - samo veoma rano ujutro, jer ga tada grabi jedna od najugroženijih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA...
Jedan naučni tim je došao do za-
ključka da se za vreme tzv. Grej-
ne Sezone (Cvokotarium) iz go-
dine u godinu sve više smanjuje
broj vrsta u Nacionalnom parku
SRBIJA, a daje Goluždravi Penzi-
oner jedna od onih vrsta koje naj-
brže nestaju. Razloge za to najvero-
vatnije treba tražiti u neprirodnom
fenomenu pod imenom "kašnjenje
Penzijice"
Razlikujemo više podvrsta
Goluždravog penzionera. To su:
Civilni Penzioner
(Penzos comunalis),
Vojni Penzioner
(Penzos militaris),
Invalidski Penzioner
Podvrste Goluždravog Penzione-
ra se međusobno ne razlikuju po iz-
gledu, već po mestu gde se gnezde.
Vojni Penzioner se, recimo, najčešće
gnezdi na šestom i višim spratovima
šume novobeogradskih solitera,
gde se mogu naći čitave kolonije.
Druge dve vrste, pak, vole da se
gnezde u redovima. Civilni Penzio-
ner - Penzos comunalis - kao što mu i
ime kaže, najčešće pravi gnezdo od
svakojakih papira i računa, na šalte-
rima za struju i komunalije i to sre-
dinom meseca, dok Invalidski Pen-
zioner - Penzos apotecus - gnezdo
pravi od gomila uputa i recepata na
šalterima zdravstvenih ustanova i
to preko ćele godine.
Zanimljivo je da, usled fenome-
na kašnjenja Penzijice, gotovo sve
podvrste Goluždravog Penzionera
veoma retko i malo jedu, a i kad
jedu uglavnom zobaju mrvice. Ono
što ih, međutim, bitno razlikuje od
drugih u Nacionalnom parku SR-
BIJA je što kod svih ostalih vrsta
odrasli hrane svoje mladunče, dok
je ovde uglavnom suprotno: mla-
dunci Goluždravog Penzionera
hrane svoje roditelje. Jedino čime
se Goluždravi Penzioner sam hrani
su informacije sa državnih medija
koje veoma uredno, rado i lako
guta i to u velikim količinama, ali
one su, na nesreću, najčešće otrovne
za njega.
Mužjaka i ženku Goluždravog
Penzionera je veoma teško razliko-
vati. Na primer, nijedno ni drugo
nemaju bogato perje, kreću se
sporo i povijeno, po ceo dan peva-
ju istu pesmu, a zanimljivo je i to
da u sezoni glasanja i jedno i
drugo daju od sebe isti glas.
Doduše, jedna od razlika je u tome što se mužjaci preko dana sjate u parku i gledaju kako dvojica od njih jedu jedan drugog.
Goluždravi Penzioner je do- bar lovac. Naoko nije preterano gibak i
pokretljiv, ali dođe li do prilike za bilo kakav ulov- spreman je na
mačji skok. To se naročito vidi u situacijama kada smatra daje
ugroženo nje- govo prirodno mesto u redu za namirnice ili pred šalterom.
Tada dobija neverovatnu snagu i, tako razjaren, u stanju je da protiv-
nika izgura na smrt.
Goluždravi Penzioner ima više prirodnih neprijatelja. To su, presvih: Republika Srbija (Yugoslavius)i Divlji Salterski Službenik(Nervozus shicanorum pauza).
Međutim, možda najveću opasnost za Goluždravog Penzionera predsta-
vljaju - njegovi mladunci, kojima u jednom trenutku može da dosadi to
što hrane svoje roditelje, pa mogu da rese da ih prepuste samima sebi,
s nadom da če se tako najlakše i naj- brže dočepati njihovog gnezda. Pri
tom zaboravljaju da svi u Nacional- nom parku SRBIJA, pa i oni, jednog
dana postaju Goluždravi Penzioneri.
Neprirodna pojava usled koje dolazi do ubrzanog nestanka Golu-
ždravog Penzionera iz Nacionalnog parka SRBIJA.
Ishrana Goluždravog Penzionera u potpunosti zavisi od jed-
nomesečne biljke koja se zove Penzijica (Mizeria). Tačnije, to je nekad bila
biljka koja je plod donosila jednom mesečno. Naglom promenom poli-
tičko-ekonomske klime u Nacionalnom parku SRBIJA, plod
Penzijice je malo-pomalo počeo da zakržljava, da kasni sa
pojavljivanjem i po više meseci i da, kada se pojavi, traje samo nekoliko dana. To je izazvalo ozbiljne poremećaje u ionako krhkom metabolizmu Goluždravog Penzionera i od tada se broj primeraka ove vrste ubrzano smanjuje, a Penzijica je od tolikog zakržljavanja postala mikroskopski mala i čim se pojavi - gotovo trenutno ispari, ostavljajući iza sebe samo plaćen račun za struju.
Teško je proći Nacionalnim parkom SRBIJA a ne primetiti markantno stvorenje koje stoji na ćošku i specifičnim zvukom pronalazi partnere za jedan od najneobičnijih rituala u Nacionalnim parkom SRBIJA: ritual kupoprodaje deviza.
Upoznajmo sada pripadnika vrste koja je nastala nedavno, ali se već smatra jednom od najžilavijih i najizdržljivijih u čitavom Nacionalnom parku. To je...
Markantni Ulični Diler živi isključivo u predelima sive i crne ekonomije. Odlično se prilagodio jer su tu česte i obilne pa-davine dinara, pa je stoga i veoma bujna inflacija. Markantnog Uličnog Dilera posebno mnogo ima na me-stima gde ima Kesa (Gotovinae), relativno retke biljke sa novčanicama umesto listova.
Markantni Ulični Diler je po prirodi samac, ali ponekad može-
mo videti i po nekoliko primerak najednom mestu, što obavezno
znači daje u izgledu dobar ulov. Ipak, Markantni Ulični Diler
veoma poštuje tuđu teritoriju.
Uglavnom ga možemo naći na ćoškovima Nacionalnog parka SRBI-
JA, oko pijačnih pojila, ispred ušća u banke, dakle, na svim onim mestima
gde često prolaze pripadnici dru gih vrsta. U skrovištu ga je nemo-
guće videti, jer ga odlično krije.
Metabolizam Markantnog Uličnog Dilera u potpunosti zavisi od
plavičasto-zelene biljke Devize(Devizus), po kojoj je i dobio ime, a
koja u Nacionalnom parku Srbija uspeva samo u uslovima nestabilne
ekonomske klime. Kada zbog stabilne ekonomske klime na ulici po-
nestane deviza, Markantnog Uličnog Dilera jednostavno nema, kao
daje izumrla ćela vrsta. Međutim, upravo tada njegova žilavost dolazi
do izražaja: onog trenutka kada se usled pogoršanja ekonomske klime
naoblači toliko da ponovo počne da pada dinar, eto i Markantnog Ulič-
nog Dilera, koji izlazi iz svog skrovišta i nastavlja da se pari.
Markantni Ulični Diler živi radi parenja. To se kod njega zove "opa-
renje". Ima potrebu da se opari svakog dana, pa i po nekoliko puta
dnevno. Zanimljivo je da mu za to nije potrebna ženka, već žrtva. Sam
proces je veoma brz i obavlja se uglavnom po tamnim ulazima i
zatvorenim automobilima. Tek, posle samog oparenja, oplođen sa
barem 10%, a da bi nastavio vrstu, kratko leži na parama i brzo ih, da
bi se razmnožile, pušta na ulicu.Kad je kesa dovoljno na ulici,
formiraju se, kao pečurke posle kiše, novi Markantni Ulični Dileri.
Unutar vrste Markantnog Uličnog Dilera postoje i podvrste
koje se međusobno razlikuju isključivo po mestima na kojima sačekuju svoje žrtve.
To su:
- Francuski Ulični Diler (Devizus
devizus), o kome smo ovde
uglavnom i pričali, zatim
- Pijačni Diler (Devizus ispodtezgus),
i na kraju
- Državni Diler (Devizus ispredbankus).
Zanimljivo je da se poreklo Markantnog Uličnog Dilera kao vrste vezuje za jednu vrlo komp-
likovanu promenu političko-ekonomske klime koja se dogodila u Nacionalnom parku SRBIJA pre
izvesnog vremena. Ta promena je izazvala degeneraciju i skoro potpuni nestanak mnogih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA, ali malo šta se može uporediti sa katastrofom koja se dogodila jednoj, u tom periodu otpornoj i dugovečnoj vrsti - Dinarsaurusu (Dinarsaurus
convertibilius) ->.
Prirodni neprijatelji Markantnog Uličnog Dilera jesu upravo Dinarsaurus, u onim retkim periodima kada je jak i stabilan i Slobodno Tržište Deviza (Libero marconi).
Svojevremeno je Markantnom Uličnom Dileru pretila svakodnevna
opasnost i od pripadnika vrste Mrki Ulični Pandur (Mupus murius), s ko-
jim deli isto stanište - ulicu, i koji ga je ranije često i rado lovio, ali danas
te opasnosti gotovo i da nema pa Markantni Ulični Diler može slobodnije i mirnije nego ikad da živi u Nacionalnom parku SRBIJA.
-Dinarsaurus (Dinarsaurus convertibilius)
Posle dužeg perioda loše ekonomske klime došlo je, bukvalno preko noći, do fantastičnog razvedravanja. Sve je počelo da buja, da se razvija, da cveta. Postojali su idealni uslovi za rast i razvoj Dinarsaurusa, koji je tada bio toliko moćan daje mogao, bez po muke, da se pretvori u bilo šta - recimo u Markosaurusa (Marcosaurus germanus) ili u Dolarsaurusa (Dolar-saurus americanus) - u zavisnosti od potrebe. Ta osobina se zvala konvertibilnost, a čitav taj period smo zvali Anteozoik.
Međutim, to nije dovoljno dugo potrajalo. Ponovo preko noći dolazi do burnih klimatsko-ekonomskih promena i dejstvom raznoraznih kata-strofičnih pojava (Ratus, Sanctius, Vugoscandicus, Dafimenticus), od kojih su se neke ciklično ponavljale, rast i razvoj Dinarsaurusa biva surovo prekinut. On gubi svoju prirodnu osobinu pretvaranja u Markosaurusa i Dolarsaurusa, sve više slabi i po stopi od desetak i više posto mesečno -počinje da izumire.
Tada stupa na scenu Markantni Ulični Diler, koji živi od toga što, imitirajući konvertibilnost kao zakržljalu osobinu zakržljalog Dinarsaurusa, određuje u procesu svog oparenja kada će se, u kom odnosu i u šta Dinarsaurus pretvoriti, pretvarajući ga tako, iz dana u dan, u finansij-skog patuljka.
Mrkog Uličnog Pandura ćemo lako prepoznati: pandur je,
mrkog je izgleda, na ulici je. Dok se većina stanovnika Nacio-
nalnog parka SRBIJA trudi da na ulicu izađe samo kad mora, a i tada
nakratko, Mrki Ulični Pandur je na ulici stalno i tu se snalazi kao riba u
moru. Tu on pronalazi sebe (i sve druge), tu živi, lovi, a tu se u slu-
čaju potrebe i umnožava u Kordon (Cordonum batinarium) ->.
Mrki Ulični Pandur niti ima podvrste, niti mutira u bilo šta dru-
go, čak ni kad se penzioniše. Za njega važi izreka: Jednom Murius -
uvek Murius.Mrki Ulični Pandur je svaštojed.
Ipak, uglavnom se ne usuđuje da lovi nekog krupnijeg Domaćeg
Kriminalca, kao što je Teški Mafijaš (Crimos mafiosus), jer je on
prevelik zalogaj za njega. Čak izbegava da se ustremi i na nešto sitni-
jeg Ćelavca Običnog (Glavus obrianus). Tu i tamo skače na Švercera
Cigareta (Torbacus tobacus) ili, rede, na Markantnog Uličnog Dilera.
(Devizus devizus devizus), koji mu je čak i neki dalji rođak, po ulici. Pošto
od tog ulova ne može da nahrani čak ni sujetu, to ga čini još mrkijim.
Mrki Ulični Pandur se lako dresira za različite zadatke: da donese
švercovanu robu, da se pritaji u žbunju i iskoči s uključenim rada-
rom, da vidi i najsitnije prekršaje, a da istovremeno ne vidi one naj-
krupnije itd. Dalji rođak Mrkog Uličnog Pandura je Ležeći Ulični
Pandur (Mupus carterlupus).
Mrki Ulični Pandur se posebno dresira da lovi pojedine primerke ili vrste. To su:
1. Promenljivi Student (Academusmeander), koji na ulici često traži
promene (što mu i ime kaže). Tada Mrki Ulični Pandur koristi i
Pendrek (?)-.
2. Zapostavljeni Građanin (Trinaestus prasus), kada se okuplja na ulici
gladan plodova biljke Ustavna prava i slobode (Civilizatium mini mum), koji su mu neophodni da bi uopšte mogao da preživi kao vrsta.
3. Goluždravi Penzioner (Penzos vulgaris), i to sve tri podvrste (P.
Comunalis, P. Militaris, P. Apotecus), kome Mrki Ulični Pandur uživa da
naplati prelazak van pešačkog prelaza kad se ovaj okupi na ulici
povodom kašnjenja Penzijice (Myzeria).
Pendrek (?)
Tvrdog porekla. Nedovoljno ispitan. Ko god je prišao dovolj-
no blizu da ga ispita, posle ga je bolela glava
i nije mogao ničeg da se seti.
Sa Mrkim Uličnim Pandurom se jednostavno komunicira. On koristi samo deset rečenica. Ako ih znate, nećete imati problema u sporazumevanju sa njim.
1. Dobro veče, vozačku, saobraćajnu.
2. Jeste nešto popili?
3. 'Ajde malo da duneš...
4. Imate li nekog oružja?
5. Otvori gepek!
6. Je l' znate koji ste prekršaj napravili?
7. 'Oćeš da platiš il' da pišem prijavu?
8. Je l' mnogo 20 dinara?
9. U kom pravcu idete ?
10. Je l' bi' mog'o ja s vama donekle?
Kordon (Cordonum batinarium)
Sasvim poseban organizam, sastavljen od više Mrkih Uličnih Pandura povezanih ujedno. Na iste podražaje reaguje potpuno drugačije nego Mrki Ulični Pandur-jedinka. Iako bi se moglo očekivati da je to biće naprednije od jedinke, upravo je suprotno. Naime, Kordon je na nižem stupnju razvoja, nije u stanju da sam rasuđuje, niti je u stanju da se samoorganizu-je. Potpuno je zavisan od Komandira (Mrki Ulični Pandur sa čvarcima).
Logično je da tako jednostavan stvor kao što je Kordon ima i jednostavnu funkciju. Ona se sastoji iz samo dva elementa - stajanje i jurišanje. Stajanje obuhvata i sprečavanje, a jurišanje podrazumeva i batinanje. Prosto k'o pasulj. Zato i funkcioniše.
Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid