Najznačajnija imena iz sveta nauke,
čija su otkrića oblikovala svet,
poznata su i po neuobičajenim hobijima,
i ekscentričnom ponašanju,
pa ne čudi što je portal LiveScience sastavio listu
"najekscentričnijih" genijalaca
i što je na prvom mestu baš Albert Einstein.




10. Johann Konrad Dippel



Alhemičar iz 17. veka Johann Dippel,
koji se rodio i odrastao u nemačkom dvorcu Frankenstein,
najpoznatiji je po neumornoj potrazi za eliksirom besmrtnosti.
Glasine o njegovim eksperimentima nad ljudskim telima,
verovatno su poslužile kao inspiracija,
za legendarni lik kom je britanska spisateljica,
Mary Shelley dala upravo ime Frankestein.

9. Wernher von Braun




Neustrašivi Wernher von Braun je kao 12-godišnjak,
na svoju igračku vagon postavio petarde,
i ostavio je nasred prepune ulice u Nemačkoj.
To je bio samo početak.
Mozak koji je stajao iza Hitlerovog V-2 raketnog programa,
kasnije je stigao u SAD kao ratni zatvorenik,
te postao šampion svemirskog i lunarnog istraživanja.
I dok je slao ljude na Mesec,
von Braun je postao majstor ronjenja,
a zanimala ga je i filozofija.

8. Robert Oppenheimer

"Otac atomske bombe"
nikada nije krio simpatije prema komunizmu,
i unutrašnji sukob oko bacanja atomskih bombi,
pa mu je na kraju oduzeta njegova akademska i politička moć.
Uprkos tim kontroverzama,
poznat je i kao čovek kog su studenti zvali "Oppie",
a koji je bez posebnog razloga naučio holandski jezik,
i citirao svete tekstove Hinduizma na lokaciji,
gde je izvršeno prvo testiranje atomske bombe.

7. Freeman Dyson




Ugledni nuklearni fizičar i pisac,
Freeman Dyson je 1959. godine predložio Dysonovu sferu,
tzv. Prstenasti svet,
kao način na koji čovečanstvo može u budućnosti,
maksimalno koristiti Sunčevu energiju.
Sfera veličine planetarne orbite,
sastojala bi se od sistema
solarnih kolektora ili habitata oko zvezde,
tako da sva (ili barem većina)
energije bi bila apsorbovana i iskorištena.
Dyson je naime, uveren da postoji život i izvan Zemlje,
te veruje kako ćemo sa vanzemaljcima stupiti u kontakt,
u narednih nekoliko desetleća.

6. Richard Feynman

Član grupe naučnika koji su napravili atomsku bombu,
američki fizičar Richard Feynman svakako je jedan od
najvažnijih naučnika druge polovine 20. veka.
Postavio je teoremu elektrodinamike kvanta,
objasnivši interakciju između elektromagnetne radijacije
i naelektrisanih čestica (protona i elektrona).

Za svoj rad je 1965. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku,
a 1986. godine vodio je istražnu komisiju,
nakon uništenja svemirske letelice Challenger.
Međutim nije bio "klasični tip profesora",
već je bio poznati i po ekscentričnom načinu života
i izuzetno slobodnom duhu.
Amaterski se bavio muzikom,
a u slobodno vreme je dekodirao hijeroglife Maja.


5. Jack Parsons

I kada nije bio zauzet suosnivanjem laboratorije,
za istraživanje Sunčevog sistema
(Jet Propulsion Laboratory) u Kaliforniji,
Jack Parsons se bavio magijom i tvrdio za sebe da je Antihrist.
Ovaj misteriozni "zločesti dečko" američkog svemirskog programa je,
i bez formalnog obrazovanja,
uspeo razviti formulu za raketno gorivo,
koje je Amerikancima donelo pobjedu u
Drugom svetskom ratu i lansiralo ih u svemir.
Čak je i jedan krater na Mesecu nazvan po njemu.
Bio je jedan od najvećih okultista 20. veka,
a 1952. godine se razneo tokom laboratorijskog eksperimenta
u vlastitom domu.


4. James Lovelock




Britanski naučnik James Lovelock,
je prvi predložio novi, holistički pogled na Zemlju,
prema kojem sva živa i neživa priroda čini jedinstven sistem,
svojevrsni megaorganizam, to jest živu planetu,
sa sposobnošću samoregulacije i prilagođavanja promenama.
Prema hipotezi o Geji,
koja je dobila ime po starogrčkoj Boginji Zemlje,
mi smo deo veće celine.
Lovelock vrlo često u javnosti govori
o veoma mračnoj prognozi za čovječanstvo,
uzimajući u obzir ekološke krize,
te čvrsto vjeruje u neizbežno izumiranje čak
80 posto čovečanstva do 2100. godine.

3. Nikola Tesla




Izumitelj generatora neizmenične struje,
i glavni odgovorni za početak električnog doba.
Većinu svog radnog veka proveo je u New Yorku (SAD),
radeći na izumima samostalno,
i u saradnji s drugim naučnicima.
Bio je poznat kao "poremećeni" genijalac koji je vrlo malo spavao,
ali i vrlo rado koristio vlastito telo,
kao provodnik na javnim demonstracijama
svojih naučnih otkrića.
Zbog toga ne čudi što ga je redakcija LiveSciencea smestila na treće mesto.

2. Leonardo da Vinci



Između slikanja najvećih remek dela
renesansne umjetnosti poput
"Posljednje večere" ili "Mona Lize",
italijanski genije Leonardo da Vinči
ipak je uspeo pronaći malo vremena
za svoje neobične hobije.

Njegove naučne skice i nacrti,
koje je pisao u zbijenim linijama,
napisanim kao odraz u ogledalu,
s desna na levo,
predstavljaju bogatu riznicu neobičnih naprava
i briljantnih ideja,
od kojih su neke realizovane
tek mnogo stoleća kasnije,
poput prvog helikoptera.


1. Albert Einstein

Jedan od najpoznatijih naučnika prošlog stoleća,
svojim teorijima relativiteta okrenuo je svet fizike naopačke,
te dao značajan doprinos u oblasti gravitacije i teoriji kvantuma.
Obožavao je i da jedri - kad nije bilo vetra,
jer to bilo "izazovno",
a neobična frizura je bila njegov zaštitni znak.