Srpski naučnici u eksperimentu veka
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 40
  1. #1

    Srpski naučnici u eksperimentu veka


    Revolucionarni eksperiment simuliranja velikog praska u Evropskom institutu za nuklearna istraživanja (CERN) u Švajcarskoj startovaće 10. septembra, a prvi sudar čestica biće izveden do 21. oktobra u detektoru u čijoj su izgradnji učestvovali i srpski naučnici.



    Jedan od dva točka od nerđajućeg čelika koji su napravljeni u fabrici Lola

    Tom važnom događaju, koji predstavlja prekretnicu u istoriji nauke, prisustvovaće i dr Dragan Popović, direktor Instituta za fiziku u Beogradu.
    Mnogo je naučnih tajni koje čekaju odgovore od ovog eksperimenta čiji je konačan cilj da objasni nastanak svemira, kaže za Blic Popović, koji je bio deo tima od 20.000 naučnika iz celog sveta, od toga 7.000 fizičara angažovanih na 14-godišnjim pripremama eksperimenta veka i pravljenju Velikog hadronskog kolajdera (LHC).
    Nadamo se da ćemo konačno potvrditi postojanje Higsovog bozona, čestice koja eksperimentalno nikada nije registrovana, a objašnjava masu. Tu je i zagonetka materije i antimaterije i možda nekih novih tipova materije, pa pitanje šta se dešava sa tamnom materijom u svemiru i gde ona nestaje, nabraja dr Popović i dodaje pitanje svih pitanja - da li će svemir nastaviti da se širi ili će početi da se hladi i skuplja.
    Moguća su i iznenađenja, a u tom slučaju, nauka će morati da preispita neke postulate i teorije, napominje Popović, koji je poslednji put u julu bio u CERN-u.
    Naš sagovornik napominje da će 4. oktobra u objektu smeštenom nadomak Ženeve, gde se sto metara ispod zemlje proteže tunel dug 27 kilometara, biti održana prezentacija detektora Atlas. Za tu gigantsku mašineriju Institut je uradio dva tzv. mala točka, dajući, srazmerno mogućnostima, svoj doprinos najvećem projektu u istoriji nauke.
    Otvorićemo i šampanjac, uzbuđeno kaže Popović.
    Atlas je jedan od četiri detektora na kružnom tunelu kroz koji će se propustiti snopovi protona brzinom tek nešto manjom od brzine svetlosti i prvi u kojem će se dogoditi sudar.


    Dr Dragan Popović (levo) sa direktorom Cerna Robertom Ajmarom

    Detektor na kojem je radilo 2.000 naučnika visok je 50 metara, kao desetospratnica, a dug 30 metara, dok su dva točka od nerđajućeg čelika napravljena u fabrici Lola, svaki prečnika devet metara i težine tričavih 120 tona. U delovima je u Ženevu prevezen na osam kamiona i tamo sklopljen i spušten na svoje mesto krajem februara, opisuje Popović i napominje da je u pravljenju drugog detektora, s oznakom CMS, učestvovao Institut Vinča.
    Prema rečima direktora Instituta za fiziku, eksperiment će se odvijati u fazama, a planirano je da se maksimalna energija od 14 teravolti postigne iduće godine.
    Projekat je do sada koštao osam milijardi dolara, a morao je da savlada brojne prepreke i to ne samo naučne. Za njega su vezane brojne priče i legende. Na primer, postoji mišljenje da bi u akceleratoru mogle da se pojave crne rupe koje bi uništile ne samo kolajder već i pola teritorije Francuske i Švajcarske. Kritičari kažu da bi i eventualna rupa, ma koliko mala i ma koliko kratko trajala, za par godina mogla da naraste i ugrozi opstanak čovečanstva. Nemački hemičar Oto Rosler izveo je čak proračun koji dokazuje takve apokaliptične tvrdnje.
    Moji propračuni pokazuju da je prilično verovatno da će ove male crne rupe opstati, eksponentno se uvećavati i pojesti planetu iznutra. Pozivam CERN da sazove konferenciju o bezbednosti i dokaže da grešim, ali oni to ne žele, požalio se Rosler.
    Sličnu parnicu pokrenuli su u martu pred Okružnom sudu u Honolulu Volter Vagner i Luis Sančo, takođe bez uspeha.
    Naučnici CERN-a tvrde da je tako nešto u principu moguće, ali da bi te rupe postojale suviše kratko da bi nanele bilo kakvu štetu.
    Svi proračuni naučnika CERN-a pokazuju da apsolutno nema opasnosti, kaže za Blic dr Dragan Popović, direktor Instituta za fiziku i objašnjava da je fantastično mala verovatnoća da se crne rupe uopšte pojave. Ako tokom simuliranja situacije kakva je postojala milijarditi deo sekunde posle velikog praska crne rupe ipak nastanu, trajaće toliko kratko da će biti bezopasne, tvrdi naučnik i ponavlja da nema razloga za zabrinutost javnosti.

    Kolajder u brojkama


    - Veliki hadronski kolajder u CERN-u je instaliran u tunelu prečnika 27 kilometara, na dubini od 100 metara.
    - U njemu će doći do direktnog sudara dva snopa čestica koje putuju kroz vakuum kao u svemiru.
    - Svaki snop će se sastojati od skoro 3.000 manjih snopova od po 100 milijardi čestica.
    - Kad dostignu maksimalnu brzinu, snopovi će se kretati kao automobil koji ide 1.600 km/h.
    - Sudaranje snopova će se dešavati 40 miliona puta u sekundi.
    - Snop će kružiti 10 sati i pri tom će prevaliti preko 10 milijardi kilometara, što bi im bilo dovoljno da stignu do Neptuna i nazad.
    - 3.000 kilometara žica i vlakana će nositi informacije brzinom od 3.200 terabita godišnje, što je ravno kapacitetu od oko 3 milijarde knjiga.

    Blic
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Žao mi je.... ali nema ništa od toga....

    Ti potrošeni novci mogli su biti uloženi u nešto korisnije, npr. u rešavanje pitanja gladnih i bolesnih !
    Ili u obnavljanje kišnih šuma kojih je sve manje i manje na planeti...eh.....

  3. #3

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    Žao mi je.... ali nema ništa od toga....

    Ti potrošeni novci mogli su biti uloženi u nešto korisnije, npr. u rešavanje pitanja gladnih i bolesnih !
    Ili u obnavljanje kišnih šuma kojih je sve manje i manje na planeti...eh.....
    Ma da, kada god nam nešto ne odgovara prizivamo gladne i bolesne. Koliko ih se često setimo ovako u našim malim životima?

    I zašto to, što ćemo možda ući malo dublje i bliže ka saznanjima o nekim važnim pitanjima, znači da oštećujemo gladne i bolesne?

    Ja sam ponosna na ove ljude i baš mi je super cela priča sa simulacijom velikog praska. Može da radi, može da ne radi, ali šta god da se desi, to nikada neće biti bačene pare, nešto će se iz toga sigurno naučiti, pa ćemo da idemo dalje sa tim što smo naučili.
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  4. #4

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Ma da, kada god nam nešto ne odgovara prizivamo gladne i bolesne. Koliko ih se često setimo ovako u našim malim životima?
    Ne znam...reci ti meni

    Ja sam ponosna na ove ljude i baš mi je super cela priča sa simulacijom velikog praska. Može da radi, može da ne radi, ali šta god da se desi, to nikada neće biti bačene pare, nešto će se iz toga sigurno naučiti, pa ćemo da idemo dalje sa tim što smo naučili.
    Dali znaš šta su to "kišne šume" ?
    Dali znaš koliko je još kišnih šuma ostalo na planeti ?
    Dali znaš da se godišnje poseće, površina jedne floride, kišnih šuma ?
    Dali znaš da s tim ostajemo bez kiseonika i da ćemo se ugušiti u ugljen dioksidu ?
    Dali znaš koliko životinjskih vrsta godišnje izumire kao posledica ?
    Dali znaš da je planeta izložena globalnom zagrevanju ?
    Dali znaš šta se dešava sa severnim polom i kojom se brzinom otapa ?
    Dali znaš koliko je planeta zagadjenija i prljavija od tehnološkog i industrijskog napretka ? I šta smo to naučili iz toga ? Kada je uništavamo i zagadjujemo sve više i više!
    Dali znaš da ti isti naučnici predvidjaju još nekih 100 god. života na planeti?
    I šta rade povodom toga ? Simuliraju veliki prasak hmm...igraju se malih Bogova....
    Žao mi je , ali nema ništa od toga....samo zlo !

  5. #5

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    @ ser_gogsy

    Nemam, nažalost, vremena da pojedinačno odgovaram na sva tvoja pitanja.

    Opet svoju tezu braniš argumentima koji nemaju veze sa ovom pričom. To što je, ne znam koliko ljudi, oko 20 godina predano radilo, da bi se možda saznalo za mrvicu više o nastanku vasione i da bi se možda znalo nešto o tome kako će nestati, i šta će se dešavati sa generacijama koje će živeti na zemlji ili drugim planetama možda stotinama godina iz nas, ne to ne možeš da proglasiš grehom i to nije nikakvo igranje, ljudi jako ozbiljno pokušavaju nešto da nauče, i niko nema prava da omalovažava toliki trud. Kišne šume ne nestaju zato što nekakvi pametni ljudi pokušavaju da odgovore na neka pitanja.

    Ima mnogo onih drugih koji imaju mnogo više novca i koji bi mogli da pomažu očuvanje kišnih šuma i da brinu u siromašnima i bolesnima.
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  6. #6

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    -"Kad sam bio mali i bio jos sasvim mlad (a)",
    na tom sam se pitanju "prelomio". U trenucima kulminacije borbi za naslov tate Ega, zagledan u zvezde, konteplirajuci ubrzanjem svetlosnih godina (sta je svetlosna godina za brzinu misli, Papen - kakav nista) FLJAS.
    A moze se ispostaviti da sam "misaoni aparat" ustrojio na pogresnoj pretpostavci da na to pitanje nema odgovora

  7. #7

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    Ne znam...reci ti meni

    Dali znaš šta su to "kišne šume" ?
    Dali znaš koliko je još kišnih šuma ostalo na planeti ?
    Dali znaš da se godišnje poseće, površina jedne floride, kišnih šuma ?
    Dali znaš da s tim ostajemo bez kiseonika i da ćemo se ugušiti u ugljen dioksidu ?
    Dali znaš koliko životinjskih vrsta godišnje izumire kao posledica ?
    Dali znaš da je planeta izložena globalnom zagrevanju ?
    Dali znaš šta se dešava sa severnim polom i kojom se brzinom otapa ?
    Dali znaš koliko je planeta zagadjenija i prljavija od tehnološkog i industrijskog napretka ? I šta smo to naučili iz toga ? Kada je uništavamo i zagadjujemo sve više i više!
    Dali znaš da ti isti naučnici predvidjaju još nekih 100 god. života na planeti?
    I šta rade povodom toga ? Simuliraju veliki prasak hmm...igraju se malih Bogova....
    Žao mi je , ali nema ništa od toga....samo zlo !
    Slažem se prva da prirodu treba čuvati. Ali omalovažavanje nauke je za mene, da izvineš, glupo, o čemu god da se radi. Zamisli da se u hodu pitam sve to dok idem da vakcinišem dete protiv nečega na primer ili ga lečim od neke pošasti, a neko je negde sedeo u nekoj laboratoriji i igrao se malog Boga i zbog toga.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  8. #8

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    Zamisli da se u hodu pitam sve to dok idem da vakcinišem dete protiv nečega na primer ili ga lečim od neke pošasti, a neko je negde sedeo u nekoj laboratoriji i igrao se malog Boga i zbog toga.
    Pronalazak vakcine i istraživanja u tom smeru izjednačavaš sa eksperimentom "simulacije velikog praska!" ?!?
    To je kao da stavljaš znak jednakosti izmedju pronalaska penicilina i atomske bombe ! Objasni to nevinim žrtvama u Hirošimi.
    Postoji konstruktivna nauka koja radi/istražuje za dobrobit čovečanstva, i destruktivna koja vodi ka uništenju i haosu....u ovom slučaju, definitivno nije konstruktivna.... ali pustimo vreme da pokaže

  9. #9

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Ne izjednačavam. Samo mi je bezvezno omalovažavanje nauke rekoh, bilo šta da istražuje. To se radi da bismo nešto i saznali. Ako ti ne želiš da znaš, ja želim. A vreme će svakako pokazati
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  10. #10

    Cern 10.09.2008

    CERN: Prva faza eksperimenta uspešno završena

    10. septembar 2008.

    U najvećem svetskom akceleratoru čestica - velikom hadronskom kolajderu (LHC), uspešno je završen prvi veliki test puštanja snopa protona duž 27 kilometara dugačkog kružnog tunela akceleratora.
    LHC se sastoji od kružnog tunela, dugačkog 27 kilometara, oko 100 metara ispod površine zemlje, jednim delom u Švajcarskoj, a drugim u Francuskoj.
    Šefica ovog projekta Lin Evans izjavila je da su se nakon nekoliko testova, pojavile dve bele tačke na ekranu kompjutera što znači da je protonski snop uspeo da pređe punu dužinu tunela LHC-a.
    Početak eksperimenta je nestrpljivo iščekivalo 9.000 fizičara širom sveta.
    „Dobro urađen posao, ljudi”, rekao je Robert Ajmar, generalni direktor Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) nakon puštanja protonskog snopa u akceleratoru u 9.30 u tunelu ispod švajcarsko-francuske granice.
    Pošto je protonski snop uspešno testiran u smeru kazaljki na satu, CERN je najavio da planira da pusti snop i u suprotnom smeru.
    Sledeća faza je, kako je navedeno, ubacivanje snopa već ubrzanih čestica u akcelerator, gde će biti dovedene do brzine neznatno manje od brzine svetlosti.
    Na kraju će snopovi biti pušteni u oba smera kružnog tunela.
    Cilj eksperimenta je simuliranje Velikog praska, u uslovima sličnim onima koji su postojali milijarditi deo sekunde posle nastanka svemira.
    Kako je navedeno, ceo istraživački postupak, koji bi trebalo da otkrije tajne nastanka kosmosa i njegove budućnosti, trajaće oko 15 godina.
    Merenja u kolajderu bi trebalo da daju šansu naučnicima da predvide dalji tok razvoja kosmosa i pronađu Higsov bozon, česticu koja je ključ za objašnjenje mase i suštine univerzuma.
    Ako sve bude u redu, prvi sudari protona u LHC-u, mogu se očekivati najranije 21. oktobra.
    Eksperiment veka je u poslednje vreme postao predmet žestokih rasprava, pošto postoji strah da bi iz njega mogle da se izrode crne rupe, koje će rasti i na kraju progutati Zemlju.
    „To je besmislica”, rekao je predstavnik CERN-a Džejms Džils.
    On je agenciji AP rekao da bi najopasnija stvar koja bi mogla da se dogodi jeste da protonski snop izmakne kontroli.
    „U tom slučaju, stradao bi jedino akcelerator”, rekao je Džils.
    On je dodao da bi to moglo da se dogodi tek kada bude bila dostignuta maksimalna projektovana energija od 14 teravolti u LHC-u, što će biti tek 2010. godine.
    Čuveni britanski naučnik Stiven Hoking je odbacio sve strahove i rekao da je eksperiment apsolutno bezbedan.
    Projekat CERN-a su organizovale članice EU, a učestvovalo je nekoliko hiljada naučnika iz više od 80 zemalja.
    Projekat razvoja LHC-a trajao je 20 godina, a tokom tog vremena je uloženo 10 milijardi švajcarskih franaka.
    Manji akceleartori od LHC-a korišćeni su decenijama da bi naučnici proučavali strukturu atoma.
    Ranije se mislilo da su protoni i neutroni najmanje komponente jezgra atoma, međutim, od tada su, zahvljujući naučnim eksperimentima, otkrivene su još sitnije čestice.

    (Beta)

    YouTube - THE ATLAS EXPERIMENT CERN

    http://www.20min.ch/news/dossier/cern/story/22509211
    Poruku je izmenio laPapun, 10.09.2008 u 16:30

  11. #11

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    ŠTA JE VELIKI SUDARAČ HADRONA?


    • Veliki sudarač hadrona, LHC, najveći je instrument koji je čovek napravio.
    • LHC se u blizini laboratorija CERN-a kod Ženeve, na švajcarsko-francuskoj granici, u tunelu dugom 27 kilometara, na dubini od 100 metara ispod tla.
    • LHC se razvija i gradi 14 godina. Ideja o gradnji ove mašine javila se još sredinom osamdesetih godina, a njen razvoj je oslonjen na prethodne akceleratore koje je CERN pravio.
    • CERN je 1994. godine odlučio da se budući LHC smesti u kanal prethodnog akceleratora LEP-a. Zatim su obavljene razne administrativne i tehničke pripreme za izgradnju.
    • LEP je zatvoren 2000. godine i sva oprema je narednih godina podignuta na površinu i zamenjena novom.
    • LHC će ubrzavati protone pomoću više od 1600 superprovodnih magneta.
    • Superprovodni magneti moraju da se ohlade na jednu od najnižih temperatura u Univerzumu koja iznosi svega -271ºC, odnosno 1,9 Kelvina, što je niže od temperature u otvorenom svemiru.
    • Na početku će LHC u svom kružnom kanalu ubrzavati snopove protona do energija od 5 TeV, ali će sa vremenom podići snagu do 7 TeV.
    • U svakom sudaru dva snopa oslobađaće se energija od 14 TeV. Prethodni CERN-ov akcelerator, LEP, dostizao je na „vrhuncu karijere“ energije koje su oko 100 puta niže.
    • U svakoj sekundi će se dogoditi 800 miliona sudara ubrzanih snopova. To je, po teoriji, dovoljno da se na 14 TeV oslobodi čitavo mnoštvo egzotičnih čestica.



    Linkovi:



    Simulacija lova na Higsov bozon


    Zvanična prezenetacija CERN-a sadrži obilje informacija o novom akceleratoru: www.cern.ch

    Eksperiment ATLAS: http://atlas.ch/index.html

    Eksperiment CMS: http://cms.cern.ch

    Izveštaj o opasnostima koji je Grupa za sigurnost LHC-a pripremila za Savet CERN-a i Komitet za naučnu politiku: http://cern.ch/lsag/LSAG-Report.pdf

    Mogućnost nastanka mini crne rupe razmotrena je u radu “Exclusion of black hole disaster scenarios at the LHC” Bendžamina Koha, Markusa Blajhera i Horsta Stokera: http://lanl.arxiv.org/abs/0807.3349

    Grupa sa Instituta za fiziku u Zemunu učestvuje u ATLAS eksperimentu: http://atlas.phy.bg.ac.yu

    Grupa sa Instituta za nuklearne nauke u Vinči učestvuje u CMS eksperimentu: http://www.vin.bg.ac.yu

    “Crna rupa u domacoj radinosti”, tekst iz broja 917 nedeljnika VREME se može naći na: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=687740

    Reportaža “Poslednji krug pred veliki prasak” iz broja 877 nedeljnika VREME: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=518093

    “Veliki sudarac u CERN-u: Potraga za Božjom cesticom” iz broja 844 nedeljnika VREME: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=490521

    Više o novom filmu “Anđeli i demoni” Rona Hauarda: http://www.imdb.com/title/tt0808151

    Analiza grešaka i fizički nemogućih pojava koje se pojavljuju u romanu “Anđeli i demoni” Dena Brauna: http://public.web.cern.ch/public/en/Spotlight/SpotlightAandD-en.html

    O CERN-u i novom akceleratoru možete diskutovati na jednom odličnom domaćem blogu: http://blog.b92.net/text/2738/Bi%C4%87e%20skoro%20propast%20sveta%3F%21
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  12. #12

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Akcelerator zbog kvara isključen

    ŽENEVA, 20. septembra (Tanjug-Ekos) - Gigantski akcelerator izgrađen u Ženevi, koji su pre deset dana naučnici pustili u pogon kako bi eksperimentalno bio izveden "Veliki prasak" radi mogućeg objašnjenja nastanka svemira, morao je zbog oštećenja da bude isključen, saopštila je danas Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN).



    Eksperti sada utvrđuju stepen oštećenja Velikog hadronskog sudarača (LHC-Large Hadron Collider), smeštenog na 100 metara ispod švajcarsko-francuske granice, objavile su svetske novinske agencije.
    Prema saopštenju CERN, za sada nije moguće govoriti o tačnim uzrocima kvara, ali se čini da je do njega doveo pogrešan električni spoj između dva magneta, koji je prouzrokovao gubitak helijuma neophodnog za hlađenje akceleratora.
    Do takvih kvarova, kako je istaknuto, dolazi često kod raznih vrsta ubrzavača čestica, ali je u slučaju LHC to komplikovanije, jer se radi o ogromnom uređaju, smeštenom u 27 kilometara dugom kružnom tunelu, koji radi maksimalne efikasnosti mora da ima toplotu blisku apsolutnoj nuli.
    Otopljavanje gigantskog akceleratora, koje je neophodno radi opravke kvara, trajaće najmanje nekoliko nedelja, a posle otklanjanja kvara uređaj će ponovo morati biti ohlađen na potrebnu temperaturu, pa se pominje pauza od dva meseca.
    CERN je još u četvrtak saopštio da je posle uspešnog starta akceleratora, zbog kvara na transformatoru u sistemu za hlađenje, LHC morao biti zaustavljen, ali se posle promene tog dela i kasnijih dodatnih kontrola pokazalo da je problem mnogo obimniji nego što se prvobitno mislilo.
    Ovaj projekat je, izgleda već na samom početku suočen sa problemima.
    Samo tri dana posle puštanja u pogon, hakeri su provalili u kompjuter CERN što je izazvalo zabrinutost u pogledu bezbednosti najvećeg naučnog eksperimenta u istoriji.
    Neki fizičari su, pak, izrazili bojazan da bi, u slučaju da nešto krene loše naučnici u CERN mogli stvoriti crnu rupu koja će progutati Zemlju.
    Drugi, međutim, među kojima je i britanski astrofizičar Stiven Hoking smatraju da postoji manje od jedan odsto verovatnoće da uređaj proizvede crne rupe, a ako nekim slučajem one i nastanu, nestaće u deliću sekunde pre nego što naprave štetu.
    U ovaj projekat vredan devet milijardi dolara, bilo je uključeno 7.000 fizičara, među kojima su i naučnici iz Srbije.

    B92
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  13. #13

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    Akcelerator zbog kvara isključen
    Prema saopštenju CERN, za sada nije moguće govoriti o tačnim uzrocima kvara...
    U ovaj projekat vredan devet milijardi dolara...
    ... rekoh ja.... bačene pare....

  14. #14

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    ... rekoh ja.... bačene pare....
    Ljudsko (sa)znanje nema cenu...
    Poruku je izmenio Gospodin Ne, 22.09.2008 u 22:47
    Qui vit content de rien possde toute chose.

  15. #15

    Odgovor: Srpski naučnici u eksperimentu veka

    Citat ser_gogsy kaže: Pogledaj poruku
    ... rekoh ja.... bačene pare....
    A zašto bačene pare? Pa akcelerator je još tu, nije sapun da se istopi. Pokvario se jedan deo, a koliko sam ja razumela to je sasvim normalno pri puštanju u rad i ništa što fizičari nisu očekivali. Vrlo je moguće da će još kvarova biti jer tako proveravaju ustvari sektor po sektor. Koliko to projekata nije prošlo bez problema? Šta smo to sve otkrili odmah i bez ikakve greške?

    Ne posedujem znanje iz fizike kojim bih se mogla pohvaliti, ali ne znam zašto ne bih verovala čoveku, fizičaru koji je u projekat uključen, ako kaže da bi bilo jako čudno da je sve prošlo kako treba, tačnije da su Higsov bozon i našli. Kad se akcelerator dovede u red i kada ga ponovo puste i ako sve bude funkcionisalo kako treba ne postoji šansa da nešto ne pronađu. To ne mora biti Higsov bozon, ali će nešto biti. I zašto bi uostalom jedna takva nauka stajala i tapkala ako može da ide dalje i ako je uspela da napravi nešto pomoću čega će ići dalje?
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Najveći Srpski naučnici i pronalazači
    Autor zjovan29 u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 54
    Poslednja poruka: 16.08.2012, 21:15
  2. Najvaznija otkrica XX veka
    Autor Kunic u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 44
    Poslednja poruka: 28.09.2009, 15:56
  3. Naučnici napravili mačku koja sija u mraku
    Autor Leonard Peltier u forumu Spomenar
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 19.12.2007, 13:24
  4. Najmalerozniji automobil XX veka
    Autor Nenad_DPb u forumu Auto-moto
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 05.12.2007, 15:45
  5. Naučnici stvorili bubašvabe zombije
    Autor Galahad u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 30.11.2007, 12:12

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •