Orson Skot Kard (Orson Scott Card)
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    Orson Skot Kard (Orson Scott Card)

    Orson Skot Kard je rođen u Ričlendu (24.08.1951), u državi Vašington. Ime Orson je dobio po dedi, koji je bio sin osnivača jedne od mormonskih kolonija u Kanadi. Dok je bio beba, njegova porodica se često selila, da bi se konačno zaustavila u Santa Klari, u Kaliforniji. Tu je Orson upisao osnovnu školu Milikin i počeo da ide u lokalnu biblioteku. Pošto je pročitao sve knjige na dečijem odeljenju, počeo je da zalazi i na odeljenje za odrasle i tu je otkrio naučnu fantastiku. Već sa osam godina je počeo da čita istorijske romane. Dok je odrastao u Kaliforniji, Kard je bio stalno okružen muzikom i predstavama, tako da je i sam počeo da svira francusku hornu i tubu. Sa Kardovih trinaest godina, njegov otac dobija posao na univerzitetu u Arizoni, a zatim i u Juti, tako da se porodica ponovo seli. Pošto je dobio državnu stipendiju, upisuje Brajgam univerzitet za mlade. Iako je upisao arheologiju, brzo se prebacuje na teatar. Prekinuo je studije da bi odradio dve godine misionarskog rada za mormone u Brazilu, a po povratku uspešno diplomira. U toku narednih godina je promenio nekoliko poslova. 1977. godine se oženio Kristinom Alen sa kojom je dobio petoro dece (dvoje su umrli još kao deca). 1981. godine Kard magistrira engleski i dobija posao u magazinu Compute! u Grinsborou (Severna Karolina). 2005. godine je dobio posao na Južnovirdžinijskom univerzitetu .

    Orson Skot Kard spada među najuvažavanije savremene pisce naučne fantastike; pored naučne fantastike on piše epsku fantastiku i, za razliku od ogromne većine kolega koji ne mrdaju iz žanrovskog zabrana, prozna i pozorišna dela sa istorijskom tematikom, poeziju, pa čak i scenarije za kompjuterske igre. Karijeru je započeo uspelim pričama koje su sabrane u zbirku "Sonata bez pratnje i druge priče" iz 1981. godine. Do danas je Kard objavio 10 zbirki priča. Prvi roman "Vrelo spavanje" iz 1979. proširio je u obimniji "Vortinške hronike" (1983), koja se nastavlja u "Vortinškoj sagi" (1990); čitav ciklus, kome uz pomenute pripada i roman "Kapitol" (1979), prati odrastanje i razvoj mladog junaka kroz niz avantura u kojima se izgrađuje njegova ličnost.
    Tema stasavanja jedna je od centralnih u Kardovom opusu i otvara mu mogućnost, kako da prati faze odrastanja i upoznavanja okoline, tako i da precizno gradi raznolike svetove kojima se junak kreće. Odrastanje čini okosnicu i Kardovog najpoznatijeg ciklusa romana o Enderu Viginu; priča počinje "Enderovom igrom" (1985) u kojoj glavni junak, dečak Ender, otkriva da je, zbog urođene sposobnosti da vodi vojsku u dečijim ratnim igrama-simulacijama, angažovan kao vojskovođa u pravom svemirskom ratu ljudi i vanzemaljaca. Zemlja, zahvaljujući dečakovoj genijalnosti, pobeđuje ali Enderova savest ne prihvata ulogu nesvesnog ubice i on pokušava da okaje svoje grehe.

    U romanima "Govornik za mrtve" (1985), "Ksenocid" (1991), "Deca uma" (1996), "Enderova senka" (1999), "Senka Hegemona" (2000), "Prvi susret: četiri priče iz epa o Enderu" (2002), "Senka lutkama" (2002) i "Sagi o Senkama 4" (2003) priča o Enderu izrasta u epopeju koja se bavi krucijalnim pitanjima susreta sa vanzemaljskom inteligencijom, borbom, bahatošću pobednika i neminovnošću izmirenja, pitanjima moći, istrebljenja i savesti, prepoznavanja i poštovanja života. Zamah Kardove imaginacije i sposobnost da u priču, bez većih padova u kvalitetu, uplete mnoge od važnih žanrovskih tema i dilema potvrđuje njegov status serioznog autora.
    U serijalu "Saga o povratku kući", koju čine romani "Sećanja na Zemlju" (1993), "Zov Zemlje" (1993), "Zemaljski brod" (1994), "Pad Zemlje" (1995) i "Rođenje Zemlje" (1995), Kard kroz naučno-fantastični zaplet prepričava stare istorijske spise. U tom maniru građeni su i romani serije "Čuvanje prošlosti", "Čuvanje prošlosti: potop" (1996) odnosno "Čuvanje prošlosti: iskupljenje Kristifora Kolumba" (1996) u kome se putnici kroz vreme vraćaju kako bi sprečili Kolumba da pronađe Ameriku ili, barem, da se nakon otkrića vrati u Evropu; na sličan način se prepričavaju mitovi i Noinom potopu i Rajskim vrtovima.

    U serijalima koji se bave duhovima ili alternativnom, fantastičnom srednjom Amerikom (serijal o Alvinu Tvorcu) Kard često zapliće i elemente naučne fantastike stvarajući priče koje je teško žanrovski odrediti. Dosadašnji Kardov obimni i pretežno serijalizovani opus potvrđuje da je reč o talentovanom autoru koji relevantno preispituje osnovne žanrovske situacije i teme, odnosno uspešno povezuju naučnu fantastiku sa drugim žanrovima.

  2. #2

    Odgovor: Orson Skot Kard

    Procitah Enderovu igru, i zaista je maestralno delo. Drzi paznju od prvog do poslednjeg slova, i nagoni na citanje u dahu. Jako mi se dopao kraj, ne ocekivan je....

    Vec neko vreme tragam za Govornikom za mrtve, u zelji da ga kupim, bezuspesno.....kada sam videla temu, resih da se predem (privremeno) i odem u biblioteku da uzmem knjigu....nemaju....nikada je nisu ni imali

    Preporucujem svim ljubiteljima SFa da obavezno procitaju nesto od Karda.....
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •