Квалитет образовног система
Prikaz rezultata 1 do 8 od ukupno 8
  1. #1

    Квалитет образовног система

    Šta uraditi sa domaćim školstvom
    Irski sistem spas za srpsko obrazovanje
    Autor: E. B. | 21.09.2008. - 07:46

    Ulaganje u mlade ljude, besplatno školovanje za sve, razvijanje konkurentnosti, otvorenost obrazovnih ustanova i merljivost znanja, to je ono što nedostaje našem obrazovnom sistemu danas, a što podrazumeva irski model obrazovanja koji je doveo do privrednog čuda u ovoj zemlji - kaže za Blic nedelje Refik Šećibović, profesor na Univerzitetu Singidunum i bivši pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje u vladi

    Kad su Irci pre tridesetak godina krenuli u reformu obrazovanja, bili su u gorem položaju od Srbije. Irska je danas prvi izvoznik kompjutera. Ona je šesta država u svetu po nacionalnom dohotku i jedna od 11 najkonkurentnijih zemalja sveta. Postigli su to samo time što su na vreme shvatili da je ulaganje u obrazovanje budućnost.

    - Ulaganje u ljude je bio prioritet njihovog razvoja. Kod nas je nastavnik u fokusu obrazovanja, a kod njih je to student, učenik. Napravili su jedan otvoren sistem u kom je uspostavljena odlična saradnja lokalne zajednice, tržišta rada, preduzetnika, roditelja. Svakom učeniku i studentu omogućeno je kvalitetno besplatno obrazovanje, a fokusirali su se na one kadrove koje traži industrija. Po završetku školovanja mladim Ircima je pružena mogućnost brzog zapošljavanja - dodaje Šećibović.
    Zahvaljujući tome što su Irci imali obrazovanu radnu snagu, privukli su strani kapital, tako da su velike kompanije otvorile predstavništva u njihovoj zemlji. Zbog toga je u poslednjih desetak godina mnogo manje ljudi emigrira iz Irske.
    Drugi ključ irskog uspeha je fleksibilno obrazovanje za fleksibilno tržište rada, tako da se svakim promenama na tržištu Irci brzo prilagode. Ono što takođe fali našem obrazovnom sistemu, a što su Irci i te kako forsirali, to je više opšteg obrazovanja. Sa stanovišta privrede bolje je da 50 odsto mladih završava gimnaziju nego stručnu školu, jer je lakše njih prekvalifikovati.
    Uvođenje besplatnog školovanja za sve dovelo je do toga da Irci imaju 900.000 studenata, a Srbija koja ima mnogo više stanovnika tek 200.000. Kritičari će reći da masovnost nosi sa sobom i loš kvalitet. I na to su mislili. Obrazuju studente različitih nivoa, odnosno one koji će se baviti naukom i one koji će se baviti praktičnim poslom.
    Naš sagovornik kaže da ono što nedostaje našem sistemu, a Irci su primenili - to je da u telima za akreditaciju fakulteta sede nezavisni eksperti.
    Proučavanjem irskog modela obrazovanja bavio se i Miloljub Albijanić, visoki funkcioner G17 plus i od pre tri dana prvi čovek Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
    - Ono što kod nas još ne postoji, a to je dogovor na državnom nivou da se osnaži ulaganje u obrazovanje. Taj dogovor mora da traje duže od mandata jedne vlade. Danas je u Srbiji najviše nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, što znači da školujemo zanimanja koja nisu potrebna tržištu rada. Šta su Irci uradili? Napravili su partnerstvo s industrijom i privredom, što znači da čim završe školu stupaju na posao i već su dobro obučeni da obavljaju tu vrstu posla jer su već imali praksu u tim kompanijama - kaže Albijanić.
    Naš najveći problem je, kažu poznavaoci reformi u Irskoj, što se niko ozbiljno ne bavi obrazovnim sistemom. Albijanić kaže da se u Srbiji što pre mora uraditi klasifikacija zanimanja, koja mora biti usklađena s evropskom. Naravno, u okviru takve klasifikacije treba pronaći koja zanimanja su potrebna na tržištu rada i te profile otvarati u školama. To je način da se škola približi privredi.
    - Osim toga moramo ozbiljno da se pozabavimo prekvalifikacijom i obrazovanjem odraslih. Zatim ovde mora da se poveća računarska pismenost kako učenika i studenata, tako i ljudi koji već rade. Danas se prelazi na razne oblike elektronskog poslovanja, učenja na daljinu. Ništa manje nije važno ni učenje stranih jezika. Bez toga nema dobre komunikacije i razmene dostignuća u poslovanju - zaključuje Albijanić.

    Jeftin i neefikasan sistem
    - Najefikasniji obrazovni sistem dobili bismo kada država više ne bi finansirala univerzitete, već studente. Svakom studentu po upisu na fakultet dodeli se vaučer od 30.000 evra, koliko je procenjeno da košta visoko obrazovanje. Ovo jeste najskuplji, ali je i najefikasniji sistem. Zatim u svakom odeljenju u srednjoj školi ne treba da bude 30 učenika, kao do sada, već 24, a u osnovnim školama 16. To jeste skupo, ali je mnogo skuplje kada imamo 50 odsto populacije koja nije osposobljena za rad - kaže Šećibović.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  2. #2

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Prvo: svaka čast za temu
    Nama nedostaje jedna celovita ideja o obrazovanju. Uvek se krene od srži, a pojedinačni problemi, koji su se toliko nagomilali zbog čestih reformi, rešavaju se retko, sa zakašnjenjem, na brzinu, neplanski. Uvede se devetogodišnje osnovno obrazovanje, pa sledeći ministar to poništi, prepravi ideju, napravi haos. Usvoji se "bolonjska deklaracija" koja postane način za veću zaradu fakulteta, a studentima se olakša studiranje ne u cilju efikasnosti, već je to čisto snižavanje kriterijuma bez opravdanja - programi ostaju isti, ništa manje obimni i ništa bolje organizovani.
    Arhitektonski fakultet u Beogradu, poznato je, najskuplji je državni (a moguće i najskuplji uopšte u Srbiji, ne znam) fakultet. Školarina im je 3000 eura, a za te pare oni ne dobijaju ništa osim pravo da polažu ispite; ne dobijaju ni kvalitetniju nastavu, ni neka studijska putovanja, koja bi za njih trebalo da budu obavezna, a da ne govorim da ne dobijaju nikakvu opremu (toga im je potrebno na tone, sve je to skupo, i to dodatno moraju da plaćaju, kao i udžbenike, koji moraju često biti originalni, kopije im nisu dozvoljene).
    Stanje u srednjem obrazovanju nije ništa ružičastije, ako nije i gore. Postoji, recimo, taze otvoreni smer za tehničara grafičke dorade - prima se 30 učenika. To je samo u jednom mestu 30 budućih nezaposlenih, jer, ako se ne prekvalifikuju, ne znam gde će oni raditi - pobogu, uče ih da rade na starim tipografskim mašinama, to im je 80% znanja koja dobiju. Ostalih 20% je o vrstama i načinu obrade papira - to, ajde, moći će da upotrebe i na modernoj opremi, valjda će se i dalje štampati na papiru
    A iz osnovne škole izlaze ne znajući da operišu razlomcima, da govore, istorija koju uče je titoistička verzija, dopunjena slobističkim "ispravljanjima nepravdi" koje su napravili komunisti...
    Nema plana, ozbiljnosti, kontinuiteta, strogosti i upornosti u sprovođenju reformi.
    Dobro je rečeno u ovom gore članku: učenik je samo sredstvo za rad, način da prosvetni radnik zaradi platu, da se ne otpušta toliko apsolutno nesposobnih predavača - umesto da doškoluju stare nastavnike tehničkog (kojima je povereno da predaju informatiku, predmet sa neverovatno nezgrapnim i lošim gradivom), dozvoljavaju da deci predaju ljudi koji ne znaju reč engleskog, koji nisu dva puta seli za računar, već su samo nabubali gradivo iz udžbenika i mehanički ga prenose onima koji bi njih mogli da podučavaju. Čemu onda taj predmet?
    "All I got is a red guitar, three chords, and the truth."

  3. #3

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Katastrofalan.Gluplji ne moze da bude.Uvode Bolonju kao nesto se menja a sve je isto opet je praksa u drugom planu a ona je najbitnija

  4. #4

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Koliko državu košta neefikasnost srpskih univerziteta
    Diplome od milion evra
    Autor: S. Tuvić | Foto:FoNet | 19.10.2008. - 00:02

    Koliko državu košta jedna fakultetska diploma? Mnogo, svakako, ali precizne računice nema. Podaci sa fakulteta su šokantni. Država je ove godine, na primer, izdvojila 188 miliona dinara za beogradski Stomatološki fakultet iako je lane samo dvoje studenata diplomiralo u roku, a Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja država finansira sa 112 miliona iako je u prošloj godini u roku diplomirao samo jedan student.

    Ovi podaci, a slično je i na drugim fakultetima, pokazuju da su tačne tvrdnje pojedinih stručnjaka da je studiranje u Srbiji najskuplje, jer se u našoj zemlji sredstva fakultetima opredeljuju samo prema broju upisanih studenata. Fakulteti ni na koji način nisu u obavezi da što više studenata dovedu do diplome. Zato kod nas studije traju predugo, zato je prolaznost na ispitima nikakva, zato malo studenata daju godinu za godinom. A na većini fakulteta su deca koja su bila sjajni đaci u srednjim školama. Praktično, fakultetima se plaća neuspeh. Ako se broj diplomiranih u roku podeli sa sumom novca koju država daje napred pomenutim fakultetima, dolazimo do katastrofalnog podatka da jedna diploma košta preko milion evra. Ovoj računici se može štošta prigovoriti, ali i ona je jedan od pokazatelja stanja na srpskim univerzitetima.

    Nema motivacije
    Kada bi država, osim upisanih studenata, uzimala u obzir i broj studenata koji završe u roku, pa na osnovu toga određivala finansiranje, situacija bi bila drugačija. Ovakav sistem finansiranja nije nepoznat i već ga odavno primenjuju pojedine evropske zemlje. Danska je u tom smislu otišla najdalje. Kod njih je 2000. godine uveden sistem finansiranja fakulteta koji se kolokvijalno zove taksimetar sistem. On podrazumeva da fakultet dobije određena sredstva za svaki položen ispit studenta.
    Sistem je uveden pre osam godina i nedavno su urađene analize da se vidi da li je ovakav način finansiranja doveo do snižavanja kriterijuma na fakultetima. Rezultati su pokazali da na globalnom nivou nije došlo do snižavanja kriterijuma kaže za Blic nedelje Martina Vukasović, istraživač Centra za obrazovnu politiku.
    Od zemalja u okruženju, Slovenija je napravila najveći pomak što se tiče finansiranja fakulteta i prohodnosti studenata na njima. Kod njih se, osim broja upisanih studenata, sredstva opredeljuju i po broju diplomaca.
    Kada bi kod nas sistem finansiranja bio drugačiji, onda bi fakulteti imali motivaciju da se potrude da više studenata završava fakultet i to da završavaju u predviđenom roku. Država je propustila da reformiše sistem finansiranja fakulteta, tako da postojeći ne podržava Bolonjski proces objašnjava Vukasovićeva. Ona kaže da sistem finansiranja fakulteta ne treba da ode ni u drugu krajnost, odnosno da se u obzir uzima samo procenat diplomiranih studenata i vreme njihovih studija, jer postoji opasnost da bi to snizilo kriterijume na našim fakultetima.
    Danas se na relaciji fakulteti resorno ministarstvo glavna koplja lome ko kome i koliko para duguje, a ne šta se za potrošene pare uradilo. Prorektor Beogradskog univerziteta za finansije Branko Medojević kaže da država duguje fakultetima 20 miliona evra, što je ministar nedavno demantovao.

    Država se povlači
    Onda se pitaju gde idu pare od školarina studenata. Idu za pokrivanje materijalnih troškova. Ako jedan fakultet poveća sopstveni prihod, država automatski smanjuje izdvajanja za njega. Ta sredstva se usmeravaju drugim fakultetima koji ne mogu da izađu na tržište objašnjava Medojević, i dodaje da će dugog studiranja biti sve dok se studentima bude dozvoljavalo prenošenje bodova iz godine u godinu.
    Ljubiša Rajić, profesor Filozofskog fakulteta, kaže da problem prohodnosti na fakultetima nije tipičan srpski problem, oko 25 odsto svih studenata u Engleskoj odustaje od studija, iako oni imaju neuporedivo bolje organizovan obrazovni sistem.
    Mi ne uzimamo u obzir da visoka prohodnost na fakultetu zahteva stalno prisustvo na časovima, intenzivno vežbanje, praksu, a to podrazumeva da studenti ne moraju da rade da bi preživeli. Potreban je bolji sistem stipendiranja i kredita studenata od strane države. Nastava mora da se odvija na jednom mestu, da bude visokog kvaliteta sa mogućnošću prakse. Kako neko može da očekuje nešto od studenata biologije koji nastavu prate na pet različitih mesta u gradu pita se prof. Rajić.
    On kaže da ni Vlada nije za*interesovana da finansira državne univerzitete i da na fakultete prebacuje sve veći deo troškova. Ne može se očekivati visoka prohodnost a da fakulteti nemaju laboratorije, internet vezu, grejanje.


    Izdvajanja države za beogradske fakultete
    Fakulteti, iznosi u 2008.
    Tehnički fakulteti 1.674.189.076
    Arhitektonski 152.399.474,81
    Građevinski 179.295.898,91
    Elektrotehnički 205.171.843,48
    Mašinski 289.964.123,32
    Rudarsko-geološki 172.124.167,19
    Saobraćajni 193.488.188,34
    Tehnološko- metalurški 216.004.075,46
    Tehnički Bor 107.383.539,75
    Fakultet organizacionih nauka 158.357.765,23
    Društveno-humanistički fakulteti 1.375.241.737
    Ekonomski 158.350.210,01
    Pravni 154.701.505,15
    Filozofski 322.770.225,53
    Filološki 452.779.955,89
    Fakultet političkih nauka 99.212.529,92
    Fakultet bezbednosti 52.872.688,82
    Učiteljski 134.554.622,07
    Medicinski fakulteti 1.464.154.965
    Fakultet veterinarske medicine 170.652.975,85
    Defektološki- FASPER 106.292.229,35
    Medicinski 672.944.309,63
    Stomatološki 188.472.855,87
    Farmaceutski 213.740.973,55
    Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja 112.051620,75
    Biotehnički fakulteti 481.328.674,5
    Poljoprivredni 311.396.980,30
    Šumarski 169.931.694,23
    Prirodno-matematički fakulteti 649450864,8
    Fizički 91.842.370,91
    Matematički 137.490.128,45
    Hemijski 143.993.597,00
    Fizička hemija 58.508.993,86
    Biološki 129.569.470,35
    Geografski 88.046.304,26
    Univerzitet umetnosti u Beogradu 688522497,1
    Fakultet muzičke umetnosti 234.078.292,73
    Fakultet primenjenih umetnosti 171.989.284,00
    Fakultet dramskih umetnosti 181.834.736,71
    Fakultet likovnih umetnosti 100.620.183,69
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  5. #5

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Само могу да кажем следеће - јадне генерације студената које студирају по новом!
    Јес да наше старе нису биле "модерне и европске" , дугачке и обимне, али су зато техничке науке биле признате у целом свету! ужасавам се кад видим шта се дешава! језиво ....

    АП Војводина је споља гледано хармонична а изнутра је лажна, беживотна, једна јавна представа ...

  6. #6

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Poruku je izmenio Cecara, 31.03.2010 u 00:25 Razlog: smanjila sliku

  7. #7

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Ne znadoh gde ovaj tekst da umetnem. Nekako, čini mi se, ovde nekako najviše "čuči".

    Škola u godinama 1981 i 2011

    Situacija 1:
    Petar i Marko su se potukli u školi.
    1981: Okruže ih druga deca. Petar pobedi. Jedan drugome stegnu ruke i postanu najbolji prijatelji.
    2011: Direktor škole pozove policiju koja sasluša oba dečaka i njihove roditelje. Oba dečaka, zajedno sa roditeljima, moraju čitavu godinu posećivati program za sprečavanje nasilja.
    Situacija 2:
    Roman je nemiran u razredu i ometa druge učenike.
    1981: Učiteljica ga pošalje kod direktora i taj mu prilepi nekoliko vaspitnih. Roman se nakon toga vrati u razred gde je miran najmanje sedam dana i ne ometa časove. Nakon toga se lekcija ponavlja. Kroz nekoliko godina postane pametniji, umiri se i postane cenjeni kuvar.
    2011: Romana pošalju kod školskog psihologa koja ga uputi dalje kod psihijatra koji mu prepiše tablete koje su moćni sedativi. Romanovi roditelji počnu dobijati dodatak za dete sa posebnim potrebama. Roman dobije potvrdu da je dete sa posebnim potrebama. Uđe u ulogu bolesnika tako da godinama posećuje psihijatrijske ustanove.
    Situacija 3:
    Miloša boli glava i ponese nekoliko aspirina u školu.
    1981: Od učiteljice dobije čašu vode da može da popije tablete.
    2011: Učiteljica obavesti školskog psihologa da Miloš uzima nekakve tablete, ova obavesti direktora koji pozove policiju. Ova sasluša Miloša zbog mogućeg posedovanja ilegalnih droga. Kod njega kući naprave raciju. Nakon toga se još dugo govori da se Miloš „sigurno drogira“ i da je „narkoman“.
    Situacija 4:
    Neoprezno se igrajući sa loptom mali Ivan razbije susedima prozor. Zbog toga ga njegov otac presavije preko kolena i kaišem mu „nacrta“ nekoliko kobasica po goloj guzici.
    1981: Ivan postane pažljiviji u igri. Izraste u normalnog dečaka, završi škole i postane uspešan poduzetnik.
    2011: Ivanovog oca zatvore zbog zlostavljanja deteta. Ivana daju u hraniteljsku porodicu, a tokom vremena postane član lokalne bande maloletnih krimilnalaca. Psiholog uveri Ivanovu sestru da je i ona morala biti zlostavljana, tako da njihov otac tri godine provede u zatvoru.
    Situacija 5:
    Mihajlo napuni konzervu sa barutom koji je izvadio iz nekoliko petardi i sa tom napravom raznese mravinjak.
    1981: Mravi izgrade novi mravinjak.
    2011: Zbog eksplozije pozovu policiju, vojsku i specijalne jedinice. Mihajla osumnjiče za teroristički akt. Služba državne bezbednosti se pridruži istrazi i počene detaljno da istražuje njegove roditelje, zaplene im računare, a ostalu decu privremeno stave u sigurne kuće. Mihajlov otac bude stavljen na listu državnih neprijatelja i dobije tajnu zabranu zapošljavanja u državnoj službi.
    Situacija 6:
    Tokom igre Dušanka padne i odere kolena. Dok plače priđe joj učitelj, zagrli je i pomiluje je kako bi je utešio.
    1981: Dušanki je odmah bolje i ubrzo nastavi sa igrom.
    2011: Učitelja optuže za nepoštovanje detetovog prava na telesni integritet i neprimereno dodirivanje maloletnog deteta. Pojavi se sumnja da je pedofil. Saslušaju se druga deca da bi se ustanovilo da li ih je neprimereno dodirivao. Privremeno ga suspenduju do okončanja istrage. Posle višegodišnjeg procesa ga na kraju osude uslovno. Nakon neuspešnih pritužbi, slučaj završi na evropskom sudu. Dušanki kao žrtvi zlostavljanja predlože da redovno posećuje psihoterapeuta.
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

  8. #8

    Odgovor: Квалитет образовног система

    Nije puno ni iskarikirano, mogu ti reci Pocela da se smejem, pa me neki bedak uhvatio kad sam pomislila da ce biti jos gore
    Gather ye rosebuds while ye may...

Slične teme

  1. Како је настала Југославија...
    Autor yossarian u forumu Istorija
    Odgovora: 38
    Poslednja poruka: 15.07.2015, 19:43
  2. Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 16.02.2015, 20:08
  3. Odgovora: 38
    Poslednja poruka: 04.11.2012, 10:18
  4. Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 03.08.2012, 10:56
  5. Odgovora: 24
    Poslednja poruka: 01.04.2010, 19:34

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •