Islamski spomenici u Srbiji
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5
  1. #1

    Islamski spomenici u Srbiji

    Pristina,Fatihova dzamija,

    Podigao je 1461.godine sultan Mehmed II Fatih(Osvajac) u ranocarigradskom stilu.Iznad ulaznih vrata sacuvan je natpis koji govori o o izgradnji dzamije.Osnova je u obliku kvadrata dimenzija 14 x 14 metara.Kupola ima isti raspon i lezi na cetiri pandantifa.To je do tada bila najveca kupola na teritoriji Srbije.Ispred ulaza,u sirini cele gradjevine nalazi se trem koji se oslanja na cetiri stuba i pokriven je sa tri kupole.Sa spoljne strane dzamija je zidana od kamena,a sa unutrasnje od opeke.Slikana floralna ornamentika izvedena je plavom i crnom bojom.Istice se izuzetna rozeta u temenu kupole.U narodu je poznata i kao carska dzamija.

  2. #2

    Odgovor: Islamski spomenici u Srbiji

    Prizren,Sinan pasina dzamija,

    Izgradnja dzamije je zavrsena 1615.godine.Za njenu izgradnju je koristen materijal i plasticna dekoracija sa porusenog manastira Svetog Arhangela Mihaila,zaduzbine i mauzoleja cara Dusana.Ima sva obelezja klasicnog islamskog stila.Osnova je kvadratnog oblika cija je stranica 17,80 metara.U gornjem delu cetvorougaona osnova prelazi u osmostrani tambur na trompama koji nosi kupolu.Mihrabski prostor je cetvororugaon sa polukalotom.Uz glavnu masu vezuje se minaret visok 42 metra.Ispred je trem koji se oslanja na cetiri stuba i ima tri kupole.Trem je srusen za vreme prvog svetskog rata,a dzamija je restaururana 1952.,godine.

  3. #3

    Odgovor: Islamski spomenici u Srbiji

    SAHAT-KULA - Prijepolje



    Ne zna se tačno vreme gradnje, no budući da je pominje E. Čelebija, moguće je da je podignuta još pre XVI veka.

    Njena starost, izgled i neuobičajeno rešenje predstavljaju nesumnjivu arhitektonsku i spomeničku vrednost.

    Prilikom rekonstrukcije gradskog trga u Vakufu, došlo je do pomeranja Sahat kule na novu lokaciju, na taj način što su potpuno sačuvani gabariti i koliko je nama poznato, nije došlo do oštećenja ili promene izgleda.

    Sahat kula predstavlja jedan od najinteresantnijih i najstarijih sačuvanih islamskih spomenika na teritoriji Srednjeg Polimlja. Obnovljeni satni mehanizam i otkucaji sa Sahat kule izazivaju pažnju građana Prijepolja i podsećaju na njenu vekovnu postojanost.


    Evlija Čelebija (Evliya Çelebi ili Derviş Mehmed Zilli) je jedan od najslavnijih otomanskih putopisaca. Njegovi putopisi su od velikog značaja za istoriografiju. Rođen je 25. marta, 1611. u Istanbulu, a umro 1682. godine u Egiptu. Proputovao je Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u svom najznačajnijem delu, Sejahatname, zbirci od 10 tomova koja obuhvata sva njegova putovanja. U svojim putopisima pokušavao je da opiše istoriju, građevine, običaje i tradiciju, kao i značajne ličnosti iz zemalja koje je posetio. Među zemljama i krajevima koje je posetio su Anadolija, Rumelija, Sirija, Egipat, Krit, Mađarska, Poljska, Austrija, Nemačka, Holandija, Krim, Kavkaz.Između ostalog u njegovim putopisima ima interesantnih opisa balkanskih zemalja iz sedamnaestog veka.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 29.10.2008 u 22:05

  4. #4

    Odgovor: Islamski spomenici u Srbiji

    Damad Ali-pašino turbe u Beogradu

    Damad Ali-paša (tur. Silahdar Damat Ali Paşa ili Sehid Damad Silahdar Ali Pasha; 1667. - 5. avgust 1716.), bio je turski veliki vezir.

    Damad Ali-paša bio je veliki vezir (i siladar?) Osmanskog carstva u periodu 27. april 1713. - 5. avgust 1716. u vreme sultana Ahmeda III. Predvodio je tursku vojsku protiv austrijske u bici kod Petrovaradina 1716. godine i tu je pretrpeo poraz. Mesto na kome je razapeo šator iz kojeg je komandovao bitkom nazvano je Vezirac. U toj bici je ranjen i ubrzo je umro.

    Sahranjen je u Beogradskoj tvrđavi na Kalemegdanu. Tu je nad njegovim grobom sazidano turbe. Ovo Damad Ali-pašino turbe sazidano je 1783. a današnji izgled dobilo je prilikom obnove 1928. U tom turbetu kasnije su sahranjeni i zapovednici Beogradske tvrđave Selim paša 1847. i Hasan paša 1850.



  5. #5

    Odgovor: Islamski spomenici u Srbiji

    Bajrakli džamija u Beogradu


    Bajrakli džamija je sagrađena oko 1575. godine, kao jedna od 273 džamija i mesdžida (posebne islamske bogomolje), koliko ih je u tursko doba bilo u Beogradu (Putopisi Evlije Čelebije)[1]. Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. Bajrakli džamija je jednoprostorna građevina sa kupolom i minaretom. U vreme austrijske vladavine (1717-1739) pretvorena je u katoličku crkvu (kada je i srušen najveći broj beogradskih džamija).

    Po povratku Turaka, ponovo je džamija. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnog turskog zapovednika Ali-paše, obnovio je bogomolju 1741. godine, pa se neko vreme zvala Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija. Krajem 18. veka nazvana je Bajrakli-džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama. Posle obnove u 19. veku, koju su preduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija.

    Nalazi se u ulici Gospodar Jevremovoj 11, a uz džamiju se nalazi i medresa, verska srednja škola. Bajrakli džamija je zapaljena 18. marta 2004, nakon martovskih nemira na Kosovu i Metohiji, kao "odgovor" na paljenje srpskih crkava na Kosovu. Suđenje o odgovornosti za paljenje džamije nikada nije pokrenuto.[2] Džamija je kasnije delimično obnovljena, i trenutno je jedina aktivna džamija u gradu Beogradu.

    Tekst - wikipedija



Slične teme

  1. Sta to islamski terorizam porucuje Evropi?
    Autor davorjanka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 04.11.2019, 13:44
  2. Mauzoleji, spomenici neznanim junacima ...
    Autor nenad.bds u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 03.01.2014, 17:58
  3. Naši pisani spomenici
    Autor Turkmenbashi u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 24.01.2010, 02:54
  4. Skulpture i kameni spomenici
    Autor felix u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 22.04.2009, 21:25

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •