Hidrokultura
Prikaz rezultata 1 do 1 od ukupno 1

Tema: Hidrokultura

  1. #1

    Hidrokultura

    Moderni načini gajenja kućnog bilja vode sve dalje od organskih baštenskih materijala prema potpuno veštačkim sredstvima gajenja. Hidrokultura je metoda odgajanja bilja bez zemlje, u sterilnom supstitutu smeštenom u posebno konstruisanoj posudi.


    Tek se poslednjih stotinak godina otkrilo da korenje neke biljke "ne jede" zemlju na neki tajanstven način, nego da ono ima tri osnovne funkcije: uzima iz zemlje vodui iz nje otopljene hranljive materije, apasorbuje kiseonik bez kog se ne može vršiti asimilacija i učvršćuje biljku omogućavajući joj da stoji uspravno. Metodom hidrokulture sve potrebe korenja zadovoljavaju se veštački. Hidrokultura je zapravo korak napred od gajenja kućnog bilja u sterilnom supstratu s tresetom obogaćenom veštačkim gnojivima, često u kombinaciji s gajenjem bilja pod veštačkim osvetljenjem.

    Eksperimentisanje hidrokulturama traje već poprilično dugo. Početkom 20. Veka odgojeno je u Švajcarskoj tropsko drvo u hranljivom rastvoru; dvadesetih godina je neki američki profesor uspeo da odgaji paradajz u takvom rastvoru; plodovi za jelo dobijaju se u naizgled nemogućim ili neprikladnim klimatskim uslovima. Ali, ne tako davno, pokazalo se da metoda hidrokulture može da se koristi u komercijalne svrhe; danas ej moguće da svako kod kuće ima mali sistem hidrokulture.

    Održavanje biljke koja je odgojena hidrokulturom jednostavno je, ali, odnegovati bujne cvetnice svih vrsta stavljanjem njihovog korenja u teglu napunjenu izbalansiranim hranljivim rastvorom, nije tako lak postupak. U svari, kao što su otkrila mnoga razočarana deca, biljka podvrgnuta takvim uslovima prilično će brzo da ugine. To će se dogoditi jer je korenju takodje potreban kiseonik koji omogućava asimilaciju gvoždja, bez kog bi biljka uginula od anemije. Prema tome, svaki sistem hidrokulture mora imati sistem provetravanja. Dugo je vremena je metoda snabdevanja korenja potopljenog u vodu kiseonikom bila problem. Pioniri tog poduhvata u svojim staklenicima su pokušavali da postave ogromnu mašineriju, a u manjim razmerama koristio se i bicikl kako bi se biljci salate osigurala dnevna količina kiseonika. Danas ima nekoliko vrsta sterilnih supstrata koji mogu da se kupe u prodavnicama baštenskih pomagala. Najpopularniji je perlit - čisti, beli, sintetski proizvod, ali takodje se može upotrebiti i vermikulit ili neka slična supstanca.
    Ako se odlučite da pokušate da gajite bilje metodom hidrokulture, prvi korak će biti lak. Za prvih oko šest meseci vašoj biljci će biti potrebno veoma malo nege. Biće joj potrebna odgovoarajuća osvetljenost i okolna temperatura i opšta rutinska pažnja; uz to ćete samo morati da održavate nivo vode. No, s druge strane, ako ste predan i preduzimljiv baštovan, možete, u krajnoj liniji, neku staru plastičnu zdelu prilagoditi gajenju bilja u vodi.

    Knjiga: Sintija Vikhem, Kućne biljke

    Razlozi iz kojih je hidrokultura bolja od odgoja bilja u zemlji:

    1. Zdravije je

    - Smanjuje se rizik od alergija, jer zemlja sadrži spore, budj, plesan.
    - Nema insekata koji se razvijaju iz zemlje
    - Nema mirisa

    2. Čistije je
    - Lakše je počistiti ukoliko se eventualno prospe
    - Rizik da se ufleka nameštaj i ostanu fleke od zalivanja znatno je manji

    3. Zalivanje je lakše
    - Prihranjujte kad zalivate, ali redje
    - Ne postoji rizik od premalo ili previše zalivanja

    4. Biljke to vole
    - Hranljivi sastojci su ravnomerno rasporedjeni na svo korenje
    - Korenje se lakše provetrava jer se kamenčići, za razliku od zemlje, neće zgrudvati ili stvrdnuti

    5. Manje posla za vas
    - Kamenčići ili granule se ne moraju menjati i mogu se koristiti iznova i iznova
    - Biljke ovako gajene generalno imaju manje korenja, pa ih nije potrebno presadjivati.
    - Zalivanje je redje i vaše će biljke biti dobro i dok ste vi na odmoru

    Kako funkcioniše hidrokultura?


    U principu, granule ili kamenčići drže biljku u uspravnom položaju, dok korenje crpi hranljive materrije iz vode. Kad je biljka postavljena, s vremena na vreme se dosipa prihrana.

    Pet stvari čini hidrokulturu:
    Biljka - mnoge kućne biljke pogone su za ovaj način odgajanja

    Kamenčići ili granule - Biljke se mogu uzgajati s korenjem uronjenim u rastvor mineralnih gnojiva ili u inertnom mediju kao što su glinopor, perlit, šljunak ili čak pesak. Od inertnih medija koriste se glinopor, kamena vuna, perlit i vermikulit. Mogu se koristiti i ugljen namijenjen za takav uzgoj, kokosova vlakna. Kod nas se glinene kuglice mogu lako naći a nisu ni skupe, tako da se one najčešće koriste. Negde sam pročitala da se I kristali mogu koristiti u ove svrhe.

    Unutrašnja posuda - u njoj su kamenčići/kuglice, i ova posuda ima rupice za vodu, kao i otvor za indikator nivoa vode.

    Indikator nivoa vode

    Ova jednostavna spravica koju možete napraviti i sami od jedne tanje i jedne deblje slamčice ili plastične cevčice, pokazuje da li je vreme da dodate vode. Kraj tanje cevčive koji je uronjen u vodu treba zapužiti, kako bi se ona dizala i spuštala.



    Spoljašnja posuda - u njoj se nalazi unutrašnja posuda. Ovo je ukrasna saksija koja nema rupe za vodu u malo je veća od unutrašnje.

    Presadjivanje iz zemlje u hidrokulturu

    Kada biljku izvadite iz zemlje, veoma je važno da korenje dobro očistite od svih ostataka I operete ga pod vodom, jer, ukoliko na nemu ostane zemlje, korenje može početi da truli. Nakon što ste ga oprali, korenje stavite u unutrašnju posudu I preko njega sipajte kamenčiće ili glinene kuglice, za šta ste se već odlučili. Na kraju, u spoljašnju posudu sipajte vodu.

    I to je to!


    Bilje pogodne za uzgoj u hidrokulturi:

    Adenium Obesum
    Aeschynanthus Radicans
    Aglaonema (Excellent Choice)
    Alocasia
    Aloe Vera
    Amaryllis Hippeastrum
    Anthurium -
    Aphelandra Squarrosa
    Aralia
    Araucaria Heterophylla
    Dracaena Thalioides
    Avocado
    Beaucarnea Recurvata
    Begonia
    Bromeliad
    Calathea
    Cephalocereus Senilis
    Chlorophytum Comosum
    Codiaeum Variegatum
    Coleus
    Cordyline
    Crassula
    Crossandra Infundibuliformis
    Ctenanthe
    Cycas Revoluta
    Cyperus Alternifolius
    Dieffenbachia
    Dracaena
    Epipremnum Pinnatum
    Euphorbia Milii
    Ficus
    Fittonia
    Ferns
    Gardenia
    Gynura Aurantiaca
    Hibiscus
    Hoya
    Hypoestes Phyllostachya
    Impatiens
    Iresine Herbstii
    Ivy
    Ixora Coccinea - Geranium
    Kalanchoe Blossfeldiana
    Lilium Longiflorum
    Maranta
    Monstera Deliciosa
    Musaceae - Banana
    Nematanthus Gregarius
    Orchids
    Pachypodium Lamerei
    Palms
    Peperomia
    Philodendron
    Pilea
    Poinsettia
    Saintpaulia
    Sansevieria
    Schefflera
    Schlumbergera Bridesii
    Solanum Pseudocapsicum
    Spathiphyllum
    Strelizia
    Strobilanthes
    Stromanthe
    Syngonium Podophyllum
    Tradescantia
    Tradescantia Pallida
    Yucca
    Zamioculcas Zamiifolia
    Zantedeschia

    slike i neke informacije preuzete s neta
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:59 Razlog: kodovi
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •