Moderni načini gajenja kućnog bilja vode sve dalje od organskih baštenskih materijala prema potpuno veštačkim sredstvima gajenja. Hidrokultura je metoda odgajanja bilja bez zemlje, u sterilnom supstitutu smeštenom u posebno konstruisanoj posudi.
Tek se poslednjih stotinak godina otkrilo da korenje neke biljke "ne jede" zemlju na neki tajanstven način, nego da ono ima tri osnovne funkcije: uzima iz zemlje vodui iz nje otopljene hranljive materije, apasorbuje kiseonik bez kog se ne može vršiti asimilacija i učvršćuje biljku omogućavajući joj da stoji uspravno. Metodom hidrokulture sve potrebe korenja zadovoljavaju se veštački. Hidrokultura je zapravo korak napred od gajenja kućnog bilja u sterilnom supstratu s tresetom obogaćenom veštačkim gnojivima, često u kombinaciji s gajenjem bilja pod veštačkim osvetljenjem.
Eksperimentisanje hidrokulturama traje već poprilično dugo. Početkom 20. Veka odgojeno je u Švajcarskoj tropsko drvo u hranljivom rastvoru; dvadesetih godina je neki američki profesor uspeo da odgaji paradajz u takvom rastvoru; plodovi za jelo dobijaju se u naizgled nemogućim ili neprikladnim klimatskim uslovima. Ali, ne tako davno, pokazalo se da metoda hidrokulture može da se koristi u komercijalne svrhe; danas ej moguće da svako kod kuće ima mali sistem hidrokulture.
Održavanje biljke koja je odgojena hidrokulturom jednostavno je, ali, odnegovati bujne cvetnice svih vrsta stavljanjem njihovog korenja u teglu napunjenu izbalansiranim hranljivim rastvorom, nije tako lak postupak. U svari, kao što su otkrila mnoga razočarana deca, biljka podvrgnuta takvim uslovima prilično će brzo da ugine. To će se dogoditi jer je korenju takodje potreban kiseonik koji omogućava asimilaciju gvoždja, bez kog bi biljka uginula od anemije. Prema tome, svaki sistem hidrokulture mora imati sistem provetravanja. Dugo je vremena je metoda snabdevanja korenja potopljenog u vodu kiseonikom bila problem. Pioniri tog poduhvata u svojim staklenicima su pokušavali da postave ogromnu mašineriju, a u manjim razmerama koristio se i bicikl kako bi se biljci salate osigurala dnevna količina kiseonika. Danas ima nekoliko vrsta sterilnih supstrata koji mogu da se kupe u prodavnicama baštenskih pomagala. Najpopularniji je perlit - čisti, beli, sintetski proizvod, ali takodje se može upotrebiti i vermikulit ili neka slična supstanca.
Ako se odlučite da pokušate da gajite bilje metodom hidrokulture, prvi korak će biti lak. Za prvih oko šest meseci vašoj biljci će biti potrebno veoma malo nege. Biće joj potrebna odgovoarajuća osvetljenost i okolna temperatura i opšta rutinska pažnja; uz to ćete samo morati da održavate nivo vode. No, s druge strane, ako ste predan i preduzimljiv baštovan, možete, u krajnoj liniji, neku staru plastičnu zdelu prilagoditi gajenju bilja u vodi.
Knjiga: Sintija Vikhem, Kućne biljke
Razlozi iz kojih je hidrokultura bolja od odgoja bilja u zemlji:
1. Zdravije je
- Smanjuje se rizik od alergija, jer zemlja sadrži spore, budj, plesan.
- Nema insekata koji se razvijaju iz zemlje
- Nema mirisa
2. Čistije je
- Lakše je počistiti ukoliko se eventualno prospe
- Rizik da se ufleka nameštaj i ostanu fleke od zalivanja znatno je manji
3. Zalivanje je lakše
- Prihranjujte kad zalivate, ali redje
- Ne postoji rizik od premalo ili previše zalivanja
4. Biljke to vole
- Hranljivi sastojci su ravnomerno rasporedjeni na svo korenje
- Korenje se lakše provetrava jer se kamenčići, za razliku od zemlje, neće zgrudvati ili stvrdnuti
5. Manje posla za vas
- Kamenčići ili granule se ne moraju menjati i mogu se koristiti iznova i iznova
- Biljke ovako gajene generalno imaju manje korenja, pa ih nije potrebno presadjivati.
- Zalivanje je redje i vaše će biljke biti dobro i dok ste vi na odmoru
Kako funkcioniše hidrokultura?
U principu, granule ili kamenčići drže biljku u uspravnom položaju, dok korenje crpi hranljive materrije iz vode. Kad je biljka postavljena, s vremena na vreme se dosipa prihrana.
Pet stvari čini hidrokulturu:
Biljka - mnoge kućne biljke pogone su za ovaj način odgajanja
Kamenčići ili granule - Biljke se mogu uzgajati s korenjem uronjenim u rastvor mineralnih gnojiva ili u inertnom mediju kao što su glinopor, perlit, šljunak ili čak pesak. Od inertnih medija koriste se glinopor, kamena vuna, perlit i vermikulit. Mogu se koristiti i ugljen namijenjen za takav uzgoj, kokosova vlakna. Kod nas se glinene kuglice mogu lako naći a nisu ni skupe, tako da se one najčešće koriste. Negde sam pročitala da se I kristali mogu koristiti u ove svrhe.
Unutrašnja posuda - u njoj su kamenčići/kuglice, i ova posuda ima rupice za vodu, kao i otvor za indikator nivoa vode.
Indikator nivoa vode
Ova jednostavna spravica koju možete napraviti i sami od jedne tanje i jedne deblje slamčice ili plastične cevčice, pokazuje da li je vreme da dodate vode. Kraj tanje cevčive koji je uronjen u vodu treba zapužiti, kako bi se ona dizala i spuštala.
Spoljašnja posuda - u njoj se nalazi unutrašnja posuda. Ovo je ukrasna saksija koja nema rupe za vodu u malo je veća od unutrašnje.
Presadjivanje iz zemlje u hidrokulturu
Kada biljku izvadite iz zemlje, veoma je važno da korenje dobro očistite od svih ostataka I operete ga pod vodom, jer, ukoliko na nemu ostane zemlje, korenje može početi da truli. Nakon što ste ga oprali, korenje stavite u unutrašnju posudu I preko njega sipajte kamenčiće ili glinene kuglice, za šta ste se već odlučili. Na kraju, u spoljašnju posudu sipajte vodu.
I to je to!
Bilje pogodne za uzgoj u hidrokulturi:
Adenium Obesum
Aeschynanthus Radicans
Aglaonema (Excellent Choice)
Alocasia
Aloe Vera
Amaryllis Hippeastrum
Anthurium -
Aphelandra Squarrosa
Aralia
Araucaria Heterophylla
Dracaena Thalioides
Avocado
Beaucarnea Recurvata
Begonia
Bromeliad
Calathea
Cephalocereus Senilis
Chlorophytum Comosum
Codiaeum Variegatum
Coleus
Cordyline
Crassula
Crossandra Infundibuliformis
Ctenanthe
Cycas Revoluta
Cyperus Alternifolius
Dieffenbachia
Dracaena
Epipremnum Pinnatum
Euphorbia Milii
Ficus
Fittonia
Ferns
Gardenia
Gynura Aurantiaca
Hibiscus
Hoya
Hypoestes Phyllostachya
Impatiens
Iresine Herbstii
Ivy
Ixora Coccinea - Geranium
Kalanchoe Blossfeldiana
Lilium Longiflorum
Maranta
Monstera Deliciosa
Musaceae - Banana
Nematanthus Gregarius
Orchids
Pachypodium Lamerei
Palms
Peperomia
Philodendron
Pilea
Poinsettia
Saintpaulia
Sansevieria
Schefflera
Schlumbergera Bridesii
Solanum Pseudocapsicum
Spathiphyllum
Strelizia
Strobilanthes
Stromanthe
Syngonium Podophyllum
Tradescantia
Tradescantia Pallida
Yucca
Zamioculcas Zamiifolia
Zantedeschia
slike i neke informacije preuzete s neta