Prikaz obnovljen 20. maja 2011. - post br. 124
Саборна црква
СВЕТОГ НИКОЛЕ
у Сремским Карловцима
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци На месту данашње Саборне цркве, у XVI веку се налазила мања црква, истом свецу посвећена. Митрополит Павле Ненадовић је 1758. године одлучио да се сруши стара црква и да се на њеном месту отпочне са градњом нове Саборне цркве. Темељи су освештани 7. маја 1758. године, а прилозима митрополита, народа и манастира, она је, по плану израђеном у Бечу, завршена за четири године.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Плоча на северном зиду цркве говори о њеној изградњи.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци Саборна црква је грађена у барокном стилу као тробродна катедрала. Мајстори градитељи били су Коста Цинцарин и Немац Јоханес.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци На предњем делу цркве истичу се два велика звоника (која по црквеном учењу симболично представљају двојну природу Исуса Христа – људску и божанску) и један мали између њих. Изграђени су по пројекту Захарија Орфелина. Црква је потпуно завршена 1762.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци Звоници Саборне цркве испред којих је чесма 'Четири лава' су најпрепознативији мотив Сремских Карловаца.
На прозорима се налазе витражи, рад немачких мајстора, а изнад хорске апсиде је велики витраж Св. Николе.
У олтарском делу смештен је свети ћивот са делом моштију Св. Арсенија Сремца, ученика Св. Саве и његовог наследника на архиепископском трону. Између олтарског дела и наоса постављена су два престола – са десне стране за патријарха, а са леве, за краља или престолонаследника.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци У левом углу слике је кивот са моштима Св. Арсенија Сремца.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци У олтарском простору налази се велики иконостас који су осликали Теодор Крачун који је трагично настрадао и Јаков Орфелин. Крачун је осликао ликове јеванђелиста у угловима кубета и иконе у горњем делу иконостаса које су обложене позлатом 24-каратног злата. Јаков Орфелин је завршио радове на иконостасу. Иконостас представља врхунац уметничких остварења барокног сликарства у војвођанској уметности. Резбарију иконостаса радио и архијерејскок престола радио је Арсеније Марковић.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци Saborna crkva je teško stradala u velikom požaru, koji je izbio u Karlovcima 7. septembra 1799. godine, kada je plamen, pored dela zgrade Magistrata, progutao i 64 kuće. Na samoj crkvi izgoreo je desni toranj, na kojem su bila zvona, dok je levi bio teško oštećen. Crkva je obnovljena 1805. godine.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци Patrijaršijski dvor (koji se ponekad naziva i Mitropolija) je sada Vladičanski dvor - sedište Episkopa Sremskog - i Saborna crkva dominiraju trgom.
Generalno je obnovljena i restaurirana po projektu arhitekte Vladimira Nikolića, 1909–1910, za vreme patrijarha Lukijana Bogdanovića. Tada je, zbog postizanja harmonije s novim Patrijaršijskim dvorom, dobila renesansnu fasadu, umesto ranije barokne. Bilo je i nekih arhitektonskih promena u samom enterijeru hrama, hor je smanjen i s njega je uklonjena kapela svetog Georgija (ikone i oltar su prenete u riznicu), južna vrata su zazidana, skinuta je predikaonica i na to mesto stavljen je vladarski tron, ispod ikone despota Stefana Lazarevića.
Fotos liturgije je sa zvaničnog sajta Sr. Karlovaca. Na njemu se vide i slike Paje Jovanovića o kojima se u tekstu govori i druge ikone. U nekoliko navrata sam svraćao da napravim kvalitetnije fotografije unutrašnjosti, ali uslovi za to nisu postojali - već neko vreme su u toku radovi na obnovi unutrašnjosti, slike su uklonjene, a skele restauratora zaklanjaju vidik.
Crkva je popločana mramornim pločama, a na svodu je izveden mozaik s motivima Crkve svete Sofije u Carigradu. Slikar Paja Jovanović (1859–1957) je za karlovačku Sabornu crkvu, po narudžbi patrijarha Georgija Brankovića, izradio više slika s biblijskim i istorijskim motivima, koje se sada nalaze iznad pevnica, kao i tri kompozicije, iznad stolova u naosu, na kojima su predstavljene scene iz srpske srednjovekovne istorije, uglavnom vezane za kult svetog Save.
Iznad leve pevnice nalaze se car David dok svira harfu i peva psalme, prorok Mojsije kako prima tablice zakona i car Solomon. Zid iznad desne pevnice ukrašen je predstavama svetog Jovana Damaskina, Hristove besede na Maslinovoj gori i svetog kralja Milutina. Sabornu crkvu krase još tri kompozicije Paje Jovanovića, koje se nalaze u naosu: Sveti Sava kruniše svog brata Stefana za prvog kralja srpskog, Spaljivanje moštiju svetog Save na Vračaru i Sveti Sava miri zavađenu braću Stefana i Vukana.
U priprati se nalazi velika kompozicija Save Stojkova "Proglašenje srpske Vojvodine", postavljena 1998. godine, za proslavu 150. godišnjice Majske skupštine. Ispred Kračunovog i Orfelinovog ikonostasa nalazi se ćivot s delom moštiju svetog Arsenija Sremca (1233–1263), učenika svetog Save i njegovog naslednika na mestu srpskog arhiepiskopa. Arhiepiskop Arsenije je 30 godina upravljao Srpskom crkvom i sagradio manastir Pećke patrijaršije, u koji je iz manastira Žiče, preneo sedište crkve.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Изнад крипте се налази плоча са именима четири митрополита, четири патријарха и два епископа.
У крипти Саборне цркве сахрањени су скоро сви карловачки митрополити и патријарси, изузев Арсенија III и IV, чији су земни остаци у манастиру Крушедол и патријарха Георгија Бранковића и Лукијана Богдановића, који су због честих поплава положени у за њих изграђену крипту Горње цркве.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Čudotvorna ikona
U karlovačkoj Sabornoj crkvi nalazi se i ruska ikona "Presveta Bogorodica" iz XIV veka, koju su ruski monasi, kao čudotvornu, poklonili pećkom patrijarhu.
Tu čudotvornu ikonu je patrijarh Arsenije Čarnojević poneo sa sobom u Velikoj seobi, 1690. godine, a od 1713. godine nalazi se u Sremskim Karlovcima. Jednom godišnje, o Đurđevdanu, ikona "Presveta Bogorodica" iznosi se iz hrama i nosi u litiji karlovačkim ulicama.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци Mnogobrojni posetioci, svatovi, učesnici obreda kršetenja slikaju se ispred crkve i pored 'Četiri lava'.
Na prelasku iz XVIII u XIX vek ''Bogati meštani su angažovali čuvenog italijanskog arhitektu Đuzepa Aprilija'' da se podigne česma a sve je rađeno pod kontrolom kamenoresca Andrije Solara. Mermer je dopremljen iz Mađarske iz kamenoloma koji i danas postoji. Na pločama piše da je prvi put obnovljena 1858. a drugi put da je izmeštene na sadašnju lokaciju i renovirana 1925. Poslednja obnova je završena 2008.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Panorama Karlovaca prikazuje koncenretrovanu baštinu Srba: Srpski pravoslavni bogoslovski seminar (bogodsloviju) bogoslovski internat, Patrijaršiju (ispred nje je Gornja crkva iz XVI v.) zvonike Saborne crkve, Donju crkvu zaklanja krošnja platana, a sasvim desno je katolička crkva.
----
Početkom 2009. našao sam se u Sabornoj crkvi i slikao izgeled u vreme radova na osveržavanju.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Vitraž na zapadnom pročelju crkve je visok, po mojoj proceni, oko četiri metra.
Crkva Saborna Sremski Karlovci - Црква Саборна Сремски Карловци
Na očišćenim delovima sada se jasno vidi ukrašavanje koje je bilo skoro neprimetno pod slojevima nastalim vremenom.