Grkokatolička crkva sv. apostola Petra i Pavla
Novi Sad



Novosadjani ovu crkvu uobičajeno nazivaju 'Rusinska crkva'.


''Grkokatolička crkva sv. apostola Petra i Pavla u Novom Sadu, sagrađena je 1820-1838. godine u klasicističko-baroknom stilu. Zajedno sa zgradom parohije, koja se nalazi preko puta, jedan je od retkih javnih objekata koji je ostao neoštecen tokom bombardovanja i požara u buni 1849. Ikonostas crkve za koji se pretpostavlje da su ga oslikali Arsa Teodorović i Ivan Ivanić je od izuzetne vrednosti. U crkvi ima 156 mesta za sedenje, a crkva može da primi i do 300 ljudi. 1832. godine je ovu crkvu lično posetio i austrougarski car Franjo Josip I. ..''

Posle restauracije 1997.god crkva ima sadašnji izgled.




''Bogosluženja su na crkvenoslovenskom jeziku, a propovedi na rusinskom, ukrajinskom a ponekad i na srpskom jeziku...''








''...Grkokatolička crkva, po svojem sadržaju i formi, predstavlja rezultat nastojanja obnavljanja jedinstva Crkve, kao što je bila pre 1054. godine kada je podeljena na dva dela, danas poznatih kao Pravoslavna i Katolička crkva. Nastala je potpisivanjem unije sa Rimskom crkvom. Za Rusine je to bila Užgorodska unija iz 1646.godine. Hrišćanska tradicija ovdašnjih grkokatolika je u potpunosti istočna, tj. grčko-vizantijskog porekla. Elementi zapadne tradicije predstavljaju teologijsko učenje i zajednička crkvena uprava. Prvi vernici Grkokatoličke crkve su iz Karpata, sa teritorije današnje Ukrajine, Slovačke i Mađarske, na prostore Vojvodine stigli 1745...''


''...Novi Sad, zbog svog geopolitičkog položaja i zbog svog etničkog sastava, odavno je poznat kao jedan kosmopolitski grad, koji je izrastao u mesto susreta i dijaloga mnogih naroda, kultura pa i verskih zajednica. U jednoj tako kulturno raznolikoj i mešovitoj nacionalnoj sredini, svoju nacionalnu i duhovnu kulturu razvijaju i neguju Rusini i Ukrajinci, pripadnici Grkokatoličke parohije u Novom Sadu. Osnovana davne 1780.godine, danas okuplja oko 3000 vernika. Sve do 2003. godine, pripadala je Križevackoj eparhiji, osnovanoj 1777.godine. Ova eparhija je pokrivala celu teritoriju nekadašnje države Jugoslavije i sadržavala je u sebi pet nacija koje je vezivao jedan obred, vizantijsko-slovenski. Reč je o Rusinima, Ukrajincima, Hrvatima, Makedoncima i jednoj zajednici Rumuna u Banatu. Danas se ona polako deli. Tako je januara 2001. godine osnovan poseban Apostolski egzarhat za grkokatolike u Makedoniji. Dana 28.08.2003. proglašeno je osnivanje Apostolskog egzarhata za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori. Za prvog egzarha imenovan je vladika gospodin Đura Džudžar, a parohijska crkva sv. Nikole u Ruskom Krsturu postaje saborna crkva. Egzarhat obuhvata 16 aktivnih parohija sa oko 22-25 hiljade vernika, po nacionalnosti Rusina, Ukrajinaca i nešto malo Rumuna.'' (Sa sajtova 'Novosadska zvona' i 'Dzvoni')

Neobičnost kod grkokatolika u Vojvodini je da nemaju jedinstveno važeći kalendar: npr. u Ruskom Krsturu se primenjuje Novi a u Novom Sadu, Đurđevu, Kucuri... Stari kalendar.


Crkva se nalazi na uglu ulica Jovana Subotića i Miletićeve.