Istorija Jezika
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 26
  1. #1

    Istorija Jezika

    Ja sam veoma fasciniran ovom granom istorije...
    Sta vi mislite o tome?
    Tesko je biti glup u danasnje vreme... Konkurencija je velika...
    A uostalom ko danas nije glup? (bez uvrede)

  2. #2

    Odgovor: Istorija Jezika

    S obzirom da nas jezik spada u porodicu Indoevropskih jezika, pozabavicemo se malo vise upravo time.
    Indoevropski jezici su najrasprostranjeniji na svetu. Ovde spadaju gotovo svi jezici kojima se govori u Evropi (i svim zemljama koje su evropljani osvojilil) i veliki broj jezika u upotrebi u Aziji. Svi ovi jezici su tesno povezani i mogu se primetiti brojne slicnosti u njima, tako da se lako da zakljuciti da su, u davnoj proslosti, svi oni u stvari, bili celina.

    Postojbina Indoevropskih jezika

    Ocigledno je da ako jezici iz IE porodice predstavljaju razlicite varijante jezika pretka, ova preteca jezika je morala biti koristena negde, tokom izvesnog perioda. Moguce je da su pripadnici Indoevropskog naroda vec sami po sebi bili etnicki pomesani. Period kada su ziveli zajedno morao je biti dug i procenjuje se da su se razdvojili negde izmedju 3500. i 2500. godine pne.

    Prvobitna postojbina morala je biti u onom delu sveta u kom se ovi jezici mogu sresti i danas, tako da u obzir ne dolaze Afrika, Australija i americki kontinent, jer je poznato da je do sirenja i upotrebe IE jezika na ovim prostorima doslo relativno skoro. Takodje, u obzir ne dolaze ni Britanska ostrva kao ni poluostrva juzne Evrope. Dakle, moze se sa izvesnom sigurnoscu tvrditi da su oblasti gde je realno traziti postojbinu IE jezika, evropsko kopno i zapadni delovi Azije.

    Do 19. veka, smatralo se da je Azija postojbina IE jezika. Ovo je bilo sasvim normalno, s obzirom na uticaj Biblije i njeno ucenje da se Raj nalazi u dolinama Mesopotamije. Ovakvim tvrdnjama doprinelo je i otkrice Sanskrita u Aziji koji je ne samo bio Indoevropski jezik, vec je u mnogome bio blizak prajeziku. Jer ipak, Evropa je vec videla najezde Huna i Turaka kao i drugih naroda iz Azije, pa je bilo prirodno smatrati da su se narodi kretali ka zapadu.

    Zar nije bilo prirodnije predpostaviti da je nekoliko predstavnika u Aziji u stvari, u jednom trenutku doslo tu, krecuci se ka istoku, umesto da su svi jezici kojima se govori u Evropi tu zbog pomeranja naroda ka zapadu usled najezda osvajaca? Tokom 19.veka, komparativne studije Indoevropskih jezika rasvetlile su niz cinjenica koje idu u prilog bas ovoj teoriji. Ocigledno je da su sve one karakteristike koje svi IE jezici imaju zajednicke, u stvari potekle iz prvobitnog jezika. Preciznije, rec koja je zajednicka za dve ili tri grane porodice jezika, (naravno, ovo vazi za jezike koji se nisu razvijali jedan pored drugog, i na taj nacin usvojili iste reci ili uticali jedan na drugog) verovatno vodi poreklo iz prajezika.

    Svi Indoevropski jezici imaju zajednicko poreklo za reci zima i sneg. Iz ovog sledi da je na podrucju gde su ziveli ljudi koji su govorili ovim prajezikom, u jednom periodu godine bila zima. S druge strane, nije sigurno da je postojala rec za more. Neke grane iz porodice IE jezika su iz tog razloga, kada su se susrele sa ovom pojavom, morale da iznadju svoju rec kako bi oznacile ovaj pojam. Dakle, prvobitna zajednica zivela je u unutrasnjosti. Drugi pokazatelj je flora i fauna koju su poznavali. Kako se u jednoj knjizi navodi, postojale su reci za sneg i hladnocu, hrast, bukvu, bor, medveda, vuka, jelena, zeca, misa, konja, ovcu, svinju, psa, govedo, divlju gusku i patku, zmiju mrava, pcelu...

    Arheoloska iskopavanja u Rusiji vode ka novim fascinantnim otkricima. Grobovi u stepama izmedju reke Don i Urala ukazuju na postojanje Kurganske kulture koja je postojala severno od Kaspijskog mora od petog do treceg milenijuma pne. Posebno je zanimljiva flora i fauna tog doba na ovoj teritoriji. Mesovite sume hrasta, breze, bresta, jabuke, visnje i vrbe rasle su duz reka. U tim sumama su ziveli medvedi, divlji konji, vukovi, lisice, dabrovi, veverice, jeleni. Prema tome, smatra se da su pripadnici Kurganske kulture u stvari preci Indoevropljani i da je postojbina Indoevropskih jezika, dakle, u severnom delu centralne Evrope, izmedju reka Vistule i Elbe. Ovo misljenje dele mnogi arheolozi i lingvisti.

    malko sam prelistala skripte s faxa....


    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  3. #3

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat dule_legenda kaže: Pogledaj poruku
    Ja sam veoma fasciniran ovom granom istorije...
    Sta vi mislite o tome?
    Rec/Jezik je jedina stvar koja razdvaja coveka od ostatka prirode u kojoj zivi.
    Bez reci/jezika covek bi bio samo jos jedna zivotinja, ovako, covek nije zivotinja,
    bez obzira koliko tu iluziju neki ljudi koji koriste rec/jezik zele da nametnu drugima.

    jewpiter

  4. #4

    Odgovor: Istorija Jezika

    Srpskohrvatski jezik pripada slovenskoj grupi, jednoj od tri najveće grane indoevropske jezičke porodice, uz romansku i germansku. Slovenski jezici su uzajamno znatno razumljiviji od romanskih ili germanskih. U ranom srednjem veku razlike među slovenskim jezicima bile su relativno neznatne, verovatno manje od onih između današnjih nemačkih dijalekata u Švajcarskoj. U sedmoj deceniji 9. veka dva učena Vizantinca iz Soluna, braća Konstantin (docnije u kaluđerstvu Ćirilo) i Metodije, koji su odlično poznavali slovenski govor okoline svoga grada, preveli su, po naredbi vizantijskog cara Mihajla, najvažnije hrišćanske verske knjige na slovenski. Do kraja desetog veka jezik tih prevoda postao je bogoslužbeni i književni jezik većine Slovena, u prostoru od Jadranskog i Egejskog mora do severa Rusije. Osnovni korpus apstraktnih termina, verskih, filozofskih i psiholoških, u koji su se bile ulile tekovine razvoja grčke misli tokom antičkog perioda i ranog srednjeg veka, dobio je tako jednim potezom adekvatne slovenske prevode. Tako su i Sloveni ovladali pojmovnim arsenalom koji je mnogo ranije latinski preuzeo iz grčkog, a kasnije zapadnoevropski jezici iz latinskog.

    Staroslovenski jezik tvorevina solunske braće, ušao je tako u porodicu velikih sakralnih i književnih jezika hrišćanske Evrope, naporedo sa grčkim i latinskim. Van hrišćanskog sveta sličnu su ulogu igrali hebrejski, klasični arapski i sanskrit.

    Konstantin (koji je pred smrt, primajući monaški čin promenio ime u Ćirilo) i Metodije izmislili su i poseban alfabet kojim su ispisali svoje prevode. Taj alfabet, poznat danas pod imenom glagoljice, sadržao je blizu četrdeset slova. Tadašnji glasovni inventar slovenskih jezika bio je daleko bogatiji od onoga u grčkom, a glagoljica je za sve te glasove imala različita slova. Uskoro je glagoljica kod pravoslavnih Slovena zamenjena azbukom koja je kasnije prozvana ćirilicom. Ona je ustvari tadašnje grčko uncijalno pismo dopunjeno sa četrnaest posebnih slova za slovenske glasove kojih nije bilo u grčkom. Time je stvoren instrument kulture daleko podesniji od latinice, koja je nastala adaptacijom grčkog alfabeta za latinski jezik još u antičko doba, ali su joj nedostajala slova za posebne glasove kasnijih evropskih jezika, što je pismenost tih naroda opteretila mnogim problemima, kolebanjima i nedoslednostima. Izlaz se najčešće tražio u tome da se jedan glas obeležava grupom od dva ili tri slova. Tako se poznati šuštavi konsonant u engleskom označava sa sh, u francuskom sa ch, u italijanskom sa sc, ili sci, u nemačkom sa sch, u švedskom sa sj, u poljskom sa sz itd., dok ćirilica ima jedno slovo za taj glas, i to isto svugde gde se ta azbuka upotrebljava.


    Projekat Rastko :"Književni jezik kao instrument kulture i produkt istorije naroda"
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  5. #5

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat Cecara kaže: Pogledaj poruku
    S obzirom da nas jezik spada u porodicu Indoevropskih jezika, pozabavicemo se malo vise upravo time.
    Indoevropski jezici su najrasprostranjeniji na svetu. Ovde spadaju gotovo svi jezici kojima se govori u Evropi (i svim zemljama koje su evropljani osvojilil) i veliki broj jezika u upotrebi u Aziji. Svi ovi jezici su tesno povezani i mogu se primetiti brojne slicnosti u njima, tako da se lako da zakljuciti da su, u davnoj proslosti, svi oni u stvari, bili celina.

    Postojbina Indoevropskih jezika

    Ocigledno je da ako jezici iz IE porodice predstavljaju razlicite varijante jezika pretka, ova preteca jezika je morala biti koristena negde, tokom izvesnog perioda. Moguce je da su pripadnici Indoevropskog naroda vec sami po sebi bili etnicki pomesani. Period kada su ziveli zajedno morao je biti dug i procenjuje se da su se razdvojili negde izmedju 3500. i 2500. godine pne.

    Prvobitna postojbina morala je biti u onom delu sveta u kom se ovi jezici mogu sresti i danas, tako da u obzir ne dolaze Afrika, Australija i americki kontinent, jer je poznato da je do sirenja i upotrebe IE jezika na ovim prostorima doslo relativno skoro. Takodje, u obzir ne dolaze ni Britanska ostrva kao ni poluostrva juzne Evrope. Dakle, moze se sa izvesnom sigurnoscu tvrditi da su oblasti gde je realno traziti postojbinu IE jezika, evropsko kopno i zapadni delovi Azije.

    Do 19. veka, smatralo se da je Azija postojbina IE jezika. Ovo je bilo sasvim normalno, s obzirom na uticaj Biblije i njeno ucenje da se Raj nalazi u dolinama Mesopotamije. Ovakvim tvrdnjama doprinelo je i otkrice Sanskrita u Aziji koji je ne samo bio Indoevropski jezik, vec je u mnogome bio blizak prajeziku. Jer ipak, Evropa je vec videla najezde Huna i Turaka kao i drugih naroda iz Azije, pa je bilo prirodno smatrati da su se narodi kretali ka zapadu.

    Zar nije bilo prirodnije predpostaviti da je nekoliko predstavnika u Aziji u stvari, u jednom trenutku doslo tu, krecuci se ka istoku, umesto da su svi jezici kojima se govori u Evropi tu zbog pomeranja naroda ka zapadu usled najezda osvajaca? Tokom 19.veka, komparativne studije Indoevropskih jezika rasvetlile su niz cinjenica koje idu u prilog bas ovoj teoriji. Ocigledno je da su sve one karakteristike koje svi IE jezici imaju zajednicke, u stvari potekle iz prvobitnog jezika. Preciznije, rec koja je zajednicka za dve ili tri grane porodice jezika, (naravno, ovo vazi za jezike koji se nisu razvijali jedan pored drugog, i na taj nacin usvojili iste reci ili uticali jedan na drugog) verovatno vodi poreklo iz prajezika.

    Svi Indoevropski jezici imaju zajednicko poreklo za reci ’zima’ i ’sneg’. Iz ovog sledi da je na podrucju gde su ziveli ljudi koji su govorili ovim prajezikom, u jednom periodu godine bila zima. S druge strane, nije sigurno da je postojala rec za ’more’. Neke grane iz porodice IE jezika su iz tog razloga, kada su se susrele sa ovom pojavom, morale da iznadju svoju rec kako bi oznacile ovaj pojam. Dakle, prvobitna zajednica zivela je u unutrasnjosti. Drugi pokazatelj je flora i fauna koju su poznavali. Kako se u jednoj knjizi navodi, postojale su reci za sneg i hladnocu, hrast, bukvu, bor, medveda, vuka, jelena, zeca, misa, konja, ovcu, svinju, psa, govedo, divlju gusku i patku, zmiju mrava, pcelu...

    Arheoloska iskopavanja u Rusiji vode ka novim fascinantnim otkricima. Grobovi u stepama izmedju reke Don i Urala ukazuju na postojanje ’Kurganske kulture’ koja je postojala severno od Kaspijskog mora od petog do treceg milenijuma pne. Posebno je zanimljiva flora i fauna tog doba na ovoj teritoriji. Mesovite sume hrasta, breze, bresta, jabuke, visnje i vrbe rasle su duz reka. U tim sumama su ziveli medvedi, divlji konji, vukovi, lisice, dabrovi, veverice, jeleni. Prema tome, smatra se da su pripadnici Kurganske kulture u stvari preci Indoevropljani i da je postojbina Indoevropskih jezika, dakle, u severnom delu centralne Evrope, izmedju reka Vistule i Elbe. Ovo misljenje dele mnogi arheolozi i lingvisti.

    malko sam prelistala skripte s faxa....



    Nisam jos cuo ni za jedan fakultet na kojem se predaje/govori istina.
    Povezivati na bilo koji nacin prva tri poglavlja Genesis-a (Postanka) sa stvarnoscu je mentalni poremecaj. Kakva Mesopotamija ?
    Jel' tamo postoji Drvo Zivota, Drvo spoznaje dobra i zla, zmija koja govori,
    ili andjeo koji ne dozvoljava coveku da udje u taj vrt ?
    Po Bibliji (tom istom Postanku) Postanak 11:1 " A beše na celoj zemlji jedan jezik i jednake reči. " svi drugi jezici koji danas postoje su Kazna Bozija
    a ne nagrada, Postanak 11:7 " Hajde da siđemo, i da im pometemo jezik, da ne razumeju jedan drugog šta govore. "
    Istorija vrlo dobro zna da je Vincha skript prva forma pisma, a Vincha je u Srbiji, a ne u Aziji.
    Po Jovanovom Otkrovenju, Gospod Bog je rodjen u Evropi, u svom narodu,
    tako da je samo jedan jezik Gospoda Boga, jezik kojim ce svi zivi govoriti.
    Tako da bi se ja skromno drzao izreke koja kaze "Pricaj Srpski da te ceo svet
    razume." (sto je naravno moja licna spoznaja Gospoda Boga, koju nikome ne
    namecem.)

    jewpiter
    Poruku je izmenio Kalina, 24.11.2008 u 08:54 Razlog: vredjanje

  6. #6

    Odgovor: Istorija Jezika

    Ne mozemo biti tako striktni i drzati se samo onog sto se nama dopada. Neke cinjenica moramo prihvatiti i ako se ne slazem sa njima. Malo je nas upuceno u istoriju jezika, tako da je neophodno da se prenese ono sto se nadje na NET-u. Da li je to ispravno ili ne, e to je vec diskutabilno i uvek moze da nam posluzi kao tema za razmenu misljenja i stavova.
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  7. #7

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat tutifruti kaže: Pogledaj poruku
    Ne mozemo biti tako striktni i drzati se samo onog sto se nama dopada. Neke cinjenica moramo prihvatiti i ako se ne slazem sa njima. Malo je nas upuceno u istoriju jezika, tako da je neophodno da se prenese ono sto se nadje na NET-u. Da li je to ispravno ili ne, e to je vec diskutabilno i uvek moze da nam posluzi kao tema za razmenu misljenja i stavova.
    Samo je jedna istina o svemu, nema dve, tri....
    Meni se dopada sve sto znam, i nemam niceg drugog cega bi se drzao.
    Uopste mi nije jasan koncept u kojem se neko ne slaze sa cinjenicama/istinom/onim sto postoji ?
    Znam neke kulture koje odbacuju ono sto postoji, ali ne da se ne slazu da te stvari postoje (kao recimo Amish-i).
    Da li bi mogla da mi objasnis kako si ti upucena u 'istoriju jezika', kada niko na ovoj planeti nezna koji je bio prvi jezik, i sa kim je taj prvi covek koji je progovorio taj prvi jezik komunicirao ?

    jewpiter

  8. #8

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat DzuPiter kaže: Pogledaj poruku
    Samo je jedna istina o svemu, nema dve, tri....
    Meni se dopada sve sto znam, i nemam niceg drugog cega bi se drzao.
    Uopste mi nije jasan koncept u kojem se neko ne slaze sa cinjenicama/istinom/onim sto postoji ?
    Znam neke kulture koje odbacuju ono sto postoji, ali ne da se ne slazu da te stvari postoje (kao recimo Amish-i).
    Da li bi mogla da mi objasnis kako si ti upucena u 'istoriju jezika', kada niko na ovoj planeti nezna koji je bio prvi jezik, i sa kim je taj prvi covek koji je progovorio taj prvi jezik komunicirao ?

    jewpiter

    Nisam rekla da sam upucune, naprotiv. Da si bolje citao ne bi tako rekao. Rekla sam da sa raznim informacija, koje prilozimo, mozemo lepo da diskutujemo i damo svoje misljenje i stav.
    Slazem se da je uvek samo jedna istina, ali svako ima pravo da diskutuje dok ne utvrdi tu istinu. Nadam se da se s tim slazes?
    Poruku je izmenio Kalina, 24.11.2008 u 08:31 Razlog: ..slovce
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  9. #9

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat tutifruti kaže: Pogledaj poruku
    Nisam rekla da sam upucune, naprotiv. Da si bolje citao ne bi tako rekao. Rekla sam da sa raznim informacija, koje prilozimo, mozemo lepo da diskutujemo i damo svoje misljenje i stav.
    Slazem se da je uvek samo jedna istina, ali svako ima pravo da diskutuje dok ne utvrdi tu istinu. Nadam se da se s tim slazes?
    Naravno, ja upravo to i radim, diskutujem iznoseci cinjenice i postujem cinjenice koje je neko drugi izneo.
    Ako je cinjenica da je prvo pismo pronadjeno u Vinchi (Srbija) pre 7000 godina,
    kako neko moze da tvrdi da je cinjenica kako je prvi jezik poceo da se govori
    u Sumeriji posto je njihovo pismo staro 5000 godina (ovo je samo predpostavka, i cifre mozda nisu precizne) ?
    Nepostoji audio zapis, tako da je godina otkrica pisma jedini pokazatelj.

    p

  10. #10

    Odgovor: Istorija Jezika

    Znaci na neolitskim keramičkim posudama i ponekoj figurini, na teritoriji gde se prostirala vinčanska kultura od 5200. do 4200. godine p.n.e, već sto godina intrigiraju arheologe i rasplamsavaju maštu istraživača amatera. Nauka još nije objasnila njihovo značenje na osnovu ustanovljenih i pouzdanih metoda, ali su spekulacije njihov značaj podigle na nivo fonetskog pisma starijeg od protosumerskog piktografskog, koje se smatra prvim pismom na svetu.


    U ornamentima neki arheolozi naslućuju pokušaj obeležavanja lične svojine, kako bi se prilikom tada razvijene trgovine ambalaža vraćala u prave ruke. Drugi smatraju da su različito raspoređeni i grupisani urezi potpis radionice ili autora grnčarije, a treći da su to bile oznake za sadržaj.
    Ali ništa od ovog nije zvanično potvrđeno, jer obeleženi komadi, otkriveni na tlu Srbije, Rumunije i Bugarske, datiraju iz raznih perioda u razdoblju od 1000 godina, što otežava njihovo dešifrovanje, budući da im je značenje tokom deset vekova moglo biti promenjeno.
    Godine 2006. u jednoj spaljenoj kući iz mlađeg kamenog doba u Vinči kod Beograda pronađene su četiri posude od kojih su tri bile iste, a na dnu svake sa spoljne strane bio je urezan znak koji podseća na "X.
    To bi mogla da bude dobra polazna osnova za razumevanje ispisanog, kada bi se znale druge pojedinosti vezane za drevne Vinčance. Recimo, kojim su jezikom uopšte govorili i da li su bili Indoevropljani ili Semiti. Jer, ni na jednom nalazištu nisu pronađena groblja, već samo pojedinačni posmrtni ostaci.
    Pre uvođenja metode C14 sedamdesetih godina prošlog veka, verovalo se da vinčanska kultura, i pismo, potiču iz 2600. godine p.n.e.
    "Zivot je ono sto ti se desava dok ti pravis planove za zivot"

  11. #11

    Odgovor: Istorija Jezika

    Istorija pisma nije isto sto i istorija govornog jezika. Kao sto je vec odavno utvrdjeno, pismo je relativno nov pronalazak covecanstva, dok se govor/jezik pojavio verovatno u samoj zori covecanstva, kada je Homo Sapiens i postao ono sto jeste. Neki strucnjaci smatraju da je bas govor/jezik doprineo povecanju ljudske inteligencije, dok neki drugi strucnjaci smatraju da se najpre razvila misao, tj. inteligencija, pa da je zatim "izmisljen" govor, kao posledica povecanja inteligencije. (To se pitanje verovatno nikad nece ni razresiti, posto spada u pitanja tipa: sta je starije - kokoska ili jaje?)

    Ako prihvatimo misljenje nekih savremenih antropologa da je postojbina Homo Sapiensa Afrika, onda je po svemu sudeci i pra-jezik nastao u Africi. Kako su se ljudi sirili po svetu - udaljavali jedni od drugih - tako su se i njihovi jezici udaljavali postepeno, tj. "granali"... sve vise i vise... tako da sad imamo "grane" jezika.

    Indoevropska grana je samo jedna od mnogih, ali je verovatno najvise proucavana, pre svega zbog veceg broja pisanih zapisa koji nam je ostao iz proslosti. Pra-indoevropski jezik nema pisanih zapisa, te se moze govoriti samo o rekonstrukciji pra-indoevropskog jezika, koja se vrsi na osnovu elemenata koji su zajednicki za sadasnje indoevropske jezike, odnosno jezike koji su sada izumrli ali za koje imamo neke pisane dokumente (kao npr. sanskrit ili latinski). Na osnovu tih zajednickih elemenata moze se pretpostaviti da je pra-indoevropski jezik npr. sadrzao podelu glasova na vokale i konsonante, da je imao minimum tri vokala, da je imao imenice i glagole, da je imao minimum 2 oblika za glagolska vremena: proslo i sadasnje, i tako dalje, i tako dalje... Ova rekonstrukcija pra-indoevropskog jezika nikako nije (i ne moze biti) 100% tacna, posto ce uvek biti samo neka vrsta nagadjanja - ali nju mogu da vrse samo lingvisti koji se bave uporedjivanjem svih indoevropskih jezika, i koji se bave jezickim promenama koje su se dogodile unutar indoevropskih jezika tokom njihovog daljeg "grananja". Sigurno ne moze biti slucajno zasto u tolikom broju indoevropskih jezika imamo reci sa istom ili slicnom osnovom, npr. "mati", "mother", "Mutter", i tako dalje... Rekonstrukcija reci koje su postojale u pra-indoevropskom jeziku polazi od uporedjivanja reci sa istim znacenjem i onda se gleda sta je zajednicko, a sta je razlicito - ono sto je razlicito je uglavnom posledica nekih kasnijih promena u datim jezicima. Naravno, tu se mora paziti i na tzv. "posudjivanje" reci iz drugih jezika. Ne mozemo uzeti rec "kompjuter" pa gledati kako se ta rec kaze u drugim jezicima, i onda reci: aha, ta rec je zajednicka, znaci nalazi se u vokabularu pra-indoevropskog jezika! To bi bilo apsurdno. Ono sto se moze porediti jesu reci za srodnicke odnose: majka, otac, brat, sestra, itd., reci za delove tela: nos, prst, noga, itd., reci za neke geografske ili vremenske pojmove, za neke zivotinje ili biljke, i tako dalje i tako dalje... Poredjenje tolikog broja jezika na tolikoj skali je izuzetno mukotrpan posao, ali moze dati neke osnovne pretpostavke o tome kakav narod je zapravo bio taj "pra-indoevropski" narod, kao i gde su ziveli - zbog tog uporedjivanja zajednickog vokabulara doslo se do pretpostavke da je to bio kontinentalni narod, a ne pomorski, da je ziveo na mestu gde je postojala zima, odnosno gde je postojala smena godisnjih doba, sto znaci da to nije bio neki tropski predeo, i tako dalje...
    Tiger Facts:
    1. Tigrovi su macke koje obozavaju kupanje.
    2. Tigrove pruge su jedinstvene kao otisci prstiju.

  12. #12

    Odgovor: Istorija Jezika

    Ih,bre...pa ovo se sve svodi na teoriju "ketonske" i "satemske" (nacin izgovaranja broja 100) grupe jezika...pa to je odbaceno jos pre 100 godina...a tada se indoevropski jezik zvao indogermanski....odoste vi u out,komplet....

  13. #13

    Odgovor: Istorija Jezika

    Nije keton nego 'Centum' i 'Satem'. I prvi put cujem da je ta podela odbacena.
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  14. #14

    Odgovor: Istorija Jezika

    Citat Cecara kaže: Pogledaj poruku
    Nije keton nego 'Centum' i 'Satem'. I prvi put cujem da je ta podela odbacena.
    Centum=Kentum,kod nas ustaljeno KENTON...nisi cula da je odbaceno?!....sta ti ja mogu...evo bas citam,u satemsku grupu jezika spadaju Inuitski i Svahili...kakve veze imaju ta dva naroda??
    ...da dodam izmenu,u stvari vise dodatak...Inuiti zive u severnom polarnom krugu,a Svahili se koristi u ekvatorijalnoj Africi...
    Poruku je izmenio felix, 13.12.2008 u 18:21

  15. #15

    Odgovor: Istorija Jezika

    Сатемски језици су грана индоевропских језика и обухватају индо-иранске, балто-словенске (балтичке и словенске), албански, јерменски и низ изумрлих језика, као трачански и дачански.

    Подела на кентумске и сатемске језике је настала анализом гласовних промена почев од прото-индоевропског језика.

    * Они језици код којих је палатализацијом меко к постало с, називају се сатемски.
    * Они језици код којих је палатализацијом меко к постало тврдо к, називају се кентумски.

    Своје називе групе су добиле од речи сто (100) у латинском кентум и авестанском сатем.

    Сатемски језици показују особину промене палато-велара из прото-индоевропског језика у африкате и фрикативне сугласнике са предњом артикулацијом. На пример, што је у санскриту ś, то је у авестанском (стари персијски), руском, српском и јерменском с, литванском ś, албанском th.

    Сатемска гласовна промена се обично илуструје примером речи '100'. Прото-индоевропска реч за сто, постала је авестански satəm (отуда је група добила име), персијски сад, литвански šimtas, руски и српски сто, док је на другој страни латински centum (изговор: кентум), енглески hund(red) (где је h настало од k), грчки (хе)катон, велшки cant, и слично. Албанска реч за 100 је позајмљена из латинског.

    Статус јерменског као сатемског језика заснива се на примеру свега неколико речи.

    izvor:Wikipedia
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 23.10.2013, 11:58
  2. Najlepše ljubavne pesme srpskog jezika
    Autor izabelitta u forumu Poezija
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 26.03.2012, 13:38
  3. Nepoznavanje srpskog jezika od strane nacionalnih manjina
    Autor Isahara u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 117
    Poslednja poruka: 24.09.2011, 10:47
  4. Ubacivanje srpskog jezika u Sony ericsson telefone
    Autor dixy u forumu Mobilna telefonija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 11.06.2008, 20:43

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •