Kosta Nađ i Vlada Popović
Rođen je 13. maja 1911. godine u Petrovaradinu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Petrovaradinu. A 1926. godine počeo je da uči zanat u avio-industriji "Ikarus".
Kosta je kasnije upisao Vojnu podoficirsku školu u Bileći. Kada je završio, zadržan je u Bileći, da obučava nove pitomce.
Odmah po izbijanju Španskog građanskog rata, u proleće 1936. Kosta se prijavio dr. Pavlu Gregoriću, koji je organizovao slanje jugoslovenskih dobrovoljaca u Španiju.
Kosta je, s prvom grupom "Španaca", stigao u Zagreb 16. jula 1941. godine. Rade Končar i Vlado Popović su ga tu zadržali do 5. avgusta, kada je poslat u Karlovac, da pomogne Operativnom rukovodstvu u organizovanju ustanka. U avgustu je delovao u Topuskom, Velikoj Kladuši, vrginmoščanskim selima i Držnici. Zajedno sa Vladom Popovićem i vojnim rukovodiocima Korduna, učestvovao je 5. septembra na vojno-političkom savetovanju s ličkim rukovodstvom ustanka, u Krbavicu.
Kada je Vrhovni komandant NOPO Jugoslavije Josip Broz Tito reorganizovao rukovodstvo partizanskih jedinica BiH-a, početkom februara 1942. godine, Kosti Nađu je poverena komanda nad svim jedinicama zapadne Bosne (od reke Bosne do Une). Od 23. februara do kraja jula, kada je u zapadnu Bosnu prodrla grupa proleterskih brigada s Vrhovnim štabom, jedinice pod Kostinom komandom (oko 14.000 boraca) stvorile su ogromnu slobodnu teritoriju, povezanu sa Dalmacijom, Likom, Banijom i Slavonijom.
Tokom 1942. godine partizanske jedinice, pod komandom Koste Nađa, oslobodile su: Prijedor, Krupu, Dobrljin, Ključ, Drvar, Bosanski Petrovac, Mrkonjić Grad, Jajce... Od 2. do 4. novembra Kosta je rukovodio, dotad najvećom operacijom NOR-a, bitkom za Bihać. Njegova taktika osvajanja utvrđenih gradova, po sistemu klinova, iznenađivala je i zbunjivala neprijatelja.
Osnovni zadatak divizija, kojima je od jeseni 1943. godine, komandovao Kosta Nađ, bio je osiguranje planiranog prodora NOVJ na istok, u Srbiju. To je bilo moguće ostvariti tek 1944. godine, kada počinje prva faza završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije. Početkom 1944. godine postavljen je za komndanta Glavnog štaba NOV i PO Vojvodine.
U jesen 1944. godine, i tokom zime 1944/45. godine, Kostine jedinice (1. januara prerasle u Treću armiju JA) forsirale su Dunav i Dravu, potpuno oslobodile Vojvodinu, Baranju i deo Slavonije. U završnim operacijama, Treća armija je tri puta pohvaljena, za borbe kod Batine, za brzi prodor uz Dravu, prko Slavonije i Podravine u Štrajersku i 15. maja za slamanje neprijateljski jedinica između Celovca, Celja i Maribora.
Posle oslobođenja Jugoslavije obavljao je niz odgovornih dušnosti u JNA. U više saziva je bio poslanik Savezne skupštine, a od Sedmog kongresa SKJ, četiri puta je biran u CK SKJ. Od 1974. do 1981. godine bio je predsednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije.
Umro je 19.novembra 1986. godine. Sahranjen je, zajedno sa suprugom Dušankom, u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.