"ČEREVIĆ,


U davnasnje doba,kad se ovo selo na izmaku VII veka pocelo naseljavati,sva je ova okolina obrasla gustom sumom od cerovih drveta.Prvi su stanovnici te naseobine gradili svoje male kucerke ispod tih cerovih grmova,te su ih svi obliznji susedi zvali Cerovici,otkuda je posle dato i ime tom selu Cerevic.
Na kraju starog nekog sluzbenika,koji je upotrebljavao negdasnji tamosnji paroh Jovan Filipovic stoji,da u selu Cerovicu nema opasne bolesti.Ostaci te knjige i danas su u rukama siromasne jedne porodice u Cerevicu.
Selo lezi sasvim na obali dunavskoj ispod brega.Kroz selo vodi veoma lep i udesen put od Kamenice prema Iloku.Selo je cisto i dosta uredno razredjeno.
Selo ovo ima svoju veoma lepu,bakrom pokrivenu crkvu,koja je sa svojih bogatih ukrasa i lepih crkvenih utvari nadaleko u okolini poznata,i slavi znatnu slavu svake godine 14.januara na Svetoga Savu (po starom kalendaru).Ima 347 srpskih kuca sa 1569 Pravoslavnih dusa.
Ima svoje dve uredne skole sa cetir razreda,musku i zensku,svaka za sebe,u posebnoj zgradi.Te skole polazi uredno oko 72 muska i 82 zenska deteta.
Narod je dosta pitom i blag,vrlo crkven,u svemu uredan,raden i dosta cuvaran.
Pre nego sto je filoksera otrovala i ovo mesto,bilo je ono najzivlje u Podunavlju.Ovamo su se sticala sva okolna mesta da potrebe svoje podmire.Ali je danas,sa opste nam nevolje,i ovo selo trglo natrag,i ono je jako osteceno.
Trgovina je dosta razvijena,jer se i danas stice ovamo vise okolnih sela.Isto tako ima 10-15 zanadzija raznog zanata i alata.
Vinogradi se novim sadom pocinju opet dizati,ratarstvo se lepo neguje,a vocarstvo je u najvecem jeku.Ovo je,mozemo slobodno reci,glavni rad i posao tih stanovnika,otkuda lepu korist beru i pristojno zive.
Pcelarstvo slabo napreduje,a svilarstvo je sasvim neznatno.Stocarstvo samo za potrebu.Rogata je marva veoma lepog soja,konji osrednji planinski,ovaca i koza je dosta malo,svinji su vrlo dobre pasmine,no nema ih u velikoj meri.Zivina se drzi u srednju ruku i to plivacice : guske i patke,posto je Dunav tu kraj kuca.
Lov je u rukama vlastelina,koji je i domacin u tom i susednim mestima.
Stanovnici ovog mesta piju vodu dunavsku,ali ima i znatnih cesama,bunara i izvora u selu i okolini po raznim dolovima,od kojih je vredno spomenuti ove:
Pavliska cesma-odmah iza sela na putu ka Banostru,Bare-nedaleko od krajnje seoske kuce,Bunar na krecanama-prava blagodat za putnike,Sakotinacki bunar-na strani od Beocina,Stubljina,Hladna voda u Krusevlju,Protinac-mestani kazu da je na ovom izvoru najbolja voda,Mandinac,Bunar na plandistu,Certicevac,Kaludjerica-na ovu cesmu izlazi narod sa litijom svake godine po jedanput,Klenovac,Berberov bunar,Tesicevac.
Zemljiste ovoga sela ,po potesima,nosi ova imena:
Orasje,Sakotinac,Belo brdo,Stepin do,Lipa,Medje,Krusevlje,Potok,Njive,Brdo,Kaludjeri ca,Borkovac,Potoranj,Kesten,Lovra,Bikonj,Pavlis,Ba re,Bastine,Opcinska ada,Varoske livade.
Okolni pak bregovi i suma nosi ova imena:
Orlovac,Lipe,Kurjacka stena,Zilja,Kesten,Mali Tancos,Veliki Tancos,Drenovac,Gradac,
Ovde u okolini toga Graca i danas ima nekih rusevina,o kojima narod zna silne price i skaske pricati (ostaci antickog castruma u sklopu dunavskog limesa,prim.felix) .Tu je praznoverica stvarala sebi sarene price.
Dalje je:
Pepeljara,Duboka voda,Ujnina voda.
U Cerevicu je,sve dok filoksera nije unistila fruskogorske vinograde,bila veoma ziva stanica parobroda dunavskih.I danas je tu stanica,doduse,ali je dosta zabataljena,jer nema vise onih silnih,na stotine, buradi vina da se iz cele okoline tu dovoze pa odatle dalje sirom celog sveta raznose,sto je nekad u jeku bilo.Iz tih su se krajeva prva i najbolja vina izvozila;osobito je bilo na glasu crno vino.
Okolina Cerevicka je vrlo divna,osobito kad se putnik ili stranac popne na breg,po imenu Grad,gde je gornji deo tog sela sa svojim lepim kucercima,otkuda se sav kraj s obe strane Dunava i do dvadesetak sela ravne Backe moze videti i s druge strane prema Kamenici i dalje najprijatnija je slika za oko.
Cerevic je znatan i sa svojih lepih potocara vodenica,kojih je po raznim dolovima desetak na broju.Tako isto znatan je i broj podunavki ispod ovog sela.
Cerevicka skela i prevoz na Dunavu oduvek je na glasu,pa i danas se mnogi seljani iz okoline tu prevoze za Backu i Novi Sad.Tako je isto i znatan ribolov u toj dunavskoj duzi.
Cerevic je mesto rodjenja umilnog pesnika Jovana Grcica-Milenka,koji boravi vecan sanak u grobu kraj manastira Beocina.Cerevic je mesto rodjenja i velikog srpskog dobrotvora Atanasija Gereskog (1810.-1885.),koji je zavestajem svojim od 14.februrara 1883.godine i svom mestu,i novosadskoj gimnaziji,i narodu svom srpskom uopste lep poklon darivao.
Za tri cetvrti sahata,na kolima laka hoda,po vrlo lepom drumu tik Dunava,dospe se u Banostor.".