Hram za knjigu
Prikaz rezultata 1 do 7 od ukupno 7
  1. #1

    Hram za knjigu

    U njih je smešteno sve znanje ovog sveta koje je zapisano na hartiji, a u novije vreme i elektronski. No, biblioteke su i posebni arhitektonski spomenici visoke umetničke vrednosti.



    Real Gabinete Portugus de Leitura - Rio de Janeiro

    Rio de Žaneiro - U ovom ogromnom brazilskom gradu nalazi se Kraljevski čitalački kabinet portugalske literature koji je 1837. godine osnovalo nekoliko iseljenika. Reč je o najvećoj zbirci portugalske književnosti van Portugala.



    The Duchess Anna Amalia Library, Weimar, Germany

    Vajmar - Biblioteka hercogine Ane Amalije u Nemačkoj poznata je i zbog toga što je u njoj radio kao bibliotekar Johan Gete, dok je Fridrih Šiler tu stvarao svoju poeziju. Nažalost, 2004. godine požar je uništio čitaonicu uređenu u rokoko stilu.


    Rijksmuseum Research Library, Amsterdam, Holandija


    Amsterdam - Rijksmuseum, koji se nalazi u ovom holandskom gradu, raspolaže najvećom bibliotekom knjiga o istoriji umetnosti ovog kraja Evrope. Tu si zbirke kataloga, časopisa i knjiga štampanih od 1885. pa nadalje.


    The New York Public Library, New York, USA

    Njujork - Javna biblioteka Njujorka, osnovana 1902. godine, ima čak 86 ispostava u gradu. Na slici je jedna od 35. koliko ih postoji samo u centru, na poluostrvu Menhetn. Kažu da su čitaonice ove biblioteke najposećenije na svetu.


    Library of Congress, Washington, USA

    Vašington - Kongresna biblioteka u glavnom gradu SAD osnovana je 1800. godine, ali su je Englezi 1814. uništili. Počela je da se gradi na drugom mestu 1886, a završena je 1897. godine. Sagrađena je u italijanskom renesansnom stilu i ima 925 kilometara polica s knjigama. Danas mogu da je obiđu turisti.

    ***

    Prva biblioteka na svetu: Sagrađena je u Ninivi (danas Mosul) u Iraku, antičkoj prestonici Asiraca. Osnovao ju je Asurbanipal između 669. i 631. godine pre naše ere. U njoj je bilo odloženo 25.000 glinenih tablica s raznim natpisima. Ali, Sumeri (jugoistočni Irak) još između 3500. i 2700. godine pre naše ere izmislili su pisanje i sakupljali zapise.

    Najveća biblioteka antičkog doba: Nalazila se u Aleksandriji, u Egiptu. Osnovana je u 3. veku pre naše ere i u njoj se nalazilo oko 700.000 tomova.

    Prve javne biblioteke: Počele su masovno da se osnivaju u 16. i 17. veku. Tada su, na primer, osnovane: Biblioteka Anđelika u Rimu, Biblioteka Ambrozijana u Milanu, biblioteke pri univerzitetima Oksford i Kembridž.

    Najstarija biblioteka koja još radi: Apostolska biblioteka u Vatikanu. Početnu zbirku sakupio je papa Nikola V (1447-1455), a osnovao ju je papa Sikst IV 1475. godine.

    Najveća na svetu: Kongresna biblioteka SAD u Vašingtonu, sa 111.000.000 dela smeštenih na 925 kilometara polica. U njoj radi 5050 ljudi.

    Zemlja sa najviše biblioteka: Rusija, sa 64.500 javnih biblioteka.

    Zemlja s najviše starih biblioteka: Italija, koja ima 21 biblioteku iz 13. i 14. veka. Na drugom mestu je Francuska s 18 biblioteka iz istog razdoblja.

    Zemlja s najviše upisanih članova u biblioteke prema broju stanovnika: Finska. Gotovo polovina stanovništva.

    Najposećenija biblioteka na svetu: Njujorška javna biblioteka, koja svake godine usluži 10.000.000 posetilaca i ima više od 3.000.000 upisanih članova.

    Biblioteka sa spavaonicom: Nalazi se u Škotskoj. To je biblioteka Sent Dejniols u Danblejnu, osnovana 1889. godine. U okviru zgrade je i hostel za one koji bi da borave više dana.

    Prva digitalna biblioteka: Po projektu Gutenberg, ovu novinu otpočeo je 1971. godine Majkl Hart u Solt Lejk Sitiju (SAD). Cilj je da se u digitalnoj formi predstave i sačuvaju sve bitne knjige, njih 22.000.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Odgovor: Hram za knjigu

    Još malo polica koje ostavljaju bez daha :


    Biblioteka Strahov, kabinet barroco, Prag


    The Abbey Library of St. Gallen, Švajcarska


    Biblioteka John Rylands, Mančester


    Francuska nacionalna biblioteka, Pariz


    Biblioteka Klementium, Prag


    Biblioteka benediktinske opatije Admont, Austrija
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #3

    Odgovor: Hram za knjigu


    Biblioteca de la Real Academia de la Lengua, Madrid


    Trinity koledž, Dablin


    Biblioteka Geral univerziteta Koimbra, Portugal


    Džordž Pibodi biblioteka, Baltimor, Merilend, USA

    obilazeći ih virtualno bokte
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  4. #4

    Odgovor: Hram za knjigu

    Bibliotheca Alexandrina, Egypt








    U okviru bilbioteke su i muzeji, planetarijum, sale za konferencije...
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  5. #5

    Odgovor: Hram za knjigu

    ah, raj za one koji cijene drushtvo knjige




    New York Public Library
    Poruku je izmenio yige_gui, 08.11.2008 u 18:28
    moomoo meee jooouu

  6. #6

    Odgovor: Hram za knjigu

    Biblioteca apostolica Vaticana










    ...koje li se sve knjige skrivaju tamo...
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  7. #7

    Odgovor: Hram za knjigu

    BIBLIOTEKA MATICE SRPSKE




    Biblioteka Matice srpske najstarija je srpska biblioteka nacionalnog značaja i prva javna naučna biblioteka u Srba. Nastala je 1826. godine u Pešti, osnivanjem Matice srpske, bez izričite namere, kao što je i prirodno da se knjige okupljaju u književnom društvu. Osnivači Matice srpske, na čelu sa Jovanom Hadžićem, zapisali su da im je cilj "rasprostranjenije knjižestva i prosveštenija naroda srbskog, to jest da se knjige srbske rukopisne na svet izdaju i rasprostranjavaju". Častice Letopisa Matice srpske, pokrenutog 1824. godine, prva izdanja knjiga, pokloni koje je dobila iz Rusije, a svakako i druge, nama nepoznate knjige, bile su jezgro Biblioteke Matice srpske. Za javnost je otvorena 26. avgusta 1838. godine, a u njoj će "najpače svaki Slavjanin, budi koga narečija i kolena slavenskog sin bio, slobodan pristup imati i knjige čitati moći". Smeštena je u Tekelijanum, zavod za pomoć Srbima na školovanju u Pešti koji je osnovao Matičin predsednik i pokrovitelj Sava Tekelija.
    Prvi poznati poklon Biblioteka je primila od Atanasija Stojkovića 1832, a iste godine je sa njom započela razmenu publikacija i Ruska akademija nauka. Od aprila 1839. Biblioteka se ubrzano popunjava. Prve velike lične biblioteke poklonili su joj i zaveštali Platon Atanacković i Sava Tekelija. Već tada je ona bila najveća srpska biblioteka. U to vreme knjige su joj poklanjali i mnogi drugi darodavci među kojima su Teodor Pavlović, Dimitrije Tirol, Vuk Karadžić, Petar II Petrović Njegoš, Jovan Subotić, Jan Kolar i drugi.

    U toku 1848. i 1849. godine Biblioteka nije radila, kao ni Matica srpska.

    Zajedno s Maticom, 1864. godine, Biblioteka je preseljena u Novi Sad gde je nastavila da se uspešno razvija. U tom periodu Biblioteka je neprestano uvećavala svoje zbirke kupovinom, pretplatom i, naročito, razmenom Matičinih izadanja za koje je dobijala publikacije akademija nauka, univerziteta, književnih i kulturnih društava i uredništava časopisa u svim slovenskim i u većini drugih evropskih zemalja, kao i otkupom ili zaveštanjem privatnih biblioteka i biblioteka ustanova i pojedinih udruženja.

    Biblioteku je 1842-1843. stručno uredio književnik Jovan Subotić, koji je prema njenim knjigama u Letopisu Matice srpske pripremao i objavljivao prvu srpsku tekuću bibliografiju (1842-1847).

    Književni i pozorišni poslenik Jovan Đorđević, sekretar Matice srpske između 1857. i 1859. godine, prvi je sagledao i predložio koncepciju Biblioteke Matice srpske kao nacionalne biblioteke. Zalagao se da se sakupljaju sve srpske knjige i periodične publikacije, slovenske knjige i sve publikacije koje govore o srpskom narodu. Đorđević je istovremeno predložio da se u Tekelijanumu zasnuje univerzitetska biblioteka.

    Istoričar Jovan Radonić, bibliotekar od 1899. do 1905. godine, postavio je u Pravilima Biblioteke principe planskog popunjavanja, zaštite i korišćenja knjiga i periodike i dao osnovnu postavku kataloga.

    Između dva svetska rata Biblioteka Matice srpske je nastavila da deluje kao javna i naučna biblioteka: kao javna biblioteka nastojala je da knjigu učini što dostupnijom čitaocu, kao naučna biblioteka težila je da formira zbirke koje će služiti pri istraživačkom radu na proučavanju Vojvodine, jer je Matica srpska svoju delatnost usmerila u tom pravcu. Univerzalni sadržaj zbirki, uspostavljanje razmene s jugoslovenskim i inostranim naučnim bibliotekama i potrebe naučnih radnika iz Novog Sada i drugih jugoslovenskih centara podstakli su razvoj njenih funkcija naučne biblioteke opšteg tipa.

    Tokom oba svetska rata Biblioteka je bila zatvorena, a njene zbirke su, srećom, ostale gotovo netaknute.

    Posle Drugog svetskog rata Biblioteka se intenzivno i svestrano razvija. Od 1948. godine postaje Centralna (matična) biblioteka Vojvodine i počinje da prima obavezni primerak svih štampanih stvari iz Srbije, a od 1965. do danas iz cele naše zemlje. Samostalna ustanova postaje 1958. godine. Od osnivanja Univerziteta u Novom Sadu (1960) doprinosi razvoju naučnog rada na ovom Univerzitetu praktično obavljajući i funkcije univerzitetske biblioteke. Prema odredbama Zakona o bibliotečkoj delatnosti iz 1994. godine, Narodna biblioteka Srbije u ostvarivanju opšteg interesa u bibliotečkoj delatnosti Republike sarađuje sa Bibliotekom Matice srpske.

    Biblioteka Matice srpske obavlja matične funkcije i organizuje stručne ispite za biblioteke u Vojvodini.

    Po bogatim zbirkama koje pružaju izvanredne mogućnosti za kulturno-istorijska i naučna istraživanja i raznovrsnim vidovima svog bibliotečko-informacionog rada, Biblioteka Matice srpske je savremena biblioteka južnoslovenskog značaja, a njeno dugo i kontinuirano trajanje svrstava je među kulturne institucije srpskog naroda s najdužom tradicijom.

    Odavde preneto




    Biblioteka Matice srpske danas













    Biblioteka Matice srpske u svojim zbirkama danas poseduje više od 3.000.000 knjiga i drugih publikacija.

    Prima obavezni primerak svih štampanih publikacija iz Srbije.

    Ima 671 staru rukopisnu knjigu, najveću zbirku srpskih knjiga XV - XVIII veka i najbogatiju zbirku srpskih periodičnih publikacija XVIII i prve polovine XIX veka.

    Kao posebne celine čuva legate i biblioteke darodavaca i ustanova.

    Razmenjuje publikacije sa 350 biblioteka i srodnih ustanova iz inostranstva.

    Kataloško-bibliografski rad je automatizovan od 1989. godine.

    Izrađuje CIP zapise za publikacije u Vojvodini.

    U avgustu 2007. u elektronskom katalogu ima 970.000 zapisa.

    Pruža usluge pretraživanja stranih i domaćih baza podataka.

    U čitaonicama ima 200 mesta.

    Razgranava izdavačku i izložbenu delatnost.

    U savremeno opremljenim laboratorijama obavlja restauraciju i konzervaciju.

    Obavlja matične poslove i organizuje stručne ispite za biblioteke u Vojvodini.

    Zapošljava 150 radnika.

    Biblioteka Matice srpske ima sledeća odeljenja:
    Odeljenje stare i retke knjige i legata
    Odeljenje za nabavku publikacija
    Odeljenje kataloško-bibliografske obrade
    Odeljenje za čuvanje i korišćenje publikacija
    Odeljenje za referalnu delatnost
    Odeljenje zaštite publikacija
    Odeljenje za razvoj i matične poslove
    Odeljenje opštih poslova
    Odeljenje finansijskih poslova

    MEĐUNARODNA SARADNJA

    Biblioteka Matice srpske je dugogodišnji član Međunarodnog saveza biblioteka i bibliotečkih udruženja (IFLA) i Međunarodne federacije za dokumentaciju (FID). Razmenjuje stručnjake sa vodećim bibliotekama iz sveta. Predstavnici Biblioteke učestvuju na međunarodnim skupovima iz oblasti bibliotekarstva i informatike.

    Biblioteka razmenjuje publikacije sa oko 300 institucija iz sveta, a prima i depozit FAO i UNESCO.

    Pripremaju se i procesiraju zapisi za međunarodnu bazu AGRIS.

    Biblioteka ima depozite za međubibliotečku pozajmicu u Britanskoj biblioteci u Londonu i za pretraživanje hosta DIALOG.

    Posredstvom Geteovog instituta u Beogradu Biblioteka je uključena u dva projekta Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope

    I F L A - Međunarodni savez biblioteka i bibliotečkih udruženja
    F I D - Međunarodna federacija za dokumentaciju



    Odavde

Slične teme

  1. U koju knjigu biste se preselili?
    Autor SQUAW u forumu Književnost
    Odgovora: 66
    Poslednja poruka: 26.09.2018, 13:02
  2. Preporučite knjigu
    Autor Zlatni mis u forumu Književnost
    Odgovora: 260
    Poslednja poruka: 20.07.2013, 20:05
  3. Hram (crkva) u mom mestu
    Autor memento u forumu Religija
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 29.01.2013, 20:27
  4. Pokloni Mi Knjigu .... S Posvetom!
    Autor maski u forumu Spomenar
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 17.12.2009, 00:11
  5. Predstavljamo knjigu i autora...
    Autor makilli u forumu Književnost
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 09.11.2009, 09:02

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •