U njih je smešteno sve znanje ovog sveta koje je zapisano na hartiji, a u novije vreme i elektronski. No, biblioteke su i posebni arhitektonski spomenici visoke umetničke vrednosti.
Real Gabinete Portugus de Leitura - Rio de Janeiro
Rio de Žaneiro - U ovom ogromnom brazilskom gradu nalazi se Kraljevski čitalački kabinet portugalske literature koji je 1837. godine osnovalo nekoliko iseljenika. Reč je o najvećoj zbirci portugalske književnosti van Portugala.
The Duchess Anna Amalia Library, Weimar, Germany
Vajmar - Biblioteka hercogine Ane Amalije u Nemačkoj poznata je i zbog toga što je u njoj radio kao bibliotekar Johan Gete, dok je Fridrih Šiler tu stvarao svoju poeziju. Nažalost, 2004. godine požar je uništio čitaonicu uređenu u rokoko stilu.
Rijksmuseum Research Library, Amsterdam, Holandija
Amsterdam - Rijksmuseum, koji se nalazi u ovom holandskom gradu, raspolaže najvećom bibliotekom knjiga o istoriji umetnosti ovog kraja Evrope. Tu si zbirke kataloga, časopisa i knjiga štampanih od 1885. pa nadalje.
The New York Public Library, New York, USA
Njujork - Javna biblioteka Njujorka, osnovana 1902. godine, ima čak 86 ispostava u gradu. Na slici je jedna od 35. koliko ih postoji samo u centru, na poluostrvu Menhetn. Kažu da su čitaonice ove biblioteke najposećenije na svetu.
Library of Congress, Washington, USA
Vašington - Kongresna biblioteka u glavnom gradu SAD osnovana je 1800. godine, ali su je Englezi 1814. uništili. Počela je da se gradi na drugom mestu 1886, a završena je 1897. godine. Sagrađena je u italijanskom renesansnom stilu i ima 925 kilometara polica s knjigama. Danas mogu da je obiđu turisti.
***
Prva biblioteka na svetu: Sagrađena je u Ninivi (danas Mosul) u Iraku, antičkoj prestonici Asiraca. Osnovao ju je Asurbanipal između 669. i 631. godine pre naše ere. U njoj je bilo odloženo 25.000 glinenih tablica s raznim natpisima. Ali, Sumeri (jugoistočni Irak) još između 3500. i 2700. godine pre naše ere izmislili su pisanje i sakupljali zapise.
Najveća biblioteka antičkog doba: Nalazila se u Aleksandriji, u Egiptu. Osnovana je u 3. veku pre naše ere i u njoj se nalazilo oko 700.000 tomova.
Prve javne biblioteke: Počele su masovno da se osnivaju u 16. i 17. veku. Tada su, na primer, osnovane: Biblioteka Anđelika u Rimu, Biblioteka Ambrozijana u Milanu, biblioteke pri univerzitetima Oksford i Kembridž.
Najstarija biblioteka koja još radi: Apostolska biblioteka u Vatikanu. Početnu zbirku sakupio je papa Nikola V (1447-1455), a osnovao ju je papa Sikst IV 1475. godine.
Najveća na svetu: Kongresna biblioteka SAD u Vašingtonu, sa 111.000.000 dela smeštenih na 925 kilometara polica. U njoj radi 5050 ljudi.
Zemlja sa najviše biblioteka: Rusija, sa 64.500 javnih biblioteka.
Zemlja s najviše starih biblioteka: Italija, koja ima 21 biblioteku iz 13. i 14. veka. Na drugom mestu je Francuska s 18 biblioteka iz istog razdoblja.
Zemlja s najviše upisanih članova u biblioteke prema broju stanovnika: Finska. Gotovo polovina stanovništva.
Najposećenija biblioteka na svetu: Njujorška javna biblioteka, koja svake godine usluži 10.000.000 posetilaca i ima više od 3.000.000 upisanih članova.
Biblioteka sa spavaonicom: Nalazi se u Škotskoj. To je biblioteka Sent Dejniols u Danblejnu, osnovana 1889. godine. U okviru zgrade je i hostel za one koji bi da borave više dana.
Prva digitalna biblioteka: Po projektu Gutenberg, ovu novinu otpočeo je 1971. godine Majkl Hart u Solt Lejk Sitiju (SAD). Cilj je da se u digitalnoj formi predstave i sačuvaju sve bitne knjige, njih 22.000.