Barak Obama izabran za Predsednika SAD
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4
  1. #1

    Barak Obama izabran za Predsednika SAD

    Kandidat demokratske partije Barak Obama izabran je za 44. predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Džon Mekejn i Džordž Buš čestitali su mu na pobedi.
    Prema Ci-En-En-ovoj projekciji, Obama je osvojio 338 elektorskih glasova, a Mekejn 156. Obama vodi i u ukupnom broju glasova sa 51 odsto, odnosno 50.953.689 glasova, dok Mekejn ima 48 odsto, odnosno 47.160.522 glasova, prenosi Si-En-En. Barak Obama izjavio je pred pristalicama u Čikagu rečima da je, "time što se dogodilo večeras, došla promena za Ameriku".
    Ranije, u govoru u Feniksu, Džon Mekejn rekao je da je čestitao Obami i da prihvata krivicu za poraz. On je, pred brojnim pristalicama, od kojih su neki u neverici prihvatili ovu vest, zahvalio i potpredsedničkom kandidatu Sari Pejlin na podršci koju mu je pružila. Navodeći da Obami nudi svu pomoć za vođenje SAD, Mekejn je pozvao sve Amerikance da mu čestitaju, da se ujedine i premoste razlike kako bi branili zemlju u opasnim vremenima.
    "Bez obira na naše razlike, mi smo Amerikanci i verujte mi kada to kažem da nemam nijednu pomisao koja znači više od toga", rekao je Mekejn.
    "Prirodno je da noćas osećamo razočaranje, ali sutra ga moramo prevazići", poručio je svojim pristalicama koje su protestovale kada je Mekejn pominjao Obamu i novog potpredsednika SAD Džoa Bajdena.
    Mekejn je takođe zahvalio svojoj kandidatkinji za potpredsednika Sari Pejlin navodeći da je ona jedna od najboljih osoba koja je učestvovala u kampanji i poručio da je ona osveženje u Republikanskoj partiji.

    "Ne znam šta smo još mogli učiniti da dobijemo ove izbore. Senator Obama, novi predsednik, vodiće našu zemlju u naredne četiri godine. On će biti i moj predsednik", rekao je Mekejn.

    Čestitke od Buša

    Odlazeći predsednik SAD Džordž Buš pozvao je telefonom demokratu Baraka Obamu da mu čestita pobedu na predsedničkim izborima, saopštila je Bela Kuća.

    "Očekuje vas jedno od najvećih putovanja u vašem životu. Čestitke i uživajte!", rekao je Buš Obami, prema rečima portparolke Bele kuće Dane Perino.

    Ona je navela da je Buš pozvao Obamu i njegovu porodicu da uskoro posete Belu kuću. Obama će zvanično postati stanovnik Bele kuće posle inauguracije, kroz dva i po meseca, 20. januara 2009. godine.

    Polovinom decembra formalni izbor

    Podsetimo, za pobedu na predsedničkim izborima u SAD potrebno je osvojiti 270 elektora - izabranih zvaničnika koje Amerikanci zapravo biraju na izborima, da bi elektori polovinom decembra i formalno izabrali šefa države.

    Američke televizije su javile da je Obama dobio većinu glasova u Virdžiniji koja donosi 13 elektorskih glasova i time praktično onemogućio republikanskom kandidatu Džonu Mekejnu da nadokandi prednost.
    Pobeda je objavljena u 05:00 sati po srednjeevropskom vremenu, odmah po okončanju glasanja u Kaliforniji (55 elektora), Oregonu (7), Vašingtonu (11) i na Havajima (4) - time su završeni izbori na čitavoj teritoriji SAD.

    Agencija AP je javila da je Obama pobedio i na Floridi koja donosi 27 elektroskih galsova.

    Kako Si-En-En prenosi, prema prvim projekcijama, Obama jer osvojio većni u Mejnu, koji nosi četiri elektora, Vermontu (3), Masačusetsu (12), Konektiketu (7), Nju Džersiju (15), Delaveru (3), Merilendu (10) i Ilinoisu (21).

    Takođe je osvojio elektore u Nju Hempširu (4), Rod Ajlendu (4), Okrugu Kolumbija (10), Nju Jorku (31), Mičigenu (17), Viskonsinu (10), Minesoti (10), Ohaju (20), Ajovi (7) i Novom Meksiku (5).

    Mekejn je, prema projekcijama koje prenosi Si-En-En, osvojio većinu u Južnoj Karolini (8 ), Tenesiju (11), Kentakiju (8 ) i Oklahomi (7), Alabami (9), Severnoj Dakoti (3), Vajomingu (3), Džordžiju (15) i Zapadnoj Virdžiniji (5).

    Poslednji rezultati što su pristigli ukazuju da je Mekejn dobio Teksas (34), Jutu (5), Luizijanu (9), Misisipi (6), Arkanzas (6) i Kanzas (6).

    Kako je Obama došao do pobede

    Barak Obama je prvi Afroamerikanac koji je postao predsednik SAD.

    Njegov potpredsednik biće Džozef Bajden, nekadašnji bliski saradnik Bila Klintona i stručnjak za spoljnu politiku.

    Posle najduže i najskuplje kampanje u istoriji SAD, Obama je uspeo da dobije neizvesne bitke u svim ključnim državama, uključujući Floridu i Ohajo, gde su rezultati izbora 2000. i 2004. bili tema sudskih sporova i direktno doneli pobedu Džordžu Bušu Mlađem.
    Obama je vratio Nju Meksiko i Ajovu (gde je Gor pobedio 2000, a Keri izgubio 2004.), pobedio u nekoliko država koje su decenijama u kontinuitetu podržavale republikance, kakve su Virdžinija i Nevada, smanjivši prednost Mekejna u većini država koje je izgubio (Indijana, Severna Karolina, Arizona, Montana).

    Interesantno je da je razlika u ukupnom broju glasova manja nego što su ankete predviđale, ali odluku o predsedniku donose elektori, a u toj trci Obama je ubedljivo pobedio.

    Obama je prvi demokrata koji je “prebacio” 50 odsto od Džimija Kartera 1976. godine.

    Najveću podršku Obama je imao među mladima i pripadnicima etničkih manjina, osvojivši preko dve trećine glasova u svakoj od ključnih kategorija (18-29 godina, Afroamerikanci, Latinosi).

    Tokom borbe sa Hilari Klinton za nominaciju unutar Demokratske partije Obama nije uspevao da privuče nekoliko ključnih kategorija stanovništva – radnike i Latinose pre svega – zbog čega je gubio u nekim od država koje po tradiciji odlučujuće utiču na ishod predsedničkih izbora (Florida, Nju Meksiko, Pensilvanija, Ohajo).

    Tokom pola godine pripreme za same izbore on je dramatično popravio svoj status u svakoj od tih grupa, pobedivši ubedljivo u svakoj od njih. Latino glasovi doneli su mu Nevadu, Nju Meksiko, Kolorado i Floridu, radnički glasovi Pensilvaniju, Ohajo i Virdžiniju.

    Mekejn je tokom borbe za nominaciju među republikancima smatran kandidatom bliskim centru, koji bi mogao da privuče veliki broj neopredeljenih birača.

    Ispostavilo se da u tome nije uspeo, a sa druge strane nije preterano impresionirao ni tradicionalne republikance, jer je tokom političke karijere često zastupao stavove koji su u neskladu sa konzervativnom politikom stranke.

    Obama je petnaesti demokrata koji je izabran za predsednika SAD, ali tek treći predstavnik te stranke u Beloj kući u poslednje četiri decenije.

    Ključnu prednost Obama je stekao tokom oktobra, kada su krivicu za veliku ekonomsku krizu birači pripisali dosadašnjoj republikanskoj administraciji.

    Odlučujuće pobede demokratski kandidat izborio je upravo u Pensilvaniji i Ohaju, državama u kojima su bili ključni radnički glasovi, a najvažnija tema ekonomija.

    Pored predsedničkih izbora širom SAD održavani su izbori i za Senat, a prednost su izborile demokrate.

    Obama je odbranio sve države u kojima je pre četiri godine pobedio Džon Keri, a od Mekejna je preuzeo Ohajo, Nju Meksiko, Ajovu, Virdžiniju i Kolorado, koje su 2004. glasale za Džordža Buša.

    Obama je “odbranio” sve države u kojima je pre četiri godine pobedio Džon Keri, a od Mekejna je “preuzeo” Ohajo, Nju Meksiko, Ajovu, Virdžiniju, Nevadu, Floridu, Kolorado i Virdžiniju koje su 2004. glasale za Džordža Buša.

    Istraživanja predvidela pobedu Obame

    Podsetimo, u svim istraživanjima, kandidat demokrata uživao je podršku više od 50 odsto birača.

    Ekonomija je ubedljivo najvažnija tema američkih birača na predsedničkim izborima, pokazalo je ispitivanje agencije Asošijeted pres u anketi sprovedenoj na biračkim mestima.

    Za 60 odsto birača ekonomija je najvažniji izazov sa kojim se SAD suočavaju.

    Nijedna od četiri preostale ponuđene teme - energetika, Irak, terorizam i zdravstvo - nije dobila glas više od 10 odsto birača.

    Amerikanci su u velikom broju izašli na birališta, a ispred birališta u celoj zemlji su se formirali dugi redovi.

    Analitičari su prognozirali da će na ove izbore izaći između 130 i 135 miliona birača, za razliku od 120 miliona na izborima 2004. godine.

    Predsednički i potpredsednički kandidati glasali su od Ilinoisa do Arizone, preko Delavera pa sve do Aljaske.

    Demokratski kandidat Barak Obama svoju građansku dužnost obavio je u Čikagu u državi Ilinois, čiji je senator. Obamin protivkandidat Džon Mekejn glasao je u Feniksu u saveznoj državi Arizona.

    Potpredsednički kandidat demokrata Džo Bajden glasao je u Vilmingtonu u državi Delaver, čiji je inače senator. Njegova suparnica za mesto potpredsednika Sara Pejlin glasala je u gradu Vasila, u državi Aljaska, čiji je guverner od 2006. godine.

    Poslednja istraživanja javnog mnjenja davala su Obami prednost između dva i 11 procenata. I ne čekajući prve rezultate, najpoznatiji republikanski izborni strateg Karl Rouv na svojoj veb stranici već je objavio prognozu pobede demokrata Baraka Obame.

    Pobedniku je potrebno 270 elektorskih glasova da bi osvojio izbore i ušao u Belu kuću, a Rouv je predvideo da će Obama pobediti u trci za Belu kuću sa nadmoćnim brojem glasova Elektorskog kolegijuma od 338 od ukupno 538 glasova.

    Rekordna izlaznost od 1920.

    Na predsedničkim izborima u SAD u utorak je zabeležena rekordna izlaznost, a posebno u državama koje su ključne za pobedu u trci za Belu kuću, javljaju agencije i američki mediji.
    Prema američkim zvaničnicima, odziv je bez presedana još od 1920. kada su žene dobile pravo glasa.

    Izlaznost u nekim državama je gotovo 90 odsto kao što je slučaj u Virdžiniji i Koloradu, a iznad 80 odsto u Kaliforniji, Teksasu, Ohaju i drugim državama.

    U Severnoj Karolini procenjuje se da će izlaznost premašiti 70 odsto.

    Manji tehnički problemi su zabeleženi u Floridi, Misuriju, Ohaju i Vridžiniji, državama u kojima su demokrata Barak Obama i republikanac Džon Mekejn izjednačeni.

    AP: Mladi mahom za Obamu

    Barak Obama ima podršku većine mladih, odnosno 10 odsto svih birača koji su u utorak prvi put izašli na izbore za predsednika SAD.

    Na izborima ukupno je prvi put izašlo na biralište oko 10 odsto birača, što je približno isto kao i na prethodnim predsedničkim izborima 2004. godine.

    Preliminarni rezultati pokazuju da oko 70 odsto birača koji su prvi put izašli na izbore glasalo za kandidata demokrata Obamu. U 60 odsto slučajeva to su birači mlađi od 30 godina, pretežno Afroamerikanci i Hispanoamerikanci.

    Kandidat demokrata Džon Keri je na izborima 2004. dobio 53 odsto glasova mladih.

    Približno 60 odsto svih birača izjavilo je da je ekonomija glavni faktor koji ih je rukovodio pri odlučivanju, a 60 odsto njih daje podršku Obami kao kandidatu Demokratske partije.

    Pitanje Iraka, terorizma i zdravstvene zaštite prioritetom smatra samo 10 odsto birača.

    Trećina novih birača je ove godine rekla da su politički nezavisni, a samo jedan od pet ispitanika je rekao da je republikanac.

    Četiri od 10 glasača je reklo da je kandidatkinja republikanaca za potpredsednika SAD Sara Pejlin važan faktor u odluci za koga će dati svoj glas. Deset od 10 republikanaca reklo je da je izbor Pejlinove važan za glasanje za Džona Mekejna.

    Birači stariji od 65 godina su za Mekejna, kao i belci čije je najviše obrazovanje srednja škola. Više od jedne trećine ukupnog broja birača izjasnilo se da želi kandidata koji će uneti promene u Vašington, a vaćina je glasala za Obamu.

    Mekejn pak, uživa podršku onih koji smatraju da je njegovo iskustvu važno, a takvih je oko petine birača.

    Kada je reč o republikanskim biračima, gotovo trećina njih ističe da je Mekejnov izbor Sare Pejlin za kandidata za potpredseničkog kandidata bio važan pozitivni faktor u njihovoj odluci, ali su zato ostale pristalice republikanaca mavele da je to imalo negativan uticaj.


    II


    Obama becomes first black president in landslide
    http://news.yahoo.com/s/ap/election_rdp

    Profil Baraka Obame


    Pobednik na 56. predsedničkim izborima u SAD, demokratski kandidat, pravnik Barak Obama rođen 4. avgusta 1961. na Havajima, sin je Kenijca i bele Amerikanke.Prvi crni predsednik u istoriji SAD, jedan od najmlađih šefova Bele kuće i, od utemeljenja države, njen 44. glavni stanar, završio je političke nauke na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, a pravo doktorirao na Harvardu. Karijeru je počeo u Čikagu, radeći za organizacije koje su pomagale siromašnom crnačkom stanovništvu i zalagale se za zaštitu ljudskih prava.

    Od 1992. do 1995. bio je advokat i predavač ustavnog prava na Univerzitetu u Čikagu.

    Član Senata države Ilinois postao je 1996. godine, a 2004. izabran je u Senat SAD.

    Posle terorističkih napada na SAD 11. septembra 2000, Obama se angažovao u kampanji protiv rata u Iraku.

    Široj javnosti postao je poznat posle govora na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Bostonu 2004. godine, kada je ukazao na potrebu prevazilaženja podela u demokratskom bloku.

    Magazin "Tajm" ga je 2005. godine uvrstio među 100 najuticajnijih ljudi na svetu.

    Kao član demokratske manjine u 109. sazivu Kongresa SAD, doprineo je donošenju zakona o kontroli konvencionalnog naoružanja, a uticao je i na jačanje javne kontrole korišćenja federalnih fondova.

    U 110. sazivu Kongresa pomogao je donošenje zakona o lobiranju i izbornim fondovima, zakona o klimatskim promenama, nuklearnom terorizmu i brizi za američke vojnike povratnike.

    U februaru 2007. godine objavio je da će učestvovati na izborima za predsednika SAD.

    Novi, 44. predsednik SAD, prvi Afroamerikanac na toj funkciji, komponuje, piše pesme i knjige.

    Njegova supruga Mišel Robinson je advokat. Imaju kćerke Maliju i Sašu.

    "Prva dama"

    Supruga novog američkog predsednika Baraka Obame, Mišel Obama, prva crna "prva dama" u istoriji SAD, doneće u Belu kuću stručnost pravnika, mada sama kaže da će njen prioritet biti uloga "prve mame" za njihove dve ćerke.

    Mišel Obama (44) kaže da ne želi da ima direktnu ulogu u krojenju politike u Obaminoj administraciji.

    "Moj prvi posao je da nastavim da budem prva mama", rekla je Mišel u intervjuu jednom nedeljniku, misleći na ćerke Maliu (10) i Sašu (7).

    Ona je rekla da bi želela da se posveti pitanju žena koje balansiraju između posla i porodice, i potrebama porodica vojnih lica.

    Svom suprugu mogla bi da bude, kaže, samo neformalni savetnik, kao što je bila i tokom predizborne kampanje.

    Mišel Obama, manekenskog stasa, visoka 182 centimetra, odrasla je u radničkom kraju u južnom delu Čikaga gde je pohađala državnu školu.

    Često, kako navodi Rojters, govori o svom ocu koji je radio za gradski javni vodovod i o vrednostima koje su joj ulili roditelji.

    Nakon što je, uz pomoć stipendija, završila elitne univerzitete Prinston i pravni fakultet na Harvardu, Mišel je radila u advokatskoj kancelariji i u kabinetu gradonačelnika Čikaga.

    Njen poslednji posao bio je mesto potpredsednice Univerzitetske bolnice u Čikagu, gde je zarađivala više od svog muža.

    Iako je porodica Obama sada dobrostojeća, delimično zahvaljujući tantijemama od Obamine dve knjige, Mišel ističe vrednosti koje je naučila dok je odrastala.

    "Kada odrastaš u kući u kojoj imaš ljubav i sigurnost, i osobe koje se žrtvuju za tebe, imaš obavezu da nešto vratiš. Zato je društveno koristan rad toliko veliki deo mog života", kaže ona.

    Barak Obama opisuje svoju suprugu kao "stenu", izvor snage i blagog kritičara koji ga drži čvrsto na zemlji. Njihovi javni izlivi nežnosti i njen smisao za modu - pojavljivala se u časopisima kao što su Vog i Esense - doprinose i mladalačkom imidžu novog predsednika.

    Magazin Pipl nedavno je uvrstio Mišel na listu deset najlepše odevenih žena, uz obrazloženje: "Politika je možda surovija nego ikada, ali gospođa Obama napreduje kroz kampanju sa samopouzdanjem, sa izgledom bez greške koji podseća na jednu bivšu prvu damu, Žaklinu Kenedi".

    U veoma hvaljenom govoru na završnoj Demokratskoj nacionalnoj konvenciji Mišel je podelila sa prisutnima detalje iz bračnog života i rekla da njen muž predstavlja tipične američke vrednosti.

    "Ono što je na mene ostavilo utisak kada sam upoznala Baraka je da je, iako je imao to smešno ime, i odrastao na drugom kraju kontinenta - na Havajima, njegova porodica toliko slična mojoj", rekla je Mišel.

    "Njega su odgajili baka i deka koji su bili radni ljudi kao i moji roditelji, i samohrana majka koja se borila da plati račune baš kao i mi", rekla je.

    Mišel se posle tog govora na konvenciji povukla izvan centra pažnje, mada je i na predizbornim skupovima za svog supruga na kojima je bila, i sama privlačila veliki broj pristalica.

    Njena izjava izrečena u februaru, kada se Obama još borio da dobije nominaciju demokrata, izazvala je veliku kontroverzu.

    "Prvi put od kada sam odrasla zaista sam ponosna na svoju zemlju", rekla je ona tada na skupu u Viskonsinu.

    "I to ne samo zato što je Barak toliko uspeo, nego što mislim da su ljudi željni promena", kazala je “prva dama”.

    Konzervativci su je odmah kritikovali kao nedovoljno patriotsku, a te optužbe razljutile su Afroamerikance koji su ocenili da im se nameće viši standard patriotizma. Otpor rasnoj nepravdi, rekli su, često se prikazuje kao nepatriotski.

    Mišel Obama je od tada provela vreme u pružanju podrške porodicama američkih vojnika koji se bore u Iraku i Avganistanu.

    Na jednom skupu u Denveru Mišel Obama je izjavila: "Mi ne bismo stigli do ovog trenutka u našoj istoriji bez svih vas jer se nešto čudesno dogodilo ove godine. To nešto je novo i veoma važno. I ja sam ponosna na svoju zemlju i na svog supruga".


    b92
    Poruku je izmenio yige_gui, 07.11.2008 u 03:20
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: Barak Obama izabran za Predsednika SAD

    E sad ce vidimo ko je pljuno onolike silne pare za kampanju

    Iskreno, drago mi je zbog Obamine pobjede, previse me plasila pomisao sta ako deda umre i Palinka ga zamjeni
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: Barak Obama izabran za Predsednika SAD

    Gle ovo! Što mi je poznato



    Glasačke mašine same menjale glasove?

    Tokom prevremenog glasanja koje je trajalo prethodnih dana, u državama Zapadna Virdžinija i Severna Karolina otkriveno je da su glasačke mašine iz neobjašnjivih razloga same menjale izabranu predsedničku opciju. Takav scenario "predviđen" je, inače, u epizodi crtane serije "Simpsonovi" koja je emitovana nekoliko dana pre izbora. Kvarovi glasačkih mašina obeležili su i početak glasanja u ključnim državama Pensilvaniji i Ohaju. Probleme na mnogim izbornim mestima na istočnoj obali SAD izazvala je i činjenica da se komisije za sprovođenje glasanja nisu dobro pripremile za povećani broj glasača u odnosu na prethodne izbore.

    bliconline



    ~
      Vrh

  4. #4

    Odgovor: Barak Obama izabran za Predsednika SAD



    Ako bi uz pomoc naseg Kokusa (?), Roda Blagojevica ili uz pomoc nekih trikova uspeli da ga dovedemo u goste i pokazali mu na delu gostoprimstvo jednog starog evropskog naroda i multieticnost sa sve xy plavih slemova koje bi ponudili za probleme u Africi / smatrao bih velikim uspehom / do tada cestitam na uspehu i njemu i americkoj demokratiji.
      Vrh

Slične teme

  1. Sasu Jankovica za predsednika!
    Autor biterlemon u forumu Politika
    Odgovora: 24
    Poslednja poruka: 09.04.2017, 08:24
  2. Sašu Radulovića za predsednika :dry:
    Autor memento u forumu Politika
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 25.03.2017, 08:41
  3. Vladika niški Irinej izabran za 45. patrijarha
    Autor Turkmenbashi u forumu Religija
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 02.02.2010, 16:48
  4. McCain vs. Obama
    Autor yige_gui u forumu Spomenar
    Odgovora: 42
    Poslednja poruka: 23.11.2008, 15:49

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •