Zanimljivosti o kafi

O KAFI
Drvo kafe dostiže visinu od 10 do 12 metara, ali su na plantažama do 5 metara zbog lakše berbe. Prosečno drvo kafe rodi od pola do jednog kilograma kafe. Kao svo voće i drvo kafe prvo cveta. Cvetovi su beli, prijatnog mirisa poput jasmina. Cvetovi ustupaju mesto zelenim bobicama koje postaju tamno crvene za 6 do 9 meseci. Unutar ploda se nalaze po dva zrna kafe. Plod se odvaja od zrna sušenjem ili potapanjem u vodu.

ARABIKA I ROBUSTA
Premda u svetu postoji mnoštvo vrsta, samo su dve vrste kafe komercijalizovane: arabika i robusta.
Arabika se gaji na visini od 1000 do 2000 metara nadmorske visine, najbolje uspeva na temperaturi između 15 i 24 stepena celzijusa. Ima više naglašen miris, izbalansiranu aromu i njen ukus je kombinacija slatkosti i kiselosti. Ona je i mnogo skuplja jer su veći troškovi proizvodnje, jer nije otporna na insekte i razne bolesti. Kofeina ima od 0,8 1,4%.
Jedna od kategorizacija arabika je po nadmorskoj visini na kojoj je uzgajana.
Oznaka za kafe gajene na visini od 1300 do 2000 metara je SHB( strictly hard bean), oznaka HB je za visinu 1200 do 1300 metara.
Što je veća visina i bolji je kvalitet kafe, jer su na velikoj visini blize suncu i biljke sporije rastu čime se povećava čvrstina zrna.
Robusta, koja predstavlja 25 % svjetske proizvodnje kafe, raste u močvarnim krajevima, tropskim šumama, od 0 do 700 m nadmorske visine. Robusta sadrži više kofeina ( 1,7 4,0% ) nego arabika, a stabljika je puno otpornija. Zrno joj je okruglo, manje nego kod arabike. Troškovi proizvodnje su minimalni jer robusta nije zahtevna, zbog čega joj je i cena mala.

KOFEIN
Danas se zna da je najvažniji i najpoznatiji sastojak kafe kofein. Čim popijemo kafu, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan kofeinom i mi se osjećamo budnijim, raspoloženijim, veselijim, punim energije. Kofein se pod uticajem topline pretvara u vitamin niacin (grupa B vitamina). Pored toga, kafa sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.
Naučnici smatraju da je normalna upotreba kofeina do 400 mg na dan. Jedna šoljica turske kafe ima oko150 mg kofeina, a jedan mali espresso oko 40mg, a instant kafa oko 60mg.

Kratka istorija kafe
Kafa je prvi put otkrivena u Etiopiji, odakle i potiče legenda o jednom čuvaru koza koji se zvao Kaldi. On je primetio da kada koze jedu bobice i lišće sa jednog žbuna, one postanu neobično razigrane i vesele. Znatiželja ga je naterala da i on proba ove bobice, posle čega se i on osećao mnogo veselije i živahnije. Priča o bobicama koje daju energiju se pročula kroz ceo region.
Tako su i monasi počeli da ih jedu, pošto su im se svidele počeli su da ih transportuju i u druge manastire. Da se nebi pokvarile u transportu monasi su ih sušili. Prvi napitak je napravljen kada su ih potopili u vodu, da bi im povratili vlagu.
Pravo uzgajanje kafe počinje tek u sedamnestom veku.
Kafa je prvi put ispečena, na otvorenoj vatri, u Turskoj.
Kafa prvi put stiže u Evropu 1615, preko Venecijanskih trgovaca. Lokali u kojima se služila samo kafa postali su mesta gde su se okupljali intelektualci i umetnici. Mnogi poznati Evropski umovi pili su kafu da bi izoštrili svoje misli.
Jedan Francuski kapetan 1700 godine doneo je kafu u Novi Svet, tačnije na Karipsko ostrvo Martinik. Odavde je biljka kafe našla put i u ostale tropske regione Južne i Centralne Amerike.
Prototip espresso mašine napravljen je u Francuskoj 1822, ali su jeItalijani usavršili i prvi počeli da je proizvode. Tako se Italija i danas smatra pravim domom espresso kafe.
Danas je kafa posle vode najpopularniji napitak, rasprostranjena širom zemljine kugle.