Muzikoterapija
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 17
  1. #1

    Muzikoterapija

    Mnogi medicinski stručnjaci smatraju da muzika čini čuda u ublažavanju stresa, bola i straha i da utiče na poboljšanje raspoloženja i stimuliše pozitivne emocije. Praksa terapije muzikom je uvedena kada su bolnice uočile emotivno i fizičko poboljšanje koje je bilo vezano za slušanje muzike kod ranjenih ratnih veterana tokom Drugog svetskog rata, a u novije vreme se ta terapija pokazala efikasnom i kod ljudi koji imaju problem da izraze svoja osećanja, preneo je radio "Glas Amerike".



    Američki naučici su došli do zaključka da slušanje muzike samo sat vremena dnevno može znatno da smanji tegobe kod bolesnika s hroničnim bolom u ledjima ili zglobovima, a istraživanje kanadskih naučnika ukazuje da mala deca koja pohadjaju muzičko obrazovanje imaju bolje pamaćnje i sposobnost učenja.


    Pozitivno dejstvo muzike potvrdjuje i primer Memorijalne bolnice Moristaun, u kojoj harfistkinja Aliks Vajs svira pacijentima koji se oporavljaju od operacije srca.

    Svakog dana Vajsova svira po dva sata pacijentima koji su u različitim stanjima svesti, dok medicinske sestre pomno kontrolišu pacijente koji se bude iz anestezije.

    Obučeni terapeuti širom sveta muzikom pomažu ljudima na različitim mestima - u školama, bolnicama, domovima za negu starijih osoba...

    Muzikoterapauti moraju biti izuzetno muzički obrazovani i svestrani što se tiče žanrova i u tom smislu čuveni bostonski koledž Berkli vodi jedan od najvećih programa za obrazovanje muzikoterapeuta u Americi.




    Mnogi medicinski stručnjaci smatraju da muzika čini čuda u ublažavanju stresa, bola i straha i da utiče na poboljšanje raspoloženja i stimuliše pozitivne emocije.

    Praksa terapije muzikom je uvedena kada su bolnice uočile emotivno i fizičko poboljšanje koje je bilo vezano za slušanje muzike kod ranjenih ratnih veterana tokom Drugog svetskog rata, a u novije vreme se ta terapija pokazala efikasnom i kod ljudi koji imaju problem da izraze svoja osećanja, preneo je radio "Glas Amerike".

    Američki naučici su došli do zaključka da slušanje muzike samo sat vremena dnevno može znatno da smanji tegobe kod bolesnika s hroničnim bolom u ledjima ili zglobovima, a istraživanje kanadskih naučnika ukazuje da mala deca koja pohadjaju muzičko obrazovanje imaju bolje pamaćnje i sposobnost učenja.

    Pozitivno dejstvo muzike potvrdjuje i primer Memorijalne bolnice Moristaun, u kojoj harfistkinja Aliks Vajs svira pacijentima koji se oporavljaju od operacije srca.

    Svakog dana Vajsova svira po dva sata pacijentima koji su u različitim stanjima svesti, dok medicinske sestre pomno kontrolišu pacijente koji se bude iz anestezije.

    Obučeni terapeuti širom sveta muzikom pomažu ljudima na različitim mestima - u školama, bolnicama, domovima za negu starijih osoba...

    Muzikoterapauti moraju biti izuzetno muzički obrazovani i svestrani što se tiče žanrova i u tom smislu čuveni bostonski koledž Berkli vodi jedan od najvećih programa za obrazovanje muzikoterapeuta u Americi.



    (Mondo)

  2. #2

    Odgovor: Muzikoterapija

    Prvi put sam slusala o ovoj vrsti terapije dok sam slusala nastavu iz psihijatrije.Sada slusam iz fizikalne medicine i rehabilitacije.Da ne bi bila potrebna rehabilitacija, treba raditi na prevenciji.Ne mislim na nasumicno slusanje muzike. A sve to je manje bitno od cinjenice da pomaze i verovatnoce da ce mnogi bar razmisliti o temi.Moze i kod kuce i na poslu da se primeni i da bude jako korisno.
    Sve bolesti krecu iz glave(kakve su vam misli-takav vam je zivot).
    Postoje i audio zapisi sa afirmativnim sadrzajem,muzickim.Ne znam gde,ali cujem da postoji.
    A nauka kaze:


    LEČENJE MUZIKOM U PSIHIJATRIJI

    Tonovi - melem za dušu

    Svako od nas poseduje vlastiti zvučni identitet, a uspešnost terapije podrazumeva usklađenost mentalnog ritma pacijenta sa ritmom muzike

    Koliko muzika može da deluje smirujuće svi smo imali prilike da se uverimo, ali da se ona koristi u psihijatriji i za lečenje - malo je poznato. Bar na našim prostorima, jer je muzikoterapija kod nas uvedena tek 1993. godine, a za sada se primenjuje samo u dve ustanove, u Institutu za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Specijalnoj bolnici za cerebralnu paralizu i razvojnu neurologiju u Beogradu.
    Muzikoterapija je psihijatrijska tehnika i znatno se razlikuje od običnog slušanja muzike. Uticaj muzike je svakako blagotvoran i preporučljiv, ali muzikoterapija nije samo puko slušanje muzike, sviranja ili pevanja. Ova terapija podrazumeva više elemenata: određenu prostoriju, prisustvo edukovanog terapeuta, jasno postavljen i definisan problem kod pacijenta, određenu tehniku koja se primenjuje u seansi.
    Sve ostalo nije muzikoterapija, već dokolica, kaže predsednica Jugoslovenskog udruženja za muzikoterapiju dr Ranka Radulović. Ova tehnika može se primeniti kod svih vrsta psihijatrijskih poremećaja, fobija, psihoza, kod poremećaja ličnosti, seksualnih poremećaja... a seansa može biti grupna ili individualna.
    U osnovi muzikoterapije je teorija zvučnog identiteta. Svako od nas ima svoj zvučni identitet, bez obzira na pol i starost. Za svakog pojedinca taj identitet je specifičan i karakterističan. Da bi seansa muzikoterapijom bila uspešna, mora se mentalni ritam pacijenta "pogoditi" s ritmom muzike koja se primenjuje u terapiji. Prvi zvuci koje usvajamo su oni iz majčine utrobe, kao što su ritam srca, rad creva, disanje i oni su uglavnom u pentatonskoj skali, dakle onoj koja sadrži pet tonova. Interesantno je da su i sve uspavanke na svetu upravo u ovoj skali, što znači da su to tonovi koji smiruju i vraćaju osećaj sigurnosti i zaštićenosti.
    Jedan od metoda u muzikoterapiji je i metod vođenih fantazija. Slušajući muziku, pacijent pokušava da zamisli kojoj životnoj situaciji odgovara ta muzika i kroz takvu vrstu fantazija oslobađa se napetosti i agresije. Metod aktivne muzikoterapije podrazumeva komunikaciju s pacijentom putem glasa ili instrumenta. Ova tehnika je dala izvanredne rezultate u uspostavljanju kontakta s pacijentima kod kojih je verbalna komunikacija otežana ili onemogućena, kao na primer kod autističnih osoba. Pokazalo se da je ovom metodom znatno poboljšan emocionalni kapacitet takvih pacijenata, da oni sebe i druge doživljavaju mnogo kvalitetnije.
    I kod dece s cerebralnom paralizom dokazano je da muzikoterapija utiče na razvoj psihomotorike, sluha, koncentracije, socijalnih veština, prilagodljivosti... Ova metoda se može primenjivati i kod zdrave dece.

    J. B.

  3. #3

    Odgovor: Muzikoterapija

    pokusavam da nadjem zvuk koji fetus cuje, jer znam da postoji audio zapis.
    trazeci(neuspesno) to, nasla sam ovo,skinula i ok je,ali nije to sto trazim.


    Posle višečasovnog sedenja za ekranom, opustite se slušajući zvuke udaranja talasa o obalu, šum vetra ili oglašavanje predvečerja u šumi. Ovaj sintetizator ambijentalnih zvukova, po rečima autora, obnavlja vašu radnu energiju izlažući vas zvukovima iz prirode. Balans pojedinih kanala sami određujete u zavisnosti od raspoloženja, stvarajući jedinstvene i neponovljive zvučne slike. Preko prirodnih zvukova možete reprodukovati alfa, beta, delta i teta talase koji stimulišu nervni sistem (za ove talase treba koristiti slušalice umesto zvučnika).

    Ako ste još uvek sumnjičavi, pokrenite ovu probnu verziju programa, koja je ograničena na sesije od po pet minuta.

    pc world
    by G.D.

  4. #4

    Odgovor: Muzikoterapija

    Duhovna muzika i mojim pacijentima i meni samoj uvek, ali baš uvek godi.Pokušajte,ako niste, i vi.

    YouTube - DIvna Ljubojević i Melodi - Oče naš

  5. #5

  6. #6

    Odgovor: Muzikoterapija

    ... a usput i poimanje ženske lepote.U ovom plemenu je najlepša ona koja ima najduži vrat Ipak je sve stvar interpretacije

    YouTube - KAOME - JP-JUICE / Fukai (Naoki Kenji)

    prporuka:Naoki Kenji,Less Ordinary album
    Opušta.

  7. #7

    Odgovor: Muzikoterapija

    Citat DrinChe kaže: Pogledaj poruku
    pokusavam da nadjem zvuk koji fetus cuje, jer znam da postoji audio zapis.
    trazeci(neuspesno) to, nasla sam ovo,skinula i ok je,ali nije to sto trazim.

    Spadam u one ljude koji spavaju uz muziku. Uglavnom uvek.
    Nije posebna muzika u pitanju - upalim neku (odredjenu) radio-stanicu i to je to. U trudnoci, moram priznati, a da pri tom ne mogu adekvatno objasniti zasto, sam slusala nocu non stop i stop non Sinatru (mojne se neko smeje sada!). Vrtila se dva diska "best of" neprekidno mesecima a Kalamiti Dzejn me je uvek "rokala" nogicama u isto vreme na isti nacin u istom ritmu, Bog te! Budila sam se (budila me je) uvek oko 3:30 i uvek ista pesma na programu.

    Ne verujem da je to slicno tom zvuku koji fetus cuje, ali bRe ja i danas kada cujem Cycles od doticnog Mr. Cool, znam svaki ton napamet, a i kao da osetim tu nogicu once again u utrobi...

    Poruku je izmenio triViALna, 20.04.2008 u 21:32 Razlog: ...
    Never confuse movement with action.

  8. #8

  9. #9

  10. #10

    Odgovor: Muzikoterapija


    TERAPIJA ZVUKOM - ISCELJUJUĆE VIBRACIJE

    Terapija zvukom najviše se koristi u lečenju reumatskog artritisa, reumatičnog zapaljenja vezivnog tkiva, mišićnih tegoba, preloma kostiju, istegnuća, uganuća... Dokazano je da se pacijenti kojima je operacijom zamenjen kuk mnogo brže oporavljaju ako su pre operacije bili lečeni zvukom. Grčevi mišića nestaju ukoliko se svaki dan dve nedelje, deset do petnaest minuta, mišić tretira zvukom uz pomoć specijalnog uređaja. Prema Piteru Menersu, vodećem britanskom stručnjaku za terapiju zvukom, dobri rezultati postižu se i kod dece obolele od paralize, mada je tu potreban duži tretman.

    Terapija zvukom ima svetlu budućnost jer je jeftina i može se lako kontrolisati. Medicina je pokazala šta ultrazvuk može da postigne u lečenju povreda mekog tkiva i u razbijanju kamena u žuči i bubregu. Terapija zvukom koristi manje opasne zvuke, blaže i bezbolnije od ultrazvuka. Zvuk ima veoma veliki značaj, jer glas neke osobe može da igra veoma važnu ulogu u tome hoće li nam se ona svideti ili ne.

    Lečenje zvukom koristi snagu zvučnih talasa, a zasniva se na tome da svaka ćelija u našem telu vibrira. Terapeuti tvrde da se svi organi ponašaju poput srca ali da su njihovi otkucaji jedva osetni.

    U terapiji zvukom, pomoću strujnih uređaja proizvode se talasi koji se odašiljaju na obolelo mesto. Zvuci prolaze kroz obolele ćelije tako što ih sabijaju i razređuju, bolje rečeno "prodrmaju", slično dejstvu snažne muzike na nekokm koncertu.

    Tokom terapije zvukom pacijent čuje ali i oseća vibracije. Sve se to odvija u specijalnim "zvučnim" kadama.


    MUZIKA

    Muzika pomaže u trenucima depresije, ona je moćno sredstvo da se ojačaju telesne i umne sposobnosti, da se oslobode blokirane emocije, a misaoni i emocionalni život rastereti neprijatnih događaja.

    Terapija muzikom je i te kako korisna u lečenju mnogih bolesti, uključujući rak, probleme sa disajnim putevima, upalu zglobova, šećernu bolest, moždani udar... Muzika se primenjuje i u lečenju glavobolje, bolesti probavnog sistema, depresije, dakle bolesti na koje utiču emocije. Još jedna neverovatna činjenica: muzika može da bude blagotvorna za prevremeno rođenje bebe. Kad je takvim bebama "prepisano" slušanje Bramsove "Uspavanke", rezultati su bili iznenađujući, jer se procenat smrtnosti prepolovio. Muzika nema uticaj samo na lečenje bolesnih, nego i na odbrambene, imunološke funkcije zdravih ljudi. Poznato je da visok nivo stres-hormona u krvi može da "priguši" naš odbrambeni mehanizam, ali muzika pomaže u kontroli tih hormona.

    Naučnici sa univerziteta u Torontu slažu se sa poznatom tvrdnjom da slušanje muzike pomaže protiv nesanice, ali su zaključili da se mnogo bolji rezultati postižu muzikom komponovanom individualno, za svakog pacijenta. Koristeći poseban kompjuter, komponovali su muziku koja je odgovarala moždanim talasima svakog ispitanika i u uspavljivanju su postigli mnogo bolje rezultate od onih koji se postižu klasičnom, ili pacijentu najdražom, pop-muzikom.


    ZVUK U MEDICINI

    Zvučni talasi mogu da budu moćna snaga, kako sa lošim tako i sa dobrim posledicama. Moderna nauka iskoristila je snagu zvučnih talasa visoke frekvencije (učestalosti) i upotrebila ih je kao sredstvo za dijagnozu, poznato kao ultrazvučni skener. Ovaj uređaj je jedno od najkorisnijih pomagala u otkrivanju mnogih bolesti.

    Elektrokardiogram (EKG) jeste najpoznatija primena zvuka u zvaničnoj medicini, a služi za otkrivanje poremećaja rada srca. Niz elektroda postavljenih iznad srca i na mestima udaljenim od njega (na zglobovima ruku i nogu) beleže električne i zvučne vibracije koje srce proizvodi. Kada je srčani mišić oštećen (na primer srčanim udarom) EKG se menja. To se vidi na ekranu ili na papiru koji beleže otkucaje srca ili se čuje poremećaj karakterističnog zvuka EKG aparata.


    BUKA

    Svi smo svesni dejstva buke u našim životima. Ona nas nervira, često izaziva glavobolju pa i izluđuje. Proučavanja su dokazala da ljudi koji žive blizu velikih međunarodnih aerodroma mnogo češće duševno oboljevaju, nego oni koji žive u mirnijim delovima grada. Dokazano je da "čujemo" zvuke i kada spavamo i da oni utiču na kvalitet našeg sna, tako da, ako spavamo blizu izvora buke, nećemo biti odmorni.

    Visok nivo buke na radnom mestu, ako traje duže, može da prouzrokuje gluvoću.


    OM I AMIN

    Osnovni i važni zvuci u različitim kulturama izuzetno su slični. Tokom vežbanja joge koristi se zvuk OM ili AUM smatra se osnovom svega, Tibetanci, budisti, Kinezi, Japanci, Indonežani, takođe, na sličan način koriste zvuk OM. U jevrejskoj, hrišćanskoj i islamskoj religiji zvuk AMIN je od velike važnosti. Dokazano je da zvuk (glas) sveštenog lica koje čita obred u bilo kojoj religiji sveta u glavama vernika izaziva stvaranje alfa moždanih talasa. Od tih talasa potiče smirenost vernika u religijskom hramu.

    Kakva je moć zvuka tj. glasa, govori i to da se pomoću zvuka može svaki čovek dovesti u stanje hipnoze.

    Isceliteljske molitve, kao i sve vrste religijskih molitava, polaze od toga da pored reči, zvuci koji se ponavljaju, imaju duboko dejstvo na one koji se mole...

    iz Zone

  11. #11

    Odgovor: Muzikoterapija

    Mnogi medicinski stručnjaci smatraju da muzika čini čuda u ublažavanju stresa, bola i straha i da utiče na poboljšanje raspoloženja i stimuliše pozitivne emocije.
    Mozda zato sto je univerzalna...

    Notes & Neurons | World Science Festival

    Qui vit content de rien possde toute chose.

  12. #12

  13. #13

    Odgovor: Muzikoterapija

    kad sam sasvim u daunu a htela bih da mi glava bude iznad vode,ja stavim sluske u usi i pustim Inkognito,ili Bili Ajdola,ili Kajzers Orkestar ili Vilidz Pipl,ili tako nesto...i digne me,bokte.....da ritam mojim koracima,lepo osecam kako isplivavam
    na traci kad sam,volim tehno
    nocu volim jazz...jazz mi nekako budi cula i nekako ucini da se osecam dobro u svojoj kozi
    opera me umiri
    fanki me razveseli
    soul me razmrda
    uglavnom,primenjujem muziku kao terapiju

    Ploviti se mora i bez broda ..

  14. #14

    Odgovor: Muzikoterapija







    cista terapija, pomaze i kod najteze dijagnosticiranih.
    otvara sva cula , primorava noge u ritam, oplemenjuje lezernoscu dusu
    worst day of fishing is better than excellent day at work

  15. #15

    Odgovor: Muzikoterapija

    Muzika...jedna od najlepsih stvari na svetu,uvek me moze oraspoloziti i smiriti jer je jedna od najboljih terapija te vrste.Jednostavno,ne mogu zamisliti zivot bez muzike.
    Opusta me ambijentalna muzika,klasika,soul,bluz,indie pop,ponekad jazz ..
    Jedan dan Schiller,drugi Michael Bolton sa njegovim ocaravajucim glasom i tako sve u krug

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •