Đura Jakšić - Strana 4
Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234
Prikaz rezultata 46 do 46 od ukupno 46
  1. #46

    Odgovor: Đura Jakšić

    RODNA KUĆA - SPOMEN MUZEJ ĐURE JAKŠIĆA
    U SRPSKOJ CRNJI





    ''Будући песник и сликар, уведен у матичну књигу као Георгије родио се 27. јула 1832. године у Српскај Црњи. Угледни парох Дионисије Јакшић и његова супруга Христина добили су сина првенца Георгија-Ђуру, а српска књижевност и сликарство једног од најзначајнијих стваралаца.
    Кућа песниковог оца и данас није далеко од, за своје време, раскошне барокне цркве подигнуте 1788. године. У цркви се данас чувају, осим старих икона мз 18. века и оне над певницама, престоне иконе, иконе на дверима и на троновима, које је Ђура Јакшић насликао у Бечу 1852. године...'' (iz brošure Muzeja)


    Kuća Đure Jakšića
    Kulturno dobo od velikog značaja


    ''Kuća je panonskog tipa, građena tridesetih godina 19. veka sa dva ulična prozora, ulazom u trem i otvorenim tremom sa zidanim stubovima, koji prati dvorišnu fasadu.

    Kuća je posebno značajna zbog toga što je u njoj rođen poznati pesnik, književnik i slikar Đura Jakšić (1832 – 1878). Prvobitno se bavio slikarstvom, prošavši kroz slikarsku školu Konstantina Danila, a u jednom periodu boravio je u Minhenu i Beču. Jaka struja romantizma učinila je da se brzo i radikalno odvoji od svog učitelja i da se izdvoji kao autentična pojava u srpskom slikarstvu romantizma, posebno značajan po svojim istorijskim kompozicijama i portretima. U poeziji i književnosti takođe je bio izrazit romantičar, poznat po svojim rodoljubivim pesmama. U kući se nalazi spomen zbirka – Muzej Đure Jakšića u kojoj se održavaju Đurini dani u okviru manifestacije „Liparske večeri“.

    Na kući su vršene intervencije u dva navrata: 1961. i 1981. godine, čije je zaštitne radove sprovodio Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada. I pored pokušaja da se rodna kuća Đure Jakšića prezentuje na atraktivan način, kulturna javnost i lokalna sredina nisu prepoznale prave potrebe posetilaca. Kuća danas izgleda anahrono, sa neadekvatnom postavkom, a lošem utisku doprinosi i devastirano dvorište.

    U skladu sa onim što su stručne službe Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulrure predlagale poslednjih godina, Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zrenjanina pristupio je izradi projekta, kojim će se realizovati sasvim drugačija, savremenija prezentacija, kako rodne kuće, tako i dela ovog velikog srpskog umetnika.

    Tokom 2011. godine urađeni su konzervatorski radovi na sanaciji kuće: zamenjena je trula krovna građa, postavljen je novi crep, obijen je dotrajali malter sa vlažnih unutrašnjih i spoljašnih zidova, i nanesen je nov malter. Izmenjena je postavka spomen muzeja i urađeni su printovi najpoznatijih Đurinih slika. (Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin)


    ''Kuća u kojoj je danas smešten Muzej Đura Jakšić često je do danas menjala vlasnike i funkcije. Posle smrti Dionisija Jakšića kuća je pripala najmlađem sinu Venijaminu, svešteniku u Crnji. Posle smrti Venijamina Jakšića, kuća je pripala državi. u njoj je 1919. otvorena prva biblioteka i čitaonica u Srpskoj Crnji. Godine 1932. prilikom proslave stote godine od rođenja Đure Jakšića tadašnja opština Srpska Crnja je postavila na ovu kuću spomen-ploču koja i danas ovde stoji. Nekoliko godina kasnije 18. maja 1939. godine svečano je otkriven reljef sa likom Đure Jakšića i smešten iznad spomen-ploče.

    Pred Drugi svetski rat u ovoj kući je bila smeštena pošta, a za vreme rata ovde je bilo sedište nemačke policije. Nemci su tada skinuli i spomen-ploču i reljef sa Đurinim likom.

    Prva odluka o otvaranju muzeja posvećenog Đuri Jakšiću doneta je 5. decembra 1944. godine. Muzej nije otvoren tada, već 5. oktobra 1952. godine.

    Rodna kuća Đure Jakšića stavljena je pod zaštitu 1956. godine. Odluku o osnivanju Spomen-muzeja Đure Jakšića donela je Skupština opštine Srpska Crnja 1957. Konzervisana je i restaurisana u dva maha: 1961. i 1981. godine. Zaštitne radove obavio je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture SAP Vojvodine u Novom Sadu. Sadašnjoj postavci muzeja predhodile su dve postavke, ali skromne i po obimu i po tehničkoj opremi. U jednoj sobi, prof. Milan Kostić izložio je kopije dokumenata i fotografija, izvode iz dnevne stampe, knjige i note. Drugu postavku uradio je Narodni muzej Zrenjanin u Zrenjaninu 1962. godine u okviru prvih „Liparskih večeri“ koje su sadržale niz kulturnih manifestacija, pozorišnih predstava, izložbi i koncerata.

    Izložbeni prostor muzeja ima tri sobe. Sadašnju postavku uradio je Narodni muzej Zrenjanin 1981. godine. Muzej je postavljen tako da sama ekspozicija suštinom svog sadržaja i doslednom realizacijom treba da predstavi kompleksnu ličnost najvećeg srpskog slikara i pesnika epohe romantizma. Muzeoloski interpretirani podaci o životu i radu Đure Jakšića prikazani su sa oko 400 raznovrsnih dokumentarnih jedinica: fotokopija, kserokopija, reprodukcija u boji (originalni dokumenti se čuvaju u arhivima Novog Sada, Kragujevca, Požarevca, Svetozareva, Jagodine, muzeja grada Beograda, a slikarska dela u galeriji Matice Srpske u Novom Sadu, Narodnom muzeju u Beogradu i Zrenjaninu) sa sažetim i studioznim legendama i etiketama kojima se objašnjava izložbeni materijal.'' (Vikipedija)




    Aleksandar Olćan - Baca, odgovorno lice Muzeja, s žarom objašnjava...




    Porodica Đure Jakšića

    ''...Отац песника Ђуре Јакшића, Дионисије Јакшић (1806—1878), сеоски свештеник, био је интелектуалац, високообразован и културан човек. Имао је разумевање за музику, сликарство (о томе постоји сведочанство Ђуре Јакшића), па и за литературу. Још као младић, у ђачким данима, окушавао се у »стихотворству«. Своје пуно схватање културе манифестовао је и тиме што је, мада уз највеће материјално напрезање и жртве, школовао својих пет синова: Ђуру, Максима, Марка, Јована и Веминијана. Сва браћа, као и синовци Ђуре Јаншића, истакли су се у политичком и јавном животу Војводине. Милета Јакшић (1863—1935), мада му је дефинитивно признато угледно место у српској литератури, некако стално је остао у сенци овог стрица Ђуре...'' (Iz brošure Muzeja)


    Đura i otac mu, Dionisije Jakšić.


    Brošura Muzeja izdata 1982.

    Na slikama su: br. 2: Dionisije Jakšić i br. 180: Đura oko 1870. g.


    Ploče sa imenima nosilaca nagrade su u Muzeju.


    Pesnikov autoportret i bista u parku.

    Na bočnim stranama su stihovi:

    И само дотле, до тог камена,
    До тог бедема...
    Ногом ћеш ступит, можда, поганом?
    Дрзнеш ли даље?... Чућеш громове,
    Како тишину земље слободне
    Са грмљавином страшном кидају

    Немојте трошит руже убаве,
    Китећи њима мој вечити дом!
    Реците само: ''Доста је славе -
    Веран је био народу свом''!






    Ispred biblioteke - Djura je na spomeniku prikazan sa kistom u ruci.


    U biblioteci je mala kopija spomenika.


    ''...Кућа песниковог оца и данас није далеко од, за своје време, раскошне барокне цркве подигнуте 1788. године. У цркви се данас чувају, осим старих икона мз 18. века и оне над певницама, престоне иконе, иконе на дверима и на троновима, које је Ђура Јакшић насликао у Бечу 1852. године...'' (iz brošure Muzeja)



    Poruku je izmenio nenad.bds, 08.11.2013 u 13:48

Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •