Decentralizacija Srbije? - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 45
  1. #31

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Naravno da je centar kruga jedna tačka .. Centar Države jedan grad - Glavni Grad ...
    ne može biti ni pet tačaka .. ni pet glavnih gradova.
    I naravno da treba da bude u svemu što država ima – poseban, reprezentativan.. NAJ.
    Između ostalog to mu je i Državni "zadatak".

    Ali ne treba da bude CRNA RUPA. I to ovakve, NEkontrolisane turboturbinske, centrifugalne "snage".


    Gledam ove ovdašnje ljude... kadrove.
    Ljudi su uglavnom (na meni, ne baš logičan način) vezani za svoj grad/mesto/selo. Čak za određenu lokaciju/naselje.
    Ne idu oni rado odavde.
    Baš hoće tu da budu.. i tu da rade. Pa i kada odu, gledaju da se što pre vrate.
    Vole ljudi svoj rodni kraj.
    Ima tu ljudi(kadrova) koliko ti srce želi, da biraš. Samo ih treba iščeprkati po nekim zapećcima, gde su "gurnuti"
    da se kisele. K'o kupus.
    Nije kupus problem.

    Problem je ova živina... ovi mutanti pernatih zrnojeda tzv. političmarovi.
    Oni bi da zbrišu..
    da obrišu blato sa opanaka i sline sa rukava,
    da obuku frakove u kompletu sa šimikama po sistemu "noga Lička cipela Bečka"- pa da kao GLAVNI ukorače u taj glavni grad, ako može i stan u sred glavne ulice glavnog grada,
    ili bar negde u blizini MamaMirine reziden(T IVL)cije kućice,
    pa da i oni k'o ona (kad sve zaruse) posle to otkupe za stoDvestaTristA i peŠes' eUara...

    e oni ...
    u ime tog svog cilja - "prodadoše" i svoje sedalne delove (sa svojim mišićnim "centrima")... i komplet gradove.
    I upravo oni - ti poltroni, uvlakači, čankolizci, čepikuće i ostali čepići,
    kao infuzija,
    zapravo-kao špric klistira, poslušnički dopumpavaju centrali uvek novu, “svežu krv” iz svojih kasa, rezervi i atara…
    (pritom ojadivši prostore ovih još manjih čepića koji po istom receptu, to isto rade (tako isto jade) svoje atare)
    Održavajući "sistem" centralizacije u životu.

    Kao degenerika.. Frankenštajna.
    Na žalost, sa glavom neke budale ... obično bez (ili sa tek naznakama) mozga.


    I sad, tačno je to da je SURVIVAL surov.. da velika riba male i ne primećuje i guta.. i onako usput pojeDe,
    ali,
    ovo je već postala veoma “smašna” kaikatura opstanka,
    S'rbian S'rvajVL
    ovde su na sceni:
    umesto velike ribe – nekolicina drti-h klimavo zubatih fazana, u društvu par 'alapljivih pirana
    a umesto malih riba ustvari kikirezi, gusani, ćurani ... i “male patke”.

    Pa … mislim eeej … može li to ?
    Tako?

    To uopšte nije taj survajVL to je - čist sprdnjajVL



    THE PAST IS HISTORY, THE FUTURE IS MISTERY,TODAY IS A GIFT... THATs WHY ITs CALLED " PRESENT "


  2. #32

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    1888. српски државник је обишао Белгију и Данску, да види како је код њих решена децентрализација. Тога се данас нико није сетио у Србији...

    Док нам појединци предлажу нешто што малтене нигде у Европи нема, нико да направи један преглед, како је то решено у Данској, Шведској, Холандији, Норвешкој, Финској, Пољској, Чешкој, Мађарској, Словачкој, Румунији, Хрватској, Бугарској, Грчкој...

    ---
    Lični stav
    Čankizam i radikalizam
    Autor: Prof. dr Radoslav Stojanović | Foto: J. Vučetić | 06.12.2009. - 00:01

    U ponedeljak 30. novembra završen je vojvođanski triler hepiendom. Sve je započelo prevremenim donošenjem Statuta APV oktobra 2008. godine. Ovo prevremeno rešavanje svog položaja je protivustavno jer se pre donošenja Statuta mora doneti republički zakon o nadležnostima APV.

    Prve greška je učinjena od organa Republike Srbije koji su morali mnogo ranije da donesu pomenuti zakon. Ovaj nemar organa Republike Srbije iskoristili su Čankisti (samo komično značenje) da provuku svoje primitivne koncepcije o decentralizaciji Srbije nošeni starim nesleđem autonomaških nastojanja za stvaranje države u državi.
    Ovaj nastup Čankizma proizveo je zadovoljstvo drugog (tragi-komičnog) izma tj. srpskog radikalizma. Radikalizam je ovde pod znacima navoda jer taj izam ne podrazumeva primitivno-konzervativno insistiranje na centralizmu. Centralizam je odavno prevaziđen sistem državnog uređenja. Radikalizam podrazumeva korenito menjanje starog radi uvođenja novog i civilizacijski savremenog. Završetak ovog tragi-komičnog sudara dva primitivizma se može smatrati hepiendom jer je pred Skupštinom otklonjen autonomaški privitimizam putem usaglašavanja Statuta APV sa ustavom i odbačena lavina radikalizma i pored upotrebe prostačkih argumenata cipele. Ova lavina je za sada ukroćena ali samo do sledeće prilike.
    Kako da se izbegnu i otklone takve zlosutne sledeće prilike?
    Svih ovih prilika ne bi do sada bilo da je sadašnji ustav Srbije dovoljno teorijski pravno zasnovan i na nivou civilizacijskog razvoja organizacije države. Zato, bi svakako, prvorazredni zadatak sadašnje vlasti u Srbiji bio da što pre donese novi ustav. Da, recimo, u savremenom ustavu Srbije piše kako i koji regioni postoje u Srbiji, kako se donose odluke u centru, regionima, opštinama i koje nadležnosti ti decentralizovani oblici vlasti imaju, nikakav zakon o prenosu nadležnosti ne bi bio potreban za donošenje statuta postojećih regiona.
    Naravno AP Vojvodina bi i u takvom stanju imala asimetričan položaj u odnosu na druge regione. Recimo, u regionalno organizovanim državama, regioni nemaju zakonodavnu nadležnost. U jednom slučaju u Italiji, regioni Južni Tirol ima zakonodavnu nadležnost ali samo za pitanja položaja nemačke manjine koja tu živi.
    Oslonimo se na savremene ustavne teorije i praksu onako kako su naši preci i u 19. veku radili. Ustav Srbije od 1888. godine, čiji je redaktor bio Milovan Milovanović, doktor međunarodnog prava sa Sorbone, proputovao je Belgiju i Dansku da bi video kako te zemlje dobro napreduju pa da to uvede i u novi ustav Srbije na čijem donošenju je radio. Ima i drugih primera mudrosti ali je, nažalost, više primera gluposti. Izaberimo mudrosti. Lični stav
    Čankizam i radikalizam
    Autor: Prof. dr Radoslav Stojanović | Foto: J. Vučetić | 06.12.2009. - 00:01

    U ponedeljak 30. novembra završen je vojvođanski triler hepiendom. Sve je započelo prevremenim donošenjem Statuta APV oktobra 2008. godine. Ovo prevremeno rešavanje svog položaja je protivustavno jer se pre donošenja Statuta mora doneti republički zakon o nadležnostima APV.


    Prve greška je učinjena od organa Republike Srbije koji su morali mnogo ranije da donesu pomenuti zakon. Ovaj nemar organa Republike Srbije iskoristili su Čankisti (samo komično značenje) da provuku svoje primitivne koncepcije o decentralizaciji Srbije nošeni starim nesleđem autonomaških nastojanja za stvaranje države u državi.
    Ovaj nastup Čankizma proizveo je zadovoljstvo drugog (tragi-komičnog) izma tj. srpskog radikalizma. Radikalizam je ovde pod znacima navoda jer taj izam ne podrazumeva primitivno-konzervativno insistiranje na centralizmu. Centralizam je odavno prevaziđen sistem državnog uređenja. Radikalizam podrazumeva korenito menjanje starog radi uvođenja novog i civilizacijski savremenog. Završetak ovog tragi-komičnog sudara dva primitivizma se može smatrati hepiendom jer je pred Skupštinom otklonjen autonomaški privitimizam putem usaglašavanja Statuta APV sa ustavom i odbačena lavina radikalizma i pored upotrebe prostačkih argumenata cipele. Ova lavina je za sada ukroćena ali samo do sledeće prilike.
    Kako da se izbegnu i otklone takve zlosutne sledeće prilike?
    Svih ovih prilika ne bi do sada bilo da je sadašnji ustav Srbije dovoljno teorijski pravno zasnovan i na nivou civilizacijskog razvoja organizacije države. Zato, bi svakako, prvorazredni zadatak sadašnje vlasti u Srbiji bio da što pre donese novi ustav. Da, recimo, u savremenom ustavu Srbije piše kako i koji regioni postoje u Srbiji, kako se donose odluke u centru, regionima, opštinama i koje nadležnosti ti decentralizovani oblici vlasti imaju, nikakav zakon o prenosu nadležnosti ne bi bio potreban za donošenje statuta postojećih regiona.
    Naravno AP Vojvodina bi i u takvom stanju imala asimetričan položaj u odnosu na druge regione. Recimo, u regionalno organizovanim državama, regioni nemaju zakonodavnu nadležnost. U jednom slučaju u Italiji, regioni Južni Tirol ima zakonodavnu nadležnost ali samo za pitanja položaja nemačke manjine koja tu živi.
    Oslonimo se na savremene ustavne teorije i praksu onako kako su naši preci i u 19. veku radili. Ustav Srbije od 1888. godine, čiji je redaktor bio Milovan Milovanović, doktor međunarodnog prava sa Sorbone, proputovao je Belgiju i Dansku da bi video kako te zemlje dobro napreduju pa da to uvede i u novi ustav Srbije na čijem donošenju je radio. Ima i drugih primera mudrosti ali je, nažalost, više primera gluposti. Izaberimo mudrosti.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  3. #33

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Поглед из западне Србије
    Србијанци и Статут Војводине

    Аутор: Проф. Војислава Кнежевић

    Пратећи актуелне политичке дилеме и одлуке везане за усвајање Статута АП Војводине из дела Србије која је у овој великој причи неми посматрач, намеће се закључак да уколико проговоримо добићемо шамар уз коментар великог тате (београдског) Ћути ти тамо, ко је тебе шта питао.

    Ризикујићи шамар и лицемерни смех колега са севера Србије изнећу лични став.

    Искрено ја себе сматрам истинским борцем за децентрализацију Србије. Залажем се за принципе који воде ка томе да се одлуке доносе што ближе грађанима, односно да оно што је могуће решити на нижем нивоу власти ту и буде решено. Овакви ставови се поклапају са неким ставовима кључних гласноговорника војвођанске аутономије.

    Па где је онда проблем?

    Проблем је у томе што су у овом моменту грађани Србије који живе јужно од Саве и Дунава грађани другог реда у односу на становнике Београда и Војводине. Иза ове изјаве стојим и наводим аргументе који оправдавају мој став:

    1. Уколико узмемо у обзир да огромна већина грађана Београда ради у јавном сектору, трговини и услужним делатностима, остатак Србије мора стварати доходак како би се издржавао тај прегломазни конгломерат. Овај став се вероватно поклапа са аутономашким принципима. Наравно, нећемо ни помињати однос у личним дохоцима Београда и остатка Србије, степен незапослености и сл.

    2. Војводина је добила Уставом загарантован проценат буџета Србије који им се преноси и који се троши у том делу Србије. Е сада, када се, рецимо, троше средства из НИП-а за пројекте из општина и градова Србије, локалне самоуправе из Војводине и других делова Србије равноправно конкуришу и добијају средства. Поред тога, постоји и Војвођански инвестициони план којим се из оних Уставом одређених средстава финансирају искључиво пројекти у Војводини. Поштено. Нема шта.

    3. По Закону о приватизацији при продаји привредних субјеката са територије Војводине 50 одсто од укупне суме одлази у покрајнски буџет, пет одсто у буџет локалне самоуправе и 45 одсто у републички буџет. У остатку Србије је све исто само што у локалу остаје пет одсто. Хоће ли неко да ми каже да се локалу врати тих закинутих 50 одсто. Поштено. Нема шта.

    4. Заговорници војвођанске аутономије упорно су захтевали да новац од продаје НИС-а припадне Војводини. Аргумент је да су кључни НИС-ови системи на територији ове покрајне. Имамо ли право да очекујемо од истих тих људи да у процесу приватизације ЕПС-а новац остане општинама и градовима где се налазе хидро и термоелектране по Србији, односно тамо где се струја и производи.

    5. У последњих две године сви кључни инфраструктурни пројекти се реализују у Београду или северно од њега. Сви аргументи су танки. Да ли ће београдске елите довољно храбре да изађу и кажу грађанима западне Србије да ће аутопут чекати до 2030. године. Можемо очекивати тада да ће људи из света куповати плацеве по Месецу, али не и да ће добити основну цивилизацијску потребу. Да освојимо Европу заједно.

    6. Увек када се помињу развојни пројекти у овом делу Србије (аутопут, аеродром) траже се убедљиви аргументи за оправданост инвестиције. Ништа спорно. Да ли ћемо чути сличне захтеве и за тунел испод Фрушке горе, станицу Прокоп итд. Па наравно да не. Београду је то потребно. Ипак је то велеград, а Војводина храни Србију.

    Понекад имам утисак да смо Београду и Војводини потребни само због Златибора, проласка на море, или , далеко било, мобилизације за рат.

    Да се не би створио погрешан утисак, не критикујем ја Војвођане због борбе за сопствена права. Критикујем београдске властодршце који попут Суперхика (лик из антологијског стрипа Алан Форд) отимају сиромашним да би давали богатима. И критикујем локалне политичаре из западне Србије који припадају странкама владајуће коалиције који зарад пуког опстанка на власти не желе да дигну глас и да се евентуално замере великим татама.

    Плашим се, на крају, да вешто смишљена географска одредница - Србијанци - буде оно што ће нас разликовати по идентитету, социјалном статусу и држављанству од сународника са севера.

    Ауторка је члан Председништва Нове Србије
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  4. #34

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    čuj... "nova srbija"...
    c'est en faisant n'importe quoi qu'on devient n'importe qui.

  5. #35

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Citat Invisibleman kaže: Pogledaj poruku
    čuj... "nova srbija"...
    То је све и најпаметније што си успео да смислиш као одговор на овај текст?
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  6. #36

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Ми уместо да смањимо број посланика (како републичких тако и локалних) и укинемо министарства, помоћнике, заменике, секретаре и остале буџетопије, ми сами стварамо још један прегломазан апарат у виду локалне владе, локалних министарстава и стварамо још локалних кабадахија који ће исисати још коју пару од грађана Србије и њених општина у целини ... Кога бре брига и за Тадића и за Пај(к)тића и остале тајкуне ... све су продали по целој Србији од југа до севера ... цементаре,оранице,шећеране, фабрике, компаније, банке ... сами себи наравно, по багателним ценама ... и после ће неко да ми каже да се аутономаши брину за "грађане" покрајине и њиховим новцима ... ма да - само док не постану Војводе Војводине и док не завуку руке у наше ионако плитке џепове ... погледајте како се само бахато понашају локални Војводски новопечени министри и председник локалне Војводске владе .... баш показују да брину о свима нама ...

    АП Војводина је споља гледано хармонична а изнутра је лажна, беживотна, једна јавна представа ...

  7. #37

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Proglasen Statut Vojvodine

    Autor: D. Jakobi

    Novi Sad - Poslanici Skupštine Vojvodine svečano su proglasili novi Statut pokrajine na jučerašnjoj sednici. Za proglašenje Statuta je glasalo 86 poslanika vladajuće koalicije.


    Poslanici Skupštine Vojvodine svečano su proglasili novi Statut pokrajine na jučerašnjoj sednici. Za proglašenje Statuta je glasalo 86 poslanika vladajuće koalicije, a tri poslanika koalicije Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije bila su protiv. Poslanici Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke nisu učestvovali u glasanju, a za Statut su rekli da je separatistički akt koji vodi razbijanju Srbije. Oni su optužili vladajuću koaliciju i za poskupljenje državne administracije. Šandor Egereši, predsednik Skupštine Vojvodine je rekao da je novi Statut "vojvođanska mapa evropskog puta, koja definiše korake na putu jačanja saradnje sa evropskim, a posebno susedskim regijama."

    Izvor:Danas

  8. #38

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Decentralizacija i dekoncentracija vlasti u Srbiji uopšte je slobodno mogu napisati problem koji niko ne uspeva da reši već godinama. Suštinska decentralizacija, sa gradom i opštinom kao nosiocem u državi ne postoji. Lokalna samouprava i jeste najsadržajniji stepen decentralizacije, lokalne samouprave odnosno njihovi organi bi trebali da imaju visok stepen samostalnosti u odnosu na centralnu vlast u državi a svi znamo kako sve to u Srbiji izgleda. Kada na sve to dodamo nedostatak kadrova stručnih i školovanih za vršenje pojednih poslova lokalne samouprave, korumpiranost i lopovluk i kao šlag na torti političku selekciju kadrova, umesto konkursom ili realnim preporukama, dobijemo jedan opšti haos. Izuzetaka u Srbiji ima možda na prste da se izbroje da grad funkcioniše kako bi jedan grad trebao i da ne manjka sposobnim ljudima za vođenje grada.

    Spomenuta je i regionalizacija... formiranje regiona je počelo formiranjem statističkih regiona, prema NUTS nomenklaturi i po preporukama Eurostata. Cilj formiranja statistikih regiona je trebao da bude podloga za ravnomerni regionalni razvoj. To je ono što u Srbiji takođe ne postoji. Međutim, dešavanja koja su pratila formiranja tih regiona, statističkih, upućuju da će oni jednoga dana prerasti u pravne subjekte - oblike samouprave.

    E sad, mene živo zanima kako će sve to da bude izvedeno... Prva varijanta je predviđala formiranje sedam regiona, međutim zbog pojedinih političkih ustupaka i navodno racionalnije konstrukcije usvojeno je pet regiona. Vojvodina, koja već egzistira kao pravni subjekt, Beograd koji takođe ima svoju samostalnost, Kosmet nad kojim Srbija nema faktički suverenitet i dva regiona u centralnoj Srbiji - istočni i zapadni.
    Beograd i Vojvodina su već u toj priči, oblici teritorijalne autonomije. Postoji administracija, načini na koji se ona finansira, prihodi, nadležnosti, organi itd. Kosmet je pod upravom međunarodne zajednice još od '99. i na tamošnja dešavanja gotovo da i ne utičemo. Ostaje da se formiraju još dva regiona, međutim, na koji način će se oni formirati.

    Trenutna situacija je da imamo asimetričnu decentralizaciju. Imamo Vojvodinu koja ima dosta poverenih nadležnosti i ostatak Srbije (bez Beograda) koji nema ništa. Vojvodina je zadnjim statutom dobila ogroman broj poverenih nadležnosti. Centralna vlast je zadržala mali broj najvažnijih a na pokrajinu prenela preko 130. Postavlja se pitanje, koliko nadležnosti će biti preneto na ostale regione kada se oforme? Ako bude slučaj kao sa Vojvodinom, onda zasigurno idemo ka novom federalnom uređenju u Srbiji. Ljudi znaju kako je to sve izgledalo u okviru SFRJ, mada je i sam ustav iz '74. doprineo da Srbija nije mogla da funkcioniše kao jedna celina (iskreno se nadam da u državi ima toliko pameti da se na to ne vraća). Ali opet, ako se ide ka federalnom uređenju, otvara se bezbroj pitanja na koja bi malo ko mogao da odgovori. Prvo da li je Srbija uopšte toliko velika da mora da bude uređena od nekoliko federalnih jedinica, koliki bi bio njihov stepen samostalnosti, ustavni položaj itd. Opet, ako bi drugi regioni dobili manje nego što Vojvodina danas ima, zadržali bi asimetričnu decentralizaciju i jedni građani bi bili povlašćeni u odnosu na druge.

    Sledeće bitno pitanje je - finansiranje regiona. Kako i od čega? Vojvođanska administracija trenutno predstavlja najskuplji deo državnog aparata. Skupština ima 120 poslanika na dva i kusur miliona građana. Toliko stanovnika će imati i ostali regioni. Pokrajina ima nekih 17 sekretarijata. A gde su zaposleni u svoj toj administraciji i kolike su im plate? Ko može da sračuna, neka sve to pomnoži sa tri (Beograd koji smatram centralom i Kosmet izuzimam iz priče). Iz onoga šta je pisano u novinama, Vojvodina ima velikih finansijskih problema od kada su prenete nove nadležnosti, to je dodatno ukrupnjavanje administracije koje ni malo nije jeftino. A ako uzmemo u obzir, da je Vojvodina mnogo razvijenija od druga dva regiona u nastajanju, sa izvornim prihodima i znatno bogatijim opštinama i gradovima... ni malo jednostavno ne deluje.

    Država ima mrtvu privredu. Momentalno se zadužujemo da bi se nastavilo kakvo takvo funkcionisanje države. Ako neko može da mi navede primere razvojnog zaduživanja i podizanje namenskog kredita za oživljavanje privrede, slobodno neka to uradi. Do čega dovodi, ovakvo zaduživanje bez pokrića, u državama poput naše najbolje se videlo za vreme ove krize. Bankrot, kolaps, dodatno potonuće u glib. Država bi na prvom mestu, morala da gleda kako da pokrene privredu. Da nešto stvori, pa tek onda da to deli. Jer i ova trenutna administracija je neviđeni teret za građane.

    Ako ikada i zažive ti regioni, bude li sve urađeno kao u Vojvodini, ništa nismo uradili. Pet centralizovanih regiona ništa neće rešiti u Srbiji, samo će biti od koristi za centre, za nekoliko gradova u Srbiji. Zrenjanincu je svejedno da li će se njegovim novcem puniti kasa u Novom Sadu ili Beogradu, republička i pokrajinska tj regionalna. Dok on ne bude sam upravljao svojim novcem, ili bar da se taj novac malo pravednije razdeli iz centralne kase, makar po prioritetima, ništa njemu bolje biti neće. Jer ne mogu beogadski metro ili novosadski bulevar da budu prioriteti u odnosu na egzistencijalne probleme drugih gradova u državi.
    Poruku je izmenio Turkmenbashi, 23.02.2010 u 20:14



  9. #39

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Nišlije hoće autonomiju kakvu ima Vojvodina

    Čak 52,7 procenata građana Niša rado bi prihvatilo formiranje autonomije na prostoru jugoistočne Srbije po ugledu na onu koju već ima Vojvodina, pokazali su rezultati istraživanja agencije Lubris M", koje je obavljeno na uzorku od 1.289 ispitanika. Ovakvo raspoloženje Nišlija stranke objašnjavaju pre svega ekonomskim razlozima, tvrdeći da bi regija bila razvijenija nego što jeste da ima prava kao što ima Vojvodina.

    Nenad Stanković, odbornik opozicione Niške regije" u gradskoj skupštini, koja je najglasniji zagovornik autonomije jugoistoka Srbije, kaže da taj pokret nema nikakvih autonomaških tendencija".

    - Mi se zalažemo da ovaj deo države u ekonomskom pogledu ima ista prava kao Vojvodina. jugoistok Srbije je najsiromašnija regija, u kojoj se nalazi svih 20 opština sa najnižim platama u državi. A Vojvodina ima pravo na sedam odsto iz državnog budžeta, što je 50 milijardi dinara godišnje. Znate li šta bi jug Srbije uradio s tim parama?! Evo, u Novom Sadu je izgrađen Urgentni centar, koji mi u Nišu ne možemo da izgradimo već 20 godina. Hoćemo da imamo ista prava kao Vojvođani, u kojoj opštine dobijaju pare iz pokrajinskog i republičkog budžeta, imaju svoj fond za razvoj, koriste NIP, državni fond za razvoj... Nas ovde niko ništa ne pita, niti vodi računa o nama - tvrdi Stanković.
    [nastavak vesti]

    ************************************************** ************************************************** *

    Malo pompezan naslov za uzorak od nešto manje od 1300 ispitanika, reprezentativan ili ne, ne sumnjam da bi i sa većim uzorkom rezultat bio manje više isti. Moram reći da imam puno razumevanje za ljude koji žive na jugoistoku i jugu države, na njihovom mestu i ja bih se osećao obespravljenim u odnosu na Beograd i Vojvodinu (Kosmet ću izostaviti iz razumljivih rzloga). Regionalizacija i decentralizacija izgleda i dalje ostaju na čekanju iz brojnih razloga, što pravne a što ekonomske prirode. Dve administracije, vojvođanska i beogradska, su dosta skupe i uz ovu republičku bukvalno jedu pare iz budžeta i kako stvari stoje vlast ne zna ni kako njih da održava i plaća. Nakon ustanovljavanja autonomije u niškoj oblasti javiće se i ostali regioni sa istim zahtavom i sa punim pravom. Kada se na sve ovo dodaju zahtevi MMF-a koji se stavljaju pred Srbiju sva ova priča o decentralizaciji i regionalizaciji ostaje na dugom štapu. Tako da sada ostaje situacija gde imamo region Beograda i Vojvodine, kao dve jedine autonomne regije, Kosmet za koji ni sami ne znamo kakav će mu status biti i veliki ostatak Srbije obespravljen u odnosu na pomenute delove države. Totalno šizofreno stanje bez rešenja na vidiku...



  10. #40

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Nisam mogao a da ne primetim.
    Ono sto je proslo nezapazeno i tako tiho .
    Za razliku od one silne halabuke iz skupstinskih klupa .. SPC ..beogradskih medija...nacionalno osvescenih cuvara jedinstva i sabornosti...i interesa svakako i dakako.

    Jedan od njih je i presvetli analiticar Antonic koji rece
    :Recimo, TV B92 je, u vestima od 6. februara, pomenula samo da SPC smatra da se ovim statutom stvara nova država u državi. Ni jedan jedini razlog Sinoda za takvu ocenu nije naveden. A ima ih, da podsetim, tri. APV ovim statutom, veli SPC, dobija: pravo da zaključuje međunarodne ugovore u oblastima iz svoje nadležnosti (iuscontrahendi);PRAVO DA OSNIVA SVOJA PREDSTAVNISTVA U INOSTRANSTVU < POSEBNO U BRISELU(...

    Naravno, ovo je jedan od glavnih aduta centralista u blacenju benignog Statuta koji ne donosi nista.
    jer imovina i finansijska sredstva jos nisu prebacena u svojinu Vojvodine.
    To treba da se regulise zakonom.
    Kada ce , to se ne zna.
    Slusajuci skupstinu tih dana , citajuci medije imao sam utisak da sam Slovenac. Toliko vredjanja , optuzbi na racun gradjana Vojvodine. Dobro poznata matrica. .

    I onda stize vest :

    OD jeseni će se u Briselu "zavijoriti" zastava - Kragujevca. Ovaj grad, ali i druga mesta Šumadije, predstavljaće Borka Tomić, profesor engleskog jezika i komunikacija, inače registrovani lobista u Evropskom parlamentu. Kragujevčani tako dobijaju prečicu bar do kase Evrope.

    Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji sa češkom Južnomoravskom regijom, Kragujevac će biti prvi grad Srbije koji će imati predstavnika u Briselu. Konkretno, Česi su ponudili prostor, telefon i internet-priključak, a novac za stan i platu za Borku Tomić biće obezbeđeni iz kragujevačkog gradskog budžeta. Iznos još nije poznat.

    Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović kaže za "Novosti" da se solo prodorom na evropsku scenu ne krši Ustav, niti bilo koji zakon. Kaže da se ne "preskače" republička vlast, već da samo koriste mogućnost da za ovaj kraj Srbije obezbede novac iz pretpristupnih fondova EU:

    Šumadijski recept", izgleda, neće skoro primeniti drugi veći gradovi. Kancelariju u Briselu moći će da ima Vojvodina, ali je neizvesno kada će je otvoriti. Po svoj prilici, tek kada Srbija dobije status kandidata. ( a to ce biti nikada a mozda i pre ( moje reci )

    I naravno ..tu je i obrazlozenje , naravno afirmativno u ovom slucaju , takoreci Slavljenicko.

    VEĆ RADI 300 MISIJA SLANJEM predstavnika u Brisel Kragujevac ne krši nijedan propis - rečeno nam je u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja. - Oni su pronašli odličan način da pomognu svom kraju, što je primer dobre prakse. U ovom trenutku u sedištu EU funkcioniše više od 300 misija gradova i regiona, koji na svoje predstavnike godišnje troše od 300.000 do nekoliko miliona evra. Na mapi su svi glavni gradovi evropskih država, osim Beograda. Upisao se, zato, Kragujevac.



    Zar ovo nisu govorili malobrojni branioci Statuta ?:
    Jesu.
    Da li to sada govore pobornici otvaranja kancelarije u Briselu "
    Govore.
    Samo je ploca sada okrenuta.
    Totalno drugacija nego kada je Vojvodina htela da otvori kancelariju.
    Dvostruki Standardi.?
    Dvostruki arsini ?
    Strah?
    Zbog cega ?
    Zbog narusavanja jedinstva ili neceg drugog ?

    Neceg drugog.
    Jedinstva.
    Hej Joe...Supercalifragilisticexpialidocious !

  11. #41

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Ne vidim u čemu je problem, AP Vojvodina je dobila pravo da zaključuje međuregionalne ugovore i da osniva predstavništva u Briselu kao i u drugim regijama usvajanjem Zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine. Niko ne koči njeno osnivanje kada je centralna vlast u pitanju. Sad koliko je to u skladu sa ustavom ili nije, Vojvodini je to pravo povereno usvajanjem zakona, ako mogu pokrajine da osnivaju predstavništva nema razloga da to ne čine i gradovi kao vid teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave. Ako odredba nije u skladu sa ustavom, pa tu je ustavni sud da odluči.



  12. #42

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Citat Turkmenbashi kaže: Pogledaj poruku
    Ne vidim u čemu je problem, AP Vojvodina je dobila pravo da zaključuje međuregionalne ugovore i da osniva predstavništva u Briselu kao i u drugim regijama usvajanjem Zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine. Niko ne koči njeno osnivanje kada je centralna vlast u pitanju. Sad koliko je to u skladu sa ustavom ili nije, Vojvodini je to pravo povereno usvajanjem zakona, ako mogu pokrajine da osnivaju predstavništva nema razloga da to ne čine i gradovi kao vid teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave. Ako odredba nije u skladu sa ustavom, pa tu je ustavni sud da odluči.
    Pa naravno da postoji problem.
    Problem je sto je to za centralnu vlast bio Problem a osnivanje kancelarije u Briselu
    sumadijske regije nije Problem.
    Zar je zaboravljeno kakve su osude i kakve optuzbe od strane SPC , medija , partija ,
    upucivane na racun Vojvodine.
    Krsenje Ustava , " drzava u drzavi ...itd..

    Kada je otvaranje ove druge kancelarije za Sumadiju u pitanju
    samo hvalospevi , sve je OK...u skladu sa ustavom.

    Znaci ...dvostruki standardi...razliciti arsini ..i to.
    U tome je problem.
    Tako vidljiv.
    Hej Joe...Supercalifragilisticexpialidocious !

  13. #43

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Citat bigrancer kaže: Pogledaj poruku
    Pa naravno da postoji problem.
    Problem je sto je to za centralnu vlast bio Problem a osnivanje kancelarije u Briselu
    sumadijske regije nije Problem.
    Zar je zaboravljeno kakve su osude i kakve optuzbe od strane SPC , medija , partija ,
    upucivane na racun Vojvodine.
    Krsenje Ustava , " drzava u drzavi ...itd..
    Pa da nije bilo onih amandmana SPS dobili bi državu u državi, mada i ovako napisan statut je prilično nesrećan i destruktivan, ali šta je tu je. U prvobitnoj varijanti je pokrajina trabala da zaključuje međudržavne ugovore, što može samo Srbija, ovako je ostavljen prostor pokrajini da zaključuje međuregionalne ugovore. U vezi predstavništva već sam rekao, nisam siguran da li je u skladu sa ustavom a to bi najbolje odgovorio ustavni sud. Dakle, za centralnu vlast očigledno nije problem osnivanje kancelarije jer je centralna vlast to upravo i dozvolila usvajanjem pomenutog zakona.

    Dalje, statut su najviše kritikovali opozicionari, vlast je uglavnom ćutala onako kurvanjski i pravila se blesava dok nije došlo do pitanja usvajanja, pa su pravljeni kompromisi oko budalaština tipa akademije nauka, glavnog grada i sličnih stvari. Ne vidim zašto mešaš SPC u sve ovo, stav crkve o političkim pitanjima nema nikakvu pravnu težinu. Dakle, prvobitnom verzijom statuta se debelo kršio ustav, što je sve ispeglano na kraju usvajanjem Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine i izmenama statuta. I ovaj sadašnji ne znam koliko je usklađen sa ustavom, ali pokrajina ima mogućnost da osnuje predstavništvo u Briselu (samo nema para za to planinarenje izgleda).


    Kada je otvaranje ove druge kancelarije za Sumadiju u pitanju
    samo hvalospevi , sve je OK...u skladu sa ustavom.

    Znaci ...dvostruki standardi...razliciti arsini ..i to.
    U tome je problem.
    Tako vidljiv.
    Nije za Šumadiju, već za grad Kragujevac. Šumadija ne postoji kao pravni subjekt. Dvostrukih aršina nema, Kragujevac nije pokrajina nego grad, mada su i jedno i drugo vid teritorijalne autonomije. Ako može pokrajina da ima predstavništvo i time ne krši ustav, onda kako da grad krši ustav istim potezom? Nije Kragujevac otvorio predstavništvo pre nego što je to omogućeno Vojvodini, nego nakon toga, nakon što je rečeno da može. I gde ti tu vidiš problem? A Kragujevac sve i da hoće da se ocepi nema gde da ode, dok se fama oko pokrajinskog statuta (dakle ne samo oko kancelarije nego stautsa u celosti) digla sa debelim razlogom. Jel znaš gde su dvostruki standardi i različiti aršini? U tome što se građanima Vojvodine i Beograda daje ono što se ne daje ostalim građanima Srbije. Niš i Kragujevac nemaju ono što imaj Vojvodina i Beograd iako je ustavom otvorena mogućnost.

    Inače Kragujevac nije otvorio kancelariju već posreduje češka kancelarija, što može bilo ko da aplicira tako. U Hrvatskoj je Istarska županija prva otvorila kancelariju u Briselu pa su preko te kancelarije aplicirale još neke županije.



  14. #44

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Једва чекам да се уставни суд позабави Војводином.
    Кад су утврдили да је 8000 на 16000 плате медицинској сестри у Грачаници превише и позитивна дискриминација, ова говеда што су вриштала "ди су наши новци" па после донели посебан закон како би имали две функције и узимали силне новце има да обесе.
    Да не причам о томе колико администрација у Војводини добије новца у односу на рецимо Пирот или Белу Паланку.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  15. #45

    Odgovor: Decentralizacija Srbije?

    Da li postoji alternativa ovoj Centralizaciji ?
    Da li je moguca decentralizacija u ovoj zemlji ?
    Tesko.
    Naviklo se to.
    Pod plastom i brigom za jedinstvo , integritet , ostatak zemlje grca u
    siromastvu.
    Sve u centar.
    A onda iz centra onoliko koliko misle da treba.
    Jer oni najbolje znaju.

    Veca decentralizacija - stabilnija drzava.



    ..............
    .
    Hej Joe...Supercalifragilisticexpialidocious !

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Manastiri Srbije
    Autor HLEBmaster u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 161
    Poslednja poruka: 27.02.2015, 20:50
  2. Da li ste za ulazak Srbije u EU?
    Autor Lady S u forumu Politika
    Odgovora: 101
    Poslednja poruka: 21.08.2011, 16:37
  3. Odgovora: 70
    Poslednja poruka: 12.06.2009, 16:27
  4. Požari širom Srbije
    Autor Lady S u forumu Spomenar
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 30.07.2007, 00:51
  5. Tajkunizacija Srbije
    Autor auzun u forumu Spomenar
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 23.03.2007, 15:23

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •