Julio Cortzar (Hulio Kortasar)
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Julio Cortzar (Hulio Kortasar)


    Hulio Kortasar
    (šp. Julio Cortzar, 26. avgust 1914 12. februar 1984) je bio argentinski pesnik, pripovedač, romanopisac i esejist.

    Hulio Kortasar je rođen 1914. godine, u Briselu, Belgija, gde mu je otac radio u diplomatskoj službi. Mnogo godina kasnije, Kortasar će reći "moje rođenje je bilo posledica turizma i diplomatije."

    Pošto su Kortasarovi roditelji bili državljani zemlje koja je bila neutralna u Prvom svetskom ratu, mogli su da pređu u Švajcarsku odakle su stigli do Barselone, gde su živeli godinu i po dana. Kortasar se često igrao u parku Guelj čiji su keramički mozaici ostali u njegovom sećanju dugi niz godina.

    Kao četvorogodišnjak, Kortasar se vratio sa porodicom u Argentinu gde je proveo ostatak svog detinjstva u mestu Banfild, u okolini Buenos Ajresa, sa majkom i sestrom, koja je bila godinu dana mlađa. Kortasarov otac je napustio porodicu dok je Hulio bio dečak, i nikada se nije vratio. U Banfildu, Kortasar je živeo u kući sa dvorištem koje mu kasnije je često služilo kao inspiracija.

    Kortasar je bio bolešljivo dete zbog čega je puno vremena proveo u krevetu, uz knjige. Knjige za čitanje mu je birala majka, upoznajući ga najviše sa delima Žila Verna, kome se Kortasar divio do kraja svog života. Kasnije će reći, u intervjuu za časopis Plural (broj 44, Meksiko Siti, 5/1975) "Proveo sam svoje detinjstvo u izmaglici prepunoj duhova i patuljaka, sa drugačijim osećajem za vreme i prostor".

    Iako nikad nije diplomirao na Univerzitetu u Buenos Ajresu gde je studirao na Filozsofskom fakultetu, pet godina je radio kao nastavnik u nekoliko srednjih škola u provinciji. Pod pseudonimom Hulio Denis je 1938. objavio zbirku soneta na koju je kasnije gledao sa potcenjivanjem. 1944. postao je profesor francuske književnosti na Nacionalnom univerzitetu u Mendozi. Pet godina kasnije objavio je dramu Kraljevi (Los Reyes), koja je bila zasnovana na mitu o Tezeju i Minotauru.

    Kao protivnik vlade Huana Perona, 1951. je emigrirao u Francusku, gde je živeo do kraja života. Od 1952. godine radio je kao prevodilac za UNESKO. Između ostalog, preveo je špansko izdanje Robinzona Krusoa Danijela Defoa, Hadrijanove memoare Margerit Jursenar i priče Edgara Alana Poa. Presudan uticaj na njegova dela imali su i Alfred Žari i Lotreamon.

    U poznim godinama doživeo je političku transformaciju, aktivno se boreći na strani levice u Latinskoj Americi i otvoreno podržavajući kubansku revoluciju, Aljendeov režim u Čileu i sandinistički pokret u Nikaragvi.

    Ženio se tri puta - sa Aurorom Bernandez (1953.), Unje Karvelis i Kerol Danlop.

    Prema zvaničnom saopštenju, Hulio Kortasar je umro od leukemije, 1984. godine u Parizu, gde je i sahranjen.

    Kristina Peri Rosi, književnica iz Urugvaja, je tvrdila da je Kortasar umro od posledica Side kojom se zarazio preko transfuzije krvi; izvori bliski piscu su opovrgli njenu izjavu.

    Poezija

    - Presencia (Prisutnost), 1938.
    - Los reyes (Kraljevi), 1949.
    - Pameos y meopas (Pemoe i meope), 1971.
    - Salvo el crepsculo (Izuzev sumraka), 1984.

    Pripovetke


    - Bestiario (Bestijarij), 1951.
    - Final de juego (Kraj igre), 1956.
    - Las armas secretas (Tajno oružje), 1959.
    - Historias de cronopios y de famas (Povesti o hronopijima i famama), 1962.
    - Todos los fuegos el fuego (Sve vatre vatra), 1966.
    - Relatos (Pripovetke), 1970.
    - Octaedro (Oktaedar), 1974.
    - Alguien anda por ah (Neko ko se ovde muva), 1977.
    - Un tal Lucas (Izvesni Luka), 1979.
    - Queremos tanto a Glenda (Toliko volimo Glendu), 1980.
    - Deshoras (Raskorak), 1983.

    Romani

    - El examen (Ispit), napisan 1950. posmtrno je štampan 1986. a do tada neobjavljen;
    - Los premios (Nagrade), 1960.
    - Rayuela (Školice), 1963.
    - 62. Modelo para armar (62. Model za sastavljanje), 1968.
    - Libro de Manuel (Manuelova knjiga), 1973.

    Eseji

    - Literatura en la revolucin y revolucin en la literatura (Književnost u revoluciji i revolucija u književnosti), 1970. sa Oskarom Koljasosom i Mariom Vargas Ljosom;
    - Viaje alrededor de una mesa (Putovanje oko stola), 1970.
    - Prosa del observatorio (Proza sa opservatorije), 1972. eseji ilustrovani fotografijama koje je snimio sam Kortasar;

    Hronike

    - Nicaragua tan violentamente dulce (Nikaragva tako žestoko blaga), 1983.

    Ostalo

    - La vuelta al da en ochenta mundos (Put oko dana za osamdeset svetova), 1967.
    - ltimo round (Poslednja runda), 1969.
    - Fantomas contra los vampiros multinacionales (Fantomi protiv multinacionalnih vampira), 1975. tekst polemičkog karaktera;
    - Los autonautas de la cosmopista (Autonauti kosmodroma), 1983. putopisi i fotografije u saradnji sa Kerol Danlop.


    izvor wikipedia
    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  2. #2

    Odgovor: Julio Cortzar

    PET PESAMA ZA KRIS



    1.
    Već znatno iza mezzo
    camin di nostra vita
    ukazuje se teritorija ljubavi
    jedan, pre mentalni, negoli hemijski, lavirint
    gde moguće je
    biti lagano srećom ispunjen
    i bez niti ili konca rastrojene Arijadne
    bez pene bez čaršava bez butina.
    Sve se odvija u sklopu odraza smiraja dana
    tvoja kosa tvoj miris tvoja pljuvačka.
    I tamo te sa druge strane činim svojom
    dok se ti sa svojom prijateljicom
    igraš noćnih igara.

    2.
    U stvari mnogo i ne marim
    što će tvoje dojke zaspati
    na plavoj simetriji drugih dojki.
    Ja bih ih samo prignječio
    golicanjem svog dodira
    pa bi se ti nasmejala upravo
    kad treba iako je potrebno bilo i za očekivati
    da samo zajecaš.

    3.
    Odlično znam šta dobijaš
    kad se izgubiš u zadovoljstvu.
    Jer je to tačno ono
    što bih i sam osetio.

    4.
    (Tačna ispravka: to što smo se na kraju dana sreli na šetalištu.)

    5.
    (Voleo bih da poveruješ
    da je ovo smešna igra
    nadoknada
    kojom sebe tešim zbog udaljenosti.
    Nastavi onda da plešeš
    na ogledalu drugog tela
    pošto si se meni
    tek
    ovlaš
    nasmešila.)

    (Sa španskog prevela Silvija Monros-Stojaković)

    Covek je sinteza beskonacnosti i konacnosti,prolaznog i vecnog, slobode i nuznosti, kratko: sinteza.

  3. #3

    Odgovor: Julio Cortzar (Hulio Kortasar)

    Cortazar nevjerovatan, zaista nevjerovatan... Rayela caputulo siete...cista strast

    Julio Cortázar - toco tu boca

    Nikada nisam citao niti slusao nista sto mi odmah i istom trenu pravi slike, sto me u potpunosti ubacuje u to sto Cotazar tako dobro, tako neponovljivo opisuje....
    Poruku je izmenio zrNce, 07.01.2010 u 20:35 Razlog: tubic ....

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •