Citat iz linka
Fakultet ili Bogoslovija U Mitropoliji dabrobosanskoj u Sarajevu jednostavno su nam kazali: "Ni sami ne znamo šta nam je sve oduzeto. Znamo samo da je od crkvene imovine oduzeto najviše zemljišta." Dakle, "vlasništvo" Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu su parcele na kojima je izgrađena Sportska dvorana Zetra i parcela na Trgu BiH na kojoj je zgrada Zajedničkih institucija BiH i Hotel "Holiday Inn". U Mitropoliji su odmah kazali da to neće ni tražiti jer "vjerovatno ni po zakonu ne bi ostvarili svoja prava ili nadoknadu za ovaj dio oduzete imovine". Kada je u pitanju Ekonomski fakultet u Sarajevu, odnosno nekadašnja zgrada Bogoslovije, u Mitropoliji vele da još uvijek ne znaju hoće li pokrenuti sudski postupak za njen povrat, jer joj je ta zgrada još 1992. vraćena, a 1998, odlukom Općine Stari Grad, ponovo dodijeljena fakultetu. Mitropolija trenutno preko advokata "pregovara" sa Općinom Stari Grad o ovoj zgradi.
Zgradu Bogoslovije i zgradu Kola srpskih sestara u Radićevoj ulici, gdje je nekad bio studentski dom, SPC, kažu, traži i bez zakona o restituciji. Veliki broj stanova koji su nekad bili vlasništvo SPC-a je nacionaliziran i u Mitropoliji se nadaju da će ih jednog dana, nakon smrti sadašnjih korisnika - nosilaca stanarskog prava, dobiti natrag. Srpska pravoslavna crkva u Sarajevu ostala je i bez jednog broja stanova koji nikad nisu nacionalizirani, ali ih ipak koriste druga lica. Zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije broj 60, poznatija kao Palata, također je nacionalizirana i u njoj danas žive izbjeglice. Za jedan dio zgrade, u kojem se nalazila tapetarska radnja, SPC, iako je nekad bila vlasnik zgrade jedan kroz jedan, plaća zakup. Mitropolija će tražiti ovu zgradu kao poslovni prostor u ulici Zelenih beretki broj 7.
Srpsko prosvjetno društvo "Prosveta" u Sarajevu također osluškuje šta će donijeti zakon o restituciji. Mada nisu veliki optimisti, predali su nam Zapisnik o primopredaji između "Prosvete" i Saveza kulturno--prosvjetnih društava u BiH, izvršenoj 6. maja davne 1949. godine. U Zapisniku stoji da je "Prosveta" od nekretnina dala 32 zgrade, od toga 15 u Sarajevu, četiri u Mostaru, jednu u Travniku, tri u Prnjavoru, dvije u Bosanskom Šamcu, jednu u Bosanskoj Gradišci, jednu u Modriči, jednu u Tuzli, te po jednu u Beogradu i Skoplju. "Prosveta" je tad "ustupila" i dvije njive - kosanice: "Ljegušu" u Busovači i "Baru na Sani" u Ključu, te pet gradilišnih mjesta: dva u Sarajevu te po jedno u Žepču, Bihaću i Beogradu. Ovo prosvjetno društvo ostalo je tada i bez papira od vrijednosti i gotovine, te raznog inventara.