Uspješan povratak u Odžak, vratilo se 95% prijeratnih mještana
Odžak - Na području općine Odžak povratak je više nego uspješan. Općina koja je iseljena 1992. godine, 2007. godine bilježi povratak od najmanje 95% prijeratnih mještana, Bošnjaka i Hrvata, a nije zanemarujući ni broj Srba koji su se iselili nakon Dajtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Zbog povratka, općina Odžak je, zajedno s općinom Domaljevac-Šamac, uključena u IFAD-ov projekt obnove infrastrukture.
FTV 16.2.2007.
Znamenita hrvatska pjesnikinja objavljuje i u 85. godini života
Vesna Parun napisala vlastitu parapovijest
Boraveći dulje u Zagorju, među kajkavcima, nehotice oplemenih svoju samouvjerenu štokavštinu. Makar u proznom tkanju. Lirika ko lirika, svoja je i kad je na izdisaju, napisala je u jednom od svojih kupčeka, tj. prozno-lirskih zapisa Vesna Parun u najnovijoj knjizi Topuzina. Tu je knjigu pisala u bolničkim posteljama Topuskog i Stubičkih Toplica, a objavila u godini kada slavi 85. rođendan i 60 godina od objave prve zbirke Zore i vihori.
Vrhunska liričarka
I u Topuzini V. Parun je vrhunska liričarka koja neukrotivo progovara pjesmom u prozi, ali i angažiranim aforizmima. Iz zapisa kojima iskreno portretira nepokretnost i dopisuje autobiografiju moglo bi se pouzdanim uredničkim škarama izrezati i nekoliko lirskih zbirki.
Osamljenost
Za kršćanstvo je presudno Trojstvo, za košarku trica, za Pitagorin poučak trokut. Samo na trećem oku nemam još mrenu piše hrvatska pjesnikinja i trpko dodaje: Pisanje ti zamjenjuje mnoga mala prijateljstva, ali ne može ona velika. Zato si sve osamljeniji. Osobito kad vrijeme za velika prijateljstva mine, a mala te se poput karikaturnih nadomjestaka nameću, ne videć koliko su izlišna.
Priznaje Vesna i Zagrebu da nikada nije bio nekulturan, nego je samo katkad u njemu bilo premalo parkirališta za kulturu, te sugerira ministru Primorcu da u osnovnu školu uvede predmet: gimnastiku jezika. Ima Topuzina i vedrijih tema. Tako Vesna piše: Bili smo najprije u opancima. Zatim u Batinim gumenjacima. Potom u vojničkim čizmama. Narodu su stopala toliko učvrsla, da sad može hodati i bos.
A u vlastitoj parapovijesti napisala je i ove rečenice: Nikola Šop je najspiritualniji pjesnik hrvatski. Pitala sam se puna strahopoštovanja: kako li je stihu uzlijetati iz invalidskih kolica? Danas znam: bila su to ne kolica, već kola Velikog medvjeda. Mali je medvjed čekao, namijenjen za mene. Ovdje, iz Medvednice.
Večernji list 16.2.2007.
Endlosung za hrvatsku Shirley Temple
Nakon više od pola stoljeća prekinuta je javna šutnja o zagrepčanki Lei Deutsch, glumačkom čudu od djeteta, ubijenoj u holokaustu sa 16 godina
Godina je 1940. S pozornice zagrebačkog HNK 13-godišnjakinja već osmu godinu zaredom oduševljava publiku sve do Francuske, gdje su o njoj snimili danas izgubljeni dokumentarac. Već 1942., budući znameniti glumac Relja Bašić, tada 12-godišnjak, vidi je kako pred HNK sjedi u plavom kaputiću s prišivenom žutom zvijezdom, i s tugom gleda u najpoznatiju hrvatsku kazališnu zgradu, kamo više nije smjela ući. http://www.fildzanviska.ba/clanak_140.htm
Citat
