Privrednicima i građanima od danas su na raspolaganju krediti sa duplo nižim kamatama od uobičajenih, pošto će ih upravo u tom delu subvencionisati država. Privrednici će moći da biraju između kredita za likvidnost i kredita za investicije. Krediti za održavanje likvidnosti imaće kamatu od 5,5 odsto i rok otplate do 12 meseci, dok će godišnja kamata kod kredita za investicije iznositi šest odsto, a za njih je rok otplate od tri do pet godina.
Glavni uslov za privrednike, koji žele neki od ovih kredita, biće da dok ih otplaćuju, ne smeju da otpuštaju radnike.
Kada je reč o kreditima za građane, oni su namenjeni isključivo za kupovinu robe koja se proizvodi u Srbiji, kao što je na primer "Punto" iz kragujevačke Zastave, za koji će kamata biti 4,5 odsto.
Povoljnim kreditima može se kupovati i bela tehnika proizvedena u Srbiji, nameštaj domaćih proizvođača, kao i poljoprivredna mehanizacija.

Za kredite 122 milijarde dinara

Banke bi, uz pomoć države, trebalo da odobre kredite ukupno vredne 122 milijarde dinara. Subvencionisane kredite privredi i građanima odobravaće, za sada, 18 banaka i tri lizing kuće.

Bojan Vračević iz sektora za privredu u Erste banci za B92 kaže da očekuje najveće intereresovanje za kredite za likvidnost, jer su u vremenima krize privrednici oprezni sa investicijama.

"U pogledu načina odobravanja ovih kredita banka će se, kao i do sada, voditi principama ocene boniteta firmi, biraće se najkvalitetnije firme", kaže Vračević.

On takođe navodi da će, imajući u vidu ekonomsku krizu, banke za odobravanje tih kredita imati malo oštrije kriterijume nego obično.

"Kompanije koje su do sada poslovale moći će da ostvare ove kredite, kao i firme koje imaju trenutnih problema, ali govorim o problemima u dnevnom poslovanju, svakako ne firme koje su blokirane, moći će da konkurišu i verovatno dobiju ove kredite", rekao je Vračević.

"Nije vreme za kredite"

Iako su uslovi kredita izuzetno povoljni, krizna vremena zahtevaju da se dobro promisli, pre nego što se uđe u bilo kakav kreditni aranžman, kazao je Milan Ćulibrk glavni urednik magazina Ekonomist, gostujući u emisiji B92 kažiprst.

Iako kamatna stopa na potrošačke kredite teško da može da bude jeftinija, procene da će kriza potrajati i tri godine i da možda najgore još nije ni došlo znače da bi se trebalo uzdržavati od potrošnje, što važi za državu, ali i za svakog pojedinca, upozorava Ćulibrk.

On je pesimista kada je u pitanju ukupna vrednost kredita koji će banke odobriti građanima i privredi i smatra da krajnji efekat neče biti ni pola od 122 milijarde.

Problem je u tome što država iz budžeta izdvaja samo tri milijarde za subvencionisanje kamate, ostalih 60 milijardi moraju da obezbede banke iz sopstvenih izvora. Ja nisam suguran da banke u Srbiji imaju taj novac, a i da imaju pitanje da li imaju dovoljno platežno sposobnih klijenata koji će pozajmljeni novac uspeti da vrate, rekao je Ćulibrk.

On smatra da izjednačavanje uslova za dobijanje kredita od 20 hiljada i pet miliona evra, dovodi banke u položaj da im se više isplati da daju kredite velikim privrednicima i da će zbog toga mala i srednja preduzeća izvući deblji kraj.

Dodatni problem za njih predstavlja to što svoju robu moraju da plasiraju preko velikih trgovinskih lanaca, koji im robu plaćaju odloženo.

Vi danas proizvedete robu, date je trgovcu, ona vam to plati tek za šest meseci. Za tih šest meseci onaj proizvođač nema novca, on mora da se zadužuje, da plaća kamatu banci, što znači da praktično on kreditira trgovca. Veliki trgovinski lanci imaju tu poziciju da sav svoj teret prevaljuju na male, dodaje on.

Što se tiče efekta vladinih mera za pomoć privredi, Ćulibrk ocenjuje da "možemo da budemo srećni", ako bude ikakvog privrednog rasta, a čak i blagi pad bi mogao da se posmatra kao uspeh, pre svega zato što nema dotoka stranih investicija.

Pravo vreme za štednju

Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Nebojša Savić ocenjuje za B92 da sve države koje žele da se uhvate u koštac sa krizom čine napore da omoguće privredi i građanima da bolje i lakše podnesu teret krize.

To čini i naša Vlada. Treba reći da mi imamo jedan paket, koji do duše nije još uvek celovit, ali koji može dati dobre stimulanse za podsticanje proizvodnje, s jedne strane, a s druge da građanima olakša život, kaže on.

Komentarišući najavu da će polovina sredstava od kredita za likvidnost biti namenjena izvoznicima, Savić kaže da su krediti za izvoz nešto što je dobro u ovom trenutku. To čine i druge zemlje jer je, prema njegovim rečima, ključ u tome kako povećati tržište, odnosno onaj prostor na kom roba može da se proda.

Međutim, kada govorimo o srpskoj privrdi, realan problem je koliko mi stvarno imamo dobre izvozne proizvodnje, odnosno proizvode, koji mogu da nađu mesto na svetskom tržištu. Rekao bih da je dobro što je Vlada jedan značajan deo kredita usmerila na izvozne programe, a na privrednicima je sada da to iskoriste i svoju robu plasiraju na inostrana tržišta, smatra Savić.

S druge strane, građani Srbije se suočavaju sa krizom i Srbija drugo živi u kriznom periodu, što je i nasleđe nekoliko prethodnih perioda, podseća Savić.

Moram reći da ovo nije pravi trenutak za podizanje kredita za potrošnju. Ovo je pravi trenutak kada treba povećati štednju. Ovo je pravo vreme za kupovinu za one koji imaju para, a za one koji nemaju ovo je trenutak za štednju, zaključio je on.

B92