Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 18
  1. #1

    Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    DIABETES MELLITUS - ili ŠEĆERNA BOLEST

    Prema zvaničnim podacima - u Srbiji ima oko 200.000 osoba koje su registrovani dijabetičari. Veruje se da je broj dijabetičara daleko veći prema nezvaničnim izvorima, čak preko 500.000 ljudi!
    Za Srbiju je to frapantna cifra.
    Ono što je poražavajuće, jeste činjenica da od dijabetesa oboljeva sve više dece i mladih.

    Dijabetes je bolest stara koliko i ljudski rod, medjutim, prvi put je insulin izdvojen sintetičkim putem 1922. godine i lečenje takvim insulinom dalo pozitivne rezultate na jednom trinaestogodišnjem dečaku. Ubrzo je počela masovna primena insulina u terapiji dijabetesa.

    Uzroci oboljevanja

    Na prvom mestu je genetska predispozicija koja, nažalost, uzrokuje teži oblik dijabetesa, tzv. juvenilni dijabetes.
    Zatim, tu su stres, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost, virusne infekcije, poremećaji imunološkog sistema organizma. Ovo su samo neki od faktora za koje je pouzdano utvrdjeno da mogu izazvati dijabetes.
    Navedeni uzročnici mogu biti medjuosbono povezani, a i svaki pojedinačni može za posledicu imati nastanak poremećaja u radu pankreasa, što u krajnjoj instanci dovodi do pojave šećerne bolesti.

    Kako prepoznati simptome bolesti

    Pored izražene potrebe za tečnošću, pojačanog i učestalog mokrenja, dolazi do stanja iscrpljenosti, potrebe za unošenjem velike količine tečnosti i hrane, uz gubitak telesne težine. Sve to dovodi do opšte slabosti i osećanja iscrpljenosti. Nije retka pojava zamućenosti vida, poremećaja sluha, trnjenja u rukama i nogama, pojava spontanih rana ili zapaljenja kože koja se teško saniraju...

    Prevencija

    Naš organizam je jedno veliko zlopamtilo.
    Ako ga mučimo time što jedemo jednom do dva puta dnevno, naš organizam nas kažnjava tako što veliki deo onoga sto unesemo, pretvara u - mast, što za posledicu ima gojaznost. On sebi pravi neophodne rezerve i obezbedjuje se, kad mi već ne brinemo dovoljno o sebi!
    U trenutku kada pregladnimo i osetimo "vučju glad", mi unosimo daleko veće količine hrane, nego što je potrebno. Tada se svi unutrašnji organi dignu na uzbunu i hukću, brekću, naprežući se da prihvate te nedovoljno sažvakane zalogaje, tu agresiju koju na njih pravimo... I, umesto da jetra, pankreas i druge žlezde sa unutrašnjim lučenjem rade ravnomerno i sinhronizovano, svi ti organi rade pod naporom, a pre svih njih se "premori" pankreas...

    Pod pravilnom ishranom se, generalno, podrazumeva uzimanje više obroka u toku dana, bogatih proteinima, a siromašnih skrobom i ugljenim hidratima.
    Po pravilu, jelovnik svakog dijabetičara odredjuje nutricionista - stručnjak za pravilnu ishranu.

    Gazirana, tzv. "meka pića" su veoma štetna i za sasvim zdrav organizam, što svi znamo napamet, pa opet, kada udjemo u neki kafić, spontano poručimo: "Coca Cola, Sprite, 7up..." i druge slatkaste besmislice. Za one koji su skloni dijabetesu, preporučuju se prirodni, cedjeni sokovi kojih ima na našem tržištu.

    Aditivi i konzervansi se moraju svesti na najmanju moguću meru, tako da konzervirana hrana kod dijabetičara i svih koji su skloni dijabetesu - uopšte ne dolazi u obzir!
    Konzervansi i aditivi sprecavaju produktore, tzv. alfa-ćelije u Langerhansovim ostrvcima u pankreasu da proizvode insulin, kao i beta-ćelije da proizvedeni insulin trasportuju dalje u krv - kako bi se razlagao šećer.
    Dakle, hrana koju unosimo u organizam mora biti sačinjena od svežeg povrća, voća, nemasnog mesa i sira, ribe... Svega onoga što malo ko od nas čini. Ali... ako već imamo problem, onda dilemi nema mesta: korpu u ruke, pa - na pijacu, i redom: boranija, keleraba, karfiol, spanać... Krompir i šargarepa - restriktivno, kao i svo drugo povrće koje sadrži znatne količine skroba i šećera.

    Posledice

    Ono sto je kod dijabetesa pogubno su upravo posledice koje izaziva - slepilo, gangrena - koja u visokom procentu dovodi do drastičnih intervencija kao što su amputacije udova, uglavnom nogu, zatim hipertenzija koja može prouzrokovati aneurizme - bilo gde u organizmu, možane i srčane insulte, zakrečnje krvnih sudova...

    Dakle, ove posledice su, na žalost, uvek i sasvim izvesne.
    Zato je potrebno voditi računa o prevenciji, kako ne bismo došli u situaciju da delujemo posledično!
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  2. #2

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Dijabetis e mnogu rasirenabolest ima veliki napredak u medicini,nadzeno e dosta skupa naprava za zamjena na pankreas to je pompa koja po hiruski put se vgraduje u stomak nije teska operacija ,nejzino djelovanje je takvo da sama uzima insulim koliko treba i to je dosta efikasna .Taa cini oko 6000 evra a svaki mjesec treba 150 evra za nejzino odrzuvanje i kupuvanje na ampuli koji se stavljaju u pumpu.One koji ima takve pare mozat da kupat takva pumpa ,ona je dosta efikasna.Mislam da u pocetku je skupa ali kad prodze 2godine moze barem pola ljude da si obezbedujet takvu pumpu.

  3. #3

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Diabetes mellitus tip 1

    Diabetes tip 1 se najčešće javlja kod mlađih osoba (ispod 30-te godine života), sa pikom u vreme puberteta. Autoimunim procesom, koji je u osnovi oboljenjaa, B ćelije pankreasa su praktično uništene, insulina u cirkulaciji praktično nema, glukagon je povišen. Beta ćeilje ne reaguju na stimuluse, i u takvim uslovima bez insulina, jetra, mišići i masno tkivo ne samo da ne mogu da absorbuju glikozu (ćelije galaduju), već je i oslobađaju.

    Učestalost
    Oko 9% dijabetičara u Severnoj Americi i 20% u Skandinaviji ima dijabetes tip 1. Najčešće se javlja kod mladih, ali može da se javi i kod starijih negojaznih osoba. Incidenca diabetesa tip 1, kao procenat pojave u određenoj populaciji, u vremenskom periodu od godinu dana, pokazuje velike razlike u različitim geografskim područjima i različitim etničkim grupama. Najveća incidenca utvrđena je u Finskoj, a najmanja u Japanu. Postoje razlike i između Skandinavskih zemalja, ali i između etničkih grupa. Tako je u Izraelu stopa incidence kod Jevreja i do pet puta veća nego kod Arapa. Velika je incidenca i na Malti i Sardiniji, ostrvima u Mediteranu. Postoje različite pretpostavke za ove razlike u incidenci, ali pravih odgovora još uvek nema. Što se tiče Malte i Sardinije pretpostavlja se da je posledica genetske selekcije usled malarije koja je bila čest uzrok smrtnosti na navedenim ostrvima. Incidenca dijabetesa tipa 1 povezana je sa učestalošću određenih antigena HLA sistema. Bolest se javlja najčešće u osoba sa nalazom DR 3 i/ili DR 4 HLA antigena. Takođe je pokazano da je učestalost povezana sa nedostatkom aminokiseline asparagina na 57-oj poziciji beta lanca D HLA antigena. Ipak samo 3% osoba u kojih postoji ovaj marker oboli od dijabetesa tipa 1. To upućuje i na uticaje faktora životne sredine koji se nadovezuje na genetsku predispoziciju. Tako se beleži češća pojava dijabetesa tipa 1 u jesenjim i zimskim mesecima, kada su i češće virusne infekcije. Pri tome geografski položaj ne igra značajnu ulogu. Na nastanak dijabetesa utiču i fiziološki uticaji, odnosno lučenje određenih hormona. Najveća učestalost ovog tipa dijabetesa je od jedanaeste do trinaeste godine života, što se povezuje sa povećanim lučenjem hormona rasta i polnih hormona u navedenom periodu, a poznato je da ovi hormoni imaju dejstvo suprotno insulinu.

    Prevencija
    Primarna prevencija dijabetesa tip 1 može se realizovati preko "visoko rizičnog" ili"populaciono baziranog" pristupa. Pristup visokog rizika uključuje identifikaciju rizičnih pojedinaca (rođaci prvog i drugog stepena), a zatim prevenciju početka bolesti uticajem na genetsku osetljivost ili precipitirajuće faktore spoljašne sredine. Populaciono baziran pristup je mnogo teži i cilj mu je modifikacija stila života ili eliminacija spoljašnih faktora, za koje je poznato da su faktori rizika za dijabetes tip 1. Glavni problem u prevenciji primenom "visoko rizičnog" pristupa je da se samo 12-15% bolesti javlja u porodici, a čak 85% sporadično. Genetska predispozicija je vezana za gen u HLA regionu, koji je lociran na kratkom kraku hromozoma šest. Brojna ispitivanja su pokazala da neki virusi (kao što su virus zauški, rubeole i Coxaki B) utiču na razvoj boleti, ali ona nije samo rezultat virusne infekcije. Vakcinacija cele populacije je efikasnija od vakcinacije rizičnih osoba i dijabetes tip 1 može biti smanjen za blizu 30%, što pored ostalog donosi velike materijalne uštede. Dugotrajno dojenje smanjuje, a ishrana kravljim mlekom povećava rizik za nastanak insulin zavisnog dijabetesa. To su posebno pokazale studije u Finskoj. Ovo je još jedan od dokaza prednosti dojenja beba majčinim mlekom.
    Osmeh Je Kriva Linija Koja Ispravlja Sve Stvari

  4. #4

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Citat cicka kaže: Pogledaj poruku
    Učestalost
    Oko 9% dijabetičara u Severnoj Americi i 20% u Skandinaviji ima dijabetes tip 1.
    bash sam pred neki dan saznala nove podatke uchestalosti oboljelih od dijabetesa.. prema novim istrazhivanjima od dijabetesa tipa I boluje 10% Amercihkog stanovnishtva, a taj broj, nazhalost, svakim danom raste.. od dijabetesa tipa II boluje 80-85% stanovnishtva, dok dijabetes tipa III ima svega 3% stanovnishtva (najcheshce od tipa III boluju trudnice)..
    najcheshci uzrok dijabetesa u novije vreme uzrokuje prevelika tjelesna tezhina.. po najnovijim istrazhivanjima od prekomjerne debljine boluje 65% Americhkog stanovnishtva.. dijabetes se u Americi svrstao pod epidemiju, kao i alergije..
    moomoo meee jooouu

  5. #5

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Verujem da se statistike menjaju iz dana u dan a to su samo registrovani pacijenti, gde su oni koji zivotare s dijabetesom a ne lece se ili nisu registrovani, tako da je broj mozda jos veci nego sto to statistike pokazuju. A posto si spomenula i tip II , eto malo informacija i o tome.

    Diabetes mellitus tip 2

    Bolesnici sa tipom 2 su najčešće gojazni i/ili imaju pozitivnu porodičnu anamnezu za dijabetes. Ovaj oblik dijabetesa se ranije nazivao insulin nezavisnim. U osnovi poremećaja insulinska rezistencija uz relativnu češće nego apsolutnu insulinsku deficijenciju. Ovaj tip dijabetesa čini oko 90% slučajeva dijabetesa u USA. Ovi pacijenti su obično stariji od 40 godina i najveći broj je gojazan. Njima nije potreban insulin za preživanjavanje, ali vremenom insulinska sekrecija se smanjuje pa je potreban insulin radi postizanja optimalne glikoregulacije. Ketoacidoza se javlja retko, obično kao posledica udruženog stresa, traume ili infekcije.

    Učestalost
    Prevalenca diabetesa tipa 2 je usko povezana sa pojavom gojaznosti. Prava epidemija gojaznosti koja je prisutna širom sveta posebno u visoko industrijalizovanim zemljama i zemljama u razvoju predstavlja jedan od najznačajnijih faktora nastanka dijabetesa. Prema procenama danas u svetu preko 170 miliona ljudi boluje od šećerne bolesti, a do 2025. taj broj će se više nego udvostručiti. Srednja učestalost dijabetesa iznosi 2-5%, najmanja je u seoskim područjima Kine (ispod 1%), a najveća među Pima Indijancima u Severnoj Americi (oko 50%). O učestalosti dijabetesa u našoj zemlji nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da ona iznosi oko 3%, pri čemu je najveća u Vojvodini. Oko 90% svih obolelih od dijabetesa čine oboleli od dijabetesa tipa 2.
    Na porast učestalosti diabetesa najveći uticaj ima »savremeni, zapadnjački« način života, koji se karakteriše povećanim unosom kalorija i masti u ishrani, gojaznošću, sedaternim načinom života (smanjena fizička aktivnost), »stresni život«, lošim navikama (pušenje) itd. dijabetesa utiče. Različita učestalost dijabetesa među polovima se upravo objašnjava i različitim stepenom fizičke aktivnosti i navikama u ishrani među polovima. Na nastanak ovog oblika dijabetesa značajnu ulogu igra i genska, odnosno rasna predispozicija (Pima Indijanci).
    Incidenca dijabetesa je najveća u periodu od 65.-74. godine.

    Simptomi
    Klasični simptomi kao što su poliurija žeđ, pomućenje vida, parestezije i slabost su manifestacije hiperglikemije i hiperosmotske diureze i prisutne su u oba tipa dijabetesa, dakle i u tipu 2 dijabetesa, ali retko u početku bolesti. Većine pacijenata sa tipom 2 dijabetesa ima podmukli početak blesti, koji može biti asimtomatski godinama, posebno u gojaznih gde se bolest najčešće otkriva slučajno prilkom rutinskih analiza ili u toku akcija detekcije šećerne bolesti. Hronične infekcije kože, usne duplje, generalizovani pruritus, gljivični vulvovaginitis u žena i balanitis u muškaraca mogu ukazivati na postojanje dijabetesa. Negojazni pacijenti sa blagom formom dijabetesa nemaju karakterističan fizikalni nalaz u vreme otkrivanja dijabetesa. Gojazni dijabetičari imaju različute tipove gojaznosti, ali je dokazano da je sa gojaznošću posebno udružen centralni tip gojaznosti (»visceralni, muški, androidni tip gojaznosti, oblika jabuke&#171 sa povećanim obimom struka (>88cm užena i >102cm u muškaraca), uz gojaznost i ostatka gornjeg dela tela (grudi, vrat, lice), za razliku od ginekoidnog tipa gjaznosti (»ženski tip, kruška, centrifugalni tip). Pored udruženosti sa dijabetesom, verovatno preko insulinske rezistencije, centralna gojaznost je udružena i sa hipertenzijom, dislpidemijom i koronarnom bolešću.

    Prevencija

    Dijabetes tip 2 ima jaku familijarnu osnovu i bar 40% od rođaka obolelog od dijabetesa tip 2 dobiće ovu bolest u toku života. Blizanac obolelog gotovo sigurno (90%).dobija dijabetes. Ipak tačna identifikacija broja i lokacije gena još uvek nije utvrđena, mada je sigurno da nije potpuno isti u različitim populacijama. Identifikacija bi omogućila sprovođenje intenzivnih preventivnih mera uz modifikaciju faktora spoljašnje sredine u osoba sa rizikom za tip 2 dijabetesa. Lista dijabetogenih faktora je u stalnom porastu. Gojaznost, manjak fizičke aktivnosti, starost i tzv. "moderni" način života, ostaju najvažniji faktori. Govori se o "Coca Colo(nizaciji)" nekih društava i dijabetes naziva "zapadnim ubicom" Istraživanja su nedvosmisleno pokazala da prelazak na "moderni, zapadni" način života (sedaternost, ishrana sa puno kalorija, šećera i saturisanih masti), predisponira razvoj poremećaja metabolizma glikoze i dijabetesa. Oko 75-80% pacijenta sa tip 2 dijabetesom je bilo, ili je gojazno.
    Osmeh Je Kriva Linija Koja Ispravlja Sve Stvari

  6. #6

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Citat kerfija kaže: Pogledaj poruku
    ... to je pompa koja po hiruski put se vgraduje u stomak nije teska operacija ,nejzino djelovanje je takvo da sama uzima insulim koliko treba i to je dosta efikasna .Taa cini oko 6000 evra a svaki mjesec treba 150 ...
    Insulinska pumpa


    Insulinska pumpa se sastoji od rezervoara (u obliku plastičnog šprica od najčešće 3 ml), napunjenog brzodelujućim ili kratkodelujućim insulinom, malom pumpom koja radi na baterije i kompjuterskog čipa, koji omogućava 24-časovno automatsko ubrizgavanje određene količine insulina u tkivo. Kompletan aparat je obliku plastične kutijice veličine pejdžera i teži manje od 100 grama. Otporna je na padove i većinu udaraca, a u poslednje vreme postoji model koji je i vodootporan.


    Ubrizgavanje insulina u tkivo vrši se putem tankog plastičnog (teflonskog) katetera dužine od 60 do 110 cm, koji na svom kraju ima malu iglu ili plastičnu kanilu (cevčicu), kroz koju insulin prolazi.


    Većina korisnika preferira plastičnu kanilu, pogotovo što za njeno postavljanje u tkivo postoji automatski injektor sa oprugom, a i neosetna je za svakodnevno nošenje.
    (kateter i pumpa se mogu privremeno diskonekovati)




    Kanila, dužine 9 ili 6 mm, je smeštena ispod kože, uglavnom u područje abdomena, ali se može nositi i na butini i ostalim područjima (Mesta za davanje insulina). Bez auto-injektora, njeno postavljanje je slično davanju klasične injekcije.

    Infuzioni set (špric i kateter) se menja na svaka 2 - 3 dana, mada se, zbog uštede u materijalu, može menjati i na 5 - 7 dana.

    Pumpa je osmišljena tako da automatski ubrizgava insulin u tkivo u toku 24 časa prema jedinstvenim programima za određenog dijabetičara. Programiranje pumpe prema potrebama organizma se vrši u specijalizovanim ustanovama pod budnom pratnjom lekara. Mala količina insulina (0.1 - 2.0 i.j.) se ubrizgava kontinualno i naziva se "bazalna doza". Ova doza održava šećer u željenom nivou između obroka i tokom noći. Pre uzimanja obroka korisnik će isprogramirati pumpu da ubrizga "bolusnu dozu", odnosno dodatnu količinu insulina potrebnu za taj obrok.

    Da bi se odredila potrebna doza koja će "pokriti" obrok, moraju se odlično poznavati "šećerne jedinice" i visine ugljenih hidrata namirnica koje će se konzumirati.

    Insulinska pumpa nije automatska, kako se misli, odnosno ne ubrizgava sama potrebnu količinu insulina u smislu "imitiranja" pravog pankreasa. Korisnik i dalje, u skladu sa instrukcijama lekara, visine glikemije i vrste namirnica u obrocima, mora sam da određuje doze.

    Kako da izračunate boluse pred obroke?

    Međutim, pokazalo se da je insulinska pumpa jedan od do sada najidealnijih vidova kontrole šećerne bolesti i skoro jedini način da se prevaziđe "efekat zore" kod dijabetičara (kada nivo šećera u periodu od 02.00 do 06.00 h dostiže veoma visoke vrednosti).

    Insulinska pumpa je precizan i vrlo fleksibilan način regulacije šećerne bolesti i omogućava dijabetičaru održavanje odličnog nivoa šećera u krvi i normalan život. Takođe, sa ovim aparatom nestaju stroge vremenske odrednice u davanju insulina i uzimanju obroka, kao kod terapije špricevima ili penovima. Komplikacije izazvane loše regulisanim dijabetesom se ređe javljaju, a ukoliko su se već ranije pojavile njihovo dalje napredovanje je svedeno na najmanju moguću meru.

    Opširnije o svemu ovome i mnogo detaljnije čitajte u knjizi "Moj džepni pankreas - život sa insulinskom pumpom"


    Dijabetološki savez Srbije
    Poruku je izmenio DrinChe, 25.12.2007 u 15:52

  7. #7

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Odgovori na mnoga pitanja ljudi koji razmišljaju o korišćenju insulinske pumpe.Na primer:


    1. Kako izgleda biti "zakačen" za nešto sve vreme?
    Isto kao kad se navikavate na nešto novo, npr. burmu ili novu tašnu. Navikavanje na pumpu traje oko mesec dana. Postoje malo "nezgodni" trenuci, na primer kada se tuširate, oblačite ili kada isprobavate garderobu u nekoj prodavnici. Da bi ovakve rutinske radnje bile kao i obično, postoji plastični diskonektor na samom kateteru, koji Vam omogućava da za kraće vreme budete bez pumpe.

    2. Da li pumpa zahteva specijalno čuvanje i rukovanje?
    Pumpa je dizajnirana tako da bude trajna (garancija 4 godine) i oslobođena nekog specijalnog rukovanja. Alarm Vas obaveštava da je vreme da promenite baterije (3 komada "357" baterija, koje se mogu naći u fotografskim radnjama). Jedino taj deo gde su baterije mora uvek biti čist i bez prašine, pa ćete ga povremeno očistiti četkicom. Većina korisnika čuva pumpu u njenoj originalnoj kožnoj futroli, da bi je zaštitila od svakodnevnih rizika - ogrebotina, znoja, prljavštine, prašine i slično. Da biste očistili pumpu, dovoljno je da je prebrišete mekom tkaninom potopljenom u rastvor blagog sapuna. Nikakva dodatna nega nije potrebna. Ne postoje delovi koji bi trebalo da se menjaju ili posebne provere njenih funkcija. Pumpa sadrži različite ugrađene sisteme, koji Vas na vreme obaveštavaju ukoliko nešto nije u redu.

    3. Šta ako ispustim pumpu?
    Pumpa je otporna na većinu udaraca i situacija koje se dešavaju svakodnevno. Ali, koliko god da ste obazrivi, može se desiti da Vam pumpa padne na pod. Ukoliko se to dogodi, proverite da li je sve u redu sa ekranom, kao i sa infuzionim setom. Sledećih 24 časa obratićete pažnju na to da li pumpa pravilno odgovara na pritiskanje dugmića i ispisivanje odgovarajućih podataka na ekranu.

    4. Šta ako pokvasim pumpu?
    Najnoviji modeli pumpe su vodootporni, tako da sa njima možete plivati ili roniti do dubine od 20 metara. Na toj dubini, pumpa je vodootporna 30 minuta.
    Većini ostalih modela, koji nisu vodootporni, ne smeta ukoliko slučajno upadnu u umivaonik ili sudoperu, ili ako se desi da se neplanski nađete u bazenu, jezeru i tome slično. U takvim slučajevima, proverite infuzioni set (da nije voda ušla) i osušite sve kompletno. Ukoliko ste ipak zabrinuti za stanje pumpe ili se ona "čudno" ponaša, obratite se Vašem dobavljaču.

    5. Kako ću znati da li pumpa radi?
    Na ekranu je uvek ispisano vreme. Za sve ostale slučajeve, pumpa ima odgovarajuće alarme, kao npr. ako ne isporučuje insulin, ako su slabe baterije, ako je rezervoar prazan i tsl. Ugrađeni infracrveni detektor prati rad motora, a sigurnosne provere pumpa sama izvršava iz minuta u minut. Ukoliko sami želite da izvršite proveru, u Upustvu za rukovanje je objašnjeno kako da izvršite test sa 7.2 jedinice.

    6. Šta ako mi se pokvari pumpa?
    U slučaju da sumnjate u ispravnost pumpe, odmah pozovite Vašeg dobavljača. Ukoliko je potrebna popravka, on će Vas obavestiti kako to da sprovedete, a druga pumpa za privremeno korišćenje će Vam biti dostavljena u najkraćem mogućem roku.
    Mogućnost je da se na svakih osam godina desi jedan problem ove vrste.

    7. Da li će mi smetati kateter?
    Kateter, odnosno infuzioni set, omogućava potpuni komfor. Ukoliko Vam smeta kateter, proverite da mesto uboda nije crveno ili iritirano. Infuzioni setovi sa plastičnom kanilom su bezbolni, krajnje fleksibilni i omogućavaju sve pokrete bez ograničenja.

    8. Gde se postavlja infuzioni set?
    Većina korisnika postavlja kateter u predeo abdomena, iako se može aplicirati i na butini ili nadlaktici. Predeo abdomena pruža najbolju apsorpciju insulina. (Mesta ubrizgavanja insulina). Žene najčešće koriste donji deo abdomena, a muškarci gornji. Možete eksperimentisati, kako biste odredili predeo na telu koji Vama najviše odgovara. Važno je da izbegavate koščate delove, predeo ispod pojasa ili mesta koja mogu biti iritirana odećom.

    9. Šta ako zaboravim koliko sam insulina programirao/la?
    Pumpa pamti 12 zadnjih bolusa pred obroke, zajedno sa datumom i vremenom ubrizgavanja ovih doza. Ovo je veoma praktično ukoliko niste bili ažurni po pitanju vođenja svakodnevnih beleški, ili pri pronalaženju uzroka kod neobjašnjivog skoka šećera u krvi.

    10. Da li će mi zdravstveno osiguranje pokriti troškove za nabavku pumpe?
    Odgovor na ovo pitanje možete pronaći pod Zdravstvena zaštita dijabetičara u Srbiji.

    11. Kako da nosim pumpu?
    Na ovo pitanje ima onoliko odgovora koliko i korisnika insulinske pumpe. Pošto je pumpa mala, možete je potpuno sakriti gde god hoćete. Vi odlučujete gde ćete je nositi - u džepu, zakačenu za brushalter, o pojasu, i slično. Neki korisnici vole da im je pumpa vidljiva, što je lakše za svakodnevno programiranje. To se postiže korišćenjem "štipaljke", kojom se ona lako zakači za pojas (slično pejdžeru).

    12. Gde ću držati pumpu dok spavam?
    Odgovor je: "Gde god Vam najviše odgovara". Sa kateterom dužine od 110 cm, postoje mnoge opcije. Neki korisnici je drže pored sebe u krevetu, neki ispod jastuka, neki na noćnom stočiću, neki je zakače za pidžamu ili gaćice.

    13. Mogu li da se kupam?
    Svakako da je potrebno da pumpu štitite od vode, jer je ona osetljiv instrument. Međutim, postoji nekoliko jednostavnih načina korišćenja pumpe za vreme kupanja u kadi ili tuširanja.
    Ukoliko koristite kateter sa plastičnim diskonektorom, kupanje ili tuširanje ne predstavljaju problem. Takođe, postoji i posebna plastična torbica za pumpu, koja se tokom tuširanja postavi oko vrata ili oko slavine. Kod kupanja u kadi, pumpa može ostati i na podu, ukoliko je kateter dovoljno dugačak.

    14. Da li mogu da plivam?
    Apsolutno. Kao i da se sunčate, skijate na vodi i igrate košarku. Za plivanje, najveći broj korisnika koristi katetere sa diskonektorom, koji im omogućava da kraće vreme budu bez pumpe. Za ekstremne sportove kao što su planinarenje, padobranstvo, speleologija ili splavarenje, najbolje je da koristite specijalnu sportsku torbicu, koja štiti pumpu od udaraca i vode. Ova torbica je idealna za većinu sportova, ali kod igranja fudbala ili ragbija, najbolje je da se privremeno diskonektujete sa pumpe. Za vreme skijanja ili drugih zimskih sportova, držaćete pumpu ispod svih slojeva garderobe, kao bi bila na toplom i sigurnom i kako se insulin ne bi zamrzao.

    15. Šta prilikom intimnosti?
    Mnogi korisnici pumpe su zabrinuti oko ovoga u početku, ali shvate da to neće predstavljati prepreku u odnosima sa partnerom, ukoliko sa njim o tome popričaju. Ako ni jednom od vas ne smeta pumpa, ostavite je tu gde jeste. Možete i da koristite kateter dužine 110 cm, koji će omogućiti da pumpa bude van domašaja. Mnoge pumpe su provele intimne trenutke bezbrižno "ugnježdene" na pojasu za čarape, što je ipak popularnije među ženama, nego među muškarcima. Dobar deo korisnika se odlučuje za privremeno diskonektovanje sa pumpe za vreme intimnih trenutaka. Jednostavim "klik" odvrtanjem, pumpa i kateter mogu biti odloženi i tako neće biti deo Vaših intimnih momenata. Ukratko, sa pumpom možete obavljati sve ono što i sa injekcijama, ali i ono što biste želeli da radite u slučaju da nemate šećernu bolest.

    Za sve informacije oko nabavke i korišćenja insulinke pumpe možete se obratiti svom ordinirajućem endokrinologu.

    Dijadetološki savez Srbije

  8. #8

    Odgovor: DIABETES MELLI TUS bolest savremenog čoveka

    Pre nego nastavimo da pričamo " šta i kako", Ninoslav Rašković (Hermes, Diabeta) poziva na tradicionalnu novogodišnju trku na Ušću u ponedeljak 31.12.2007.Start trke je u 12 sati između restorana Asteriks i rečne mornarice."Dijabetes je maraton,a ne sprint",kaže on.Glavna trka se trči u dužini od 8000 metara u pravcu Zemuna, do restorana Venecija, i nazad do Ušća.

    A posle toga, vino


    SREĆNO U NOVOJ!








    Kruška u ružici (4-5 porcija) (a la Stela )


    375 ml ružice (vino)
    kora od limuna
    4-5 krušaka srednje veličine
    1-2 karanfilčića
    1/2-1/3 šipke cimeta
    sladilo


    U vino staviti limunovu koru isečenu na spiralu, cimet i karanfilčić i sve zajedno prokuvati. Oljuštene kruške sa izvađenim semenom (sa suprotne strane od drške) spustiti u vino i kuvati 10-15 minuta (zavisi od vrste krušaka). Skuvane kruške izvaditi, a vino kuvati da ispari na polovinu, uz dodatak sladila. Kruške rasporediti u zdelice, preliti sokom i ukrasiti spiralama od limunove kore.
    Energetska vrednost 1 porcije: 30-35 kcal (125-145 kJ)

  9. #9

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    Postoji DVD na srpskom, ovde su on-line prikazi za neka pitanja. Nešto poput priručnika:


    KLIK OVDE



    FAKTORI RIZIKA
    1. epizoda - Smanjena tolerancija
    2. epizoda - Smanjena tolerancija glikoze

    SAMOKONTROLA
    3. epizoda - Rutinska samokontrola
    4. epizoda - Ketoacidoza
    5. epizoda - Hipoglikemija

    ISHRANA
    6. epizoda - Šećerna jedinica
    7. epizoda - Zalogaj uživanja
    8. epizoda - Slatkiši
    9. epizoda - Voda i alkohol

    TERAPIJA
    10. epizoda - Insulin - klasična terapija
    11. epizoda - Insulin - pen terapija
    12. epizoda - Insulinski analozi
    13. epizoda - Insulinska pumpa

    KARDIOVASKULARNI SISTEM
    14. epizoda - Povišen krvni pritisak i dijabetes 1

    15. epizoda - Povišen krvni pritisak i dijabetes 2

    16. epizoda - Koronarna bolest i dijabetes
    17. epizoda - Infarkt srca i dijabetes
    18. epizoda - Nemi srčani udar
    19. epizoda - Bol u nogama
    20. epizoda - Loša cirkulacija u nogama

    Dijabetološki savez Srbije,
    Doc dr Teodora Beljić Živković i Info Lek

  10. #10

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    Dan borbe protiv dijabetesa

    Šećerna bolest, ili dijabetes, može ugroziti rad vitalnih organa i dovesti i do smrti, upozoravaju stručnjaci na Dan borbe protiv tog oboljenja. Neizlečivi poremećaj metabolizma koji karakteriše trajno povišen nivo glukoze u krvi mora biti pravovremeno otkriven i lečen.








    Dijabetes je bolest od koje u Srbiji boluje najmanje 500.000 ljudi, što je 6,7 odsto stanovništva, a statistički podaci pokazuju da godišnje umre oko 2.500 osoba, istakli su stručnjaci povodom 14. novembra - Dana borbe protiv dijabetesa.
    Zbog toga je Republički zavod za zdravstveno osiguranje, uz veliku pomoć kompanije Novo Nordisk", u maju ove godine pokrenuo nacionalnu kampanju Menjamo dijabetes".
    Cilj kampanje je podizanje svesti o prevenciji i kontroli dijabetesa, bolesti koja može biti sprečena, a ima razorne posledice ukoliko se ne kontroliše.
    Šećerna bolest ili dijabetes je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj metabolizma koji karakteriše trajno povišen nivo glukoze u krvi.
    Ukoliko se ne leči može ugroziti rad vitalnih organa i organskih sistema, a time dovesti i do smrti.








    Porast broja obolelih osoba od dijabetesa stručnjaci tumače neodgovarajućim načinom života karakterističnim za tranziciju.
    Međutim, nepravilna ishrana i niz stresnih faktora koji opterećuju stanovništvo, kao i sklonost svake osobe ka dijabetesu takođe se nalaze na spisku" uslova koji pogoduju razvoju bolesti koja mora biti blagovremeno otkrivena i lečena.


    RTS

    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  11. #11

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    GLIKEMIJSKI INDEKS (slatki indeks) predstavlja brzinu kojom raste nivo šećera u krvi posle uzimanja iste količine određene vrste hrane. Glikemijski indeks određuje vrsta šećera (koja se nalazi u hrani), količina dijetnih vlakana u toj hrani i načina pripreme hrane. Zato je važno da dobro poznajete glikemijske indekse, jer samo tako možete sastavljati jelovnike koji će vam obezbediti dobru regulaciju šećerne bolesti.
    Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi.
    Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok. Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i zavisi od vrste šećera, načina pripreme hrane i dijetnih vlakana (količine) u obroku.

    VAŽNO!

    Dijabetičari treba da izbegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, beli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikozni indeks glikoze 100, belog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23.
    Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati veštačkim zaslađivačima (pazeći na kalorijski učinak ovih zaslađivača i količinu).
    Da bi lakše razumeli glikemijske indekse, predstavićemo namirnice koje se najviše upotrebljavaju u našoj ishrani. Indeksi su pravljeni u odnosu na glikozu ako uzmemo da je glikemijski indeks glikoze 100.

    ŠTO JE VEĆI GLIKEMIJSKI INDEKS HRANE - BRŽE SE POVEĆAVA NIVO ŠEĆERA


    ... to be continued......
    & underpaid......

  12. #12

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    zzitarice glikemijski index

    & underpaid......

  13. #13

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    BRAŠNO I PAHULJICE - GLIKEMIJSKI INDEKS

    & underpaid......

  14. #14

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    HLEB I PECIVA - GLIKEMIJSKI INDEKS




    PREPORUKA:
    Jedite povremeno kuvanu pšenicu i mladi kuvani kukuruz, mekinje sa kiselim mlekom i jogurtom (dobro za regulisanje stolice). Koristite ovsene, ječmene ili ražene pahuljice (potopite u jogurt, mleko, čaj). Jedite crni i raženi hleb, hleb od celih zrna žita, peciva od integralnog brašna, palentu i kačamak povremeno - imaju manji glikemijski indeks a i bogati su dijetnim vlaknima.
    & underpaid......

  15. #15

    Odgovor: Diabetes Mellitus - bolest savremenog čoveka

    VOĆE - GLIKEMIJSKI INDEKS





    PREPORUKE:
    Voće jedite u količinama propisanim u ADA tablicama. Birajte zdrave plodove po mogućstvu da nisu tretirani hemijskim supstancama za brzo sazrevanje i pesticidima. Voće operite i jedite sa korom (gde je ona upotrebljiva za jelo). Voće jedite što više u presnom obliku, bez termičkih priprema, da bi sačuvali vitaminske i mineralne komponente. Nemojte ga mnogo seckati, gnječiti i pasirati, jer time uništavate dijetna vlakna.
    Količina voća koju dnevno možete uneti ne određuje samo glikemijski (slatki indeks), već i količina dijetnih vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode voćnih kiselina i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća.
    PRIMER: Jedna jedinica je 50 gr banane, 130 gr jagoda, 190 gr lubenice, 100 gr jabuke. Iako lubenica ima veliki glikemijski indeks, sadrži i do 95% vode u sebi, pa zato možete uzeti 190 gr lubenice u jednom obroku.
    Voće uzimajte u nekoliko dnevnih obroka (tri do pet dnevno). Pazite na količinu voća u obroku. Time ćete izbeći postobročne skokove šećera u krvi.

    Dijete do 2000 kCal - tri voćne jedinice
    Dijete do 2600 kCal - četiri voćne jedinice
    Dijete preko 2600 kCal - pet voćnih jedinica
    & underpaid......

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. RSI - bolest izazvana upotrebom računara
    Autor Mish u forumu Zdravlje
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 11.06.2010, 22:25
  2. Grupni seks - bolest ili šta već?
    Autor miki_m13 u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 68
    Poslednja poruka: 08.05.2010, 22:41
  3. Sta sve može da uzrokuje bolest?
    Autor irnik u forumu Zdravlje
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 11.11.2009, 13:07
  4. Bolest zvana zavisnost
    Autor lado u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 17.10.2009, 19:57
  5. Bolest i zaštita bilja
    Autor silvia u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 11.06.2007, 15:52

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •