Đorđe Balašević - Strana 15
Strana 15 od 25 PrvaPrva ... 51314151617 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 211 do 225 od ukupno 363
  1. #211

    Odgovor: Đorđe Balašević

    "Sa katedrale se odronilo jedno "plong", ali to nije bio pravi udarac zvona...
    Verovatno je, preturajući po policama na gluvom crkvenom tavanu, zvonar nehotice pomeno
    tučak velikog mesinganog avana?
    Pola jedan, jedan ili pola dva?
    Svašta je to moglo da znači...
    Ali, svejedno...
    Anamaria će ionako tek za sedam godina napuniti taj trenutak...
    Dobra mera vremena između nas?
    Sedam godina su kofer u koji može stati strašno puno stvari. Ako umeš da pakuješ, naravno...
    To što meni ne trebaju više neke sitnice koje njoj trebaju sve više, ne daje mi pravo da je
    nagovaram da ih ne trpa unutra...
    Njen kofer, na kraju krajeva...
    .
    .
    .
    Nema tih reči koje mogu nadomestiti šibanje godina u lice, ni od najbolje priče ne može se
    isplesti mreža za hvatanje vremena..."



    "I onda će znati da je jedina koju sam ikad voleo...
    Da sam sve druge voleo tamnom stranom srca...
    Štedeći se...
    Učeći se kako ću najbolje voleti nju... Kada je konačno nađem..."


    "U čemu je nesporazum, uopšte?
    Pa...
    .....
    Ali nesporazum je možda jedino u tome što Gospod Bog ne drži malu piljarnicu na uglu, u
    kojoj bi smo, negde iza gajbe rogača, među mesinganim tegovima, kraj tegle sa ružičastim
    prominclama, uspeli pronaći i malu staklenu bočicu sa čudnim pegavim semenom Talenata Koji Nam Nedostaju...
    O, ne...
    U božijem kristalnom dućanu među oblacima, na žalost, nikad nije bilo cenjkanja oko onoga
    što možeš postati, i onoga što jednostavno moraš biti da bi to bio..."


    "E, moja "Srpska Atino", tužna i žalosna... Dobra te je ekipa zakupila, nema šta? Neprilagodivi,
    Ratne Vrane, i Naoružani Šljam...
    A ja sam te oduvek precenjivao, ti mala uobražena varoši, pravio sam zvezdu od tebe gde god
    sam stigao, ti si za mene bila nešto kao ono ogromno uskršnje jaje u izlogu poslastičarnice, "kugel
    uhr" na pultu sajdžijske radnje, da, ja sam oduvek naivno verovao da pripadaš tim krhkim, unikatnim eksponatima kraj kojih piše: "nije na prodaju", i kojima se možeš potajno diviti sa pristojne udaljenosti, ali ih nikad ne možeš imati...
    Pa...
    Verovatno je to razlog što se noćas na trenutke osećam kao šmokljan koji je zaprosio Profesionalku, mada ne znam zašto mi je ipak pomalo neprijatno zbog tog poređenja?
    Ma, ne...
    Ti definitivno više nisi grad koji bi se mogao uvrediti, moj Novi Sade...
    I, nemaš pojma kako mi je krivo...
    Jer, da sam se samo usudio da pretpostavim kako si bagatelan, ja bih te još odavno kupio za sebe...
    I sad bi nam oboma bilo lakše... To pokušavam da kažem..."


    "Postoji jedan nerešivi problem u Novom Sadu: oni koji te vole to ne umeju da pokažu, a oni koji te
    mrze to ne umeju da sakriju..."



    *Jedan od onih zivota
    Poruku je izmenio psssst, 11.04.2007 u 10:36
    Lako cu,ako je do mene.........

  2. #212

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Sanjao si. Retko, ali si sanjao. I to baš taj san.
    Jedan jedini.
    I eto, ostvario ti se...
    Tako i treba sanjati. U ograničenim količinama...
    Snovi su frka živa...
    Što ih više imaš, više ti ih ostane neostvarenih.
    To pouzdano znam.
    Imam i duplikata u svojoj kolekciji...


    Dame biraju...
    O, još kako. I uglavnom izaberu barabe...


    Možeš uzeti hoklicu, sesti pred drvo i gledati u njega deset godina, pa opet nećeš videti kako raste.
    Mi smo tako deset godina bili nerazdvojni. Letovali i zimovali zajedno. Jesenovali i prolećevali. I nismo primetili kako se menjamo...


    Kažu da me je lova pratila kao senka, ali problem sa senkama je u tom što su ti uvek iza leđa kad je svetlost pred tobom.


    O, samo to ne...
    Prkoseći zakonu gravitacije, u njenom oku je blistala malena suza, a onda se ipak otkinula i nestala putujući kraj nosića.
    Znam, more je potopilo Atlantidu, i, krckajući stene kao lešnike, išaralo lokalnu planetu. Brzaci lome turbine, a mutne velike reke nakrive šešir, pa potope Kinu i Indiju kao veliki veš. I nikom ništa...
    Ali, suza je kraljica. Suza je najmoćnija vodena sila.


    Nema potrebe za komentarom... Balašević je legenda...
    one and only...
    Sve to je dobro u ivotu ili je nezakonito ili je nemoralno ili goji.

  3. #213

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Bila je noć i dugo sam stajao pod njenim prozorom ispred kuće broj 7A. Tišina je bila, samo koraci nekih noćnih ptica i lepet krila nekih pravih noćnih ptica.
    Ipak ni na trenutak nisam uspeo pod njenim prozorom te noći da je čujem kako diše, kako diše u snu...

    predivno....


    I'm not evil.... I'm just up to no-good...

  4. #214

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    tctctctc tebe i Dugme smara

    Elem .. dobar deo pesama DJ B znam napamet.. hmm.. recimo da je "Ratnik paorskog srca" jedna od manje poznatih ali i jedna od najlepshih pesama..
    Dodao bih..Put u srediste zemlje..

    iz..m ti zhivot...

    Djole je kao Vojvodina - nacin zivota, ko razume, razume, ostalima ne vredi objasnjavati....(neshto morate i sami...)
    Ako ne mogu da pomognem, necu da odmognem

  5. #215

    Odgovor: Đorđe Balašević

    U svojoj karijeri Balašević nije samo kantautor već je napisao scenarij i tumačio glavnu ulogu u TV seriji Specijalna redakcija, a glumio je i u TV serijama Vojnici, Pop Ćira i pop Spira i Panonski mornar. Napisao je i nekoliko knjiga: Tri posleratna druga, I život ide dalje (sve dalje odavde...), Dodir svile i Jedan od onih života. Za svoj rad dobio je Nagradu punoljetstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u području estrade na Domanovićevim danima satire, nagradu Todor Manojlović za poseban umjetnički senzibilitet, a imenovan je i UNESCO-vim ambasadorom dobre volje. I na kraju još jedan citat koji se odnosi na njegovu publiku: Mnogo je ljudi koji vole moje pjesme i oni za mene nisu samo publika. Omogućili su mi da živim od svog talenta, radim ono što volim, u čemu uživam i, na kraju krajeva, da živim od toga.
    Žena nije stvar od celika, ona je cvet. Ona ne traži suvoparnu stvarnost, ona želi vedrinu ljubaznih reci. Bolje je svakog dana reci nešto milo, nego surovom ozbiljnošcu raditi za nju celog veka.

  6. #216

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Ko voli Balasevica, u cetvrtak (26.4. u 22h) u klubu Trema svira (ne)normalni balasevic tribute bend u punom, i u novijem sastavu (saxofon, violina, harmonika, bass, klavir, bubanj, gitara, prateci vokali).

    Ulaz je slobodan!

    ps
    Evo kako bilo u Zagrebu:

    - madzarski1
    - madzarski2
    - Ringispil
    - Na bogojavljensku noc
    Poruku je izmenio Yeahlenn, 24.04.2007 u 12:21

  7. #217

    Odgovor: Đorđe Balašević

    da ne postoji,trebalo bi ga izmisliti....
    лицем ка ветру
    с ветром уз лице

  8. #218

    Odgovor: Đorđe Balašević

    "...Ali...
    Ne kukam to ja za Praznikom Rada. A nemam ni pravo. Nisam se baš naradio u svom veku, a sem toga, čitav život sam organizovao po principu jednog velikog Praznika.
    Ma ne, stvarno nije to u pitanju...
    Ja jednostavno žalim za Majevima. Za muzikom. I za bojama...
    Žalim za okrpljenom šarom cirkusa "Adrija" preko puta Poljoprivrednog Sajma, i za paviljonom broj dvadeset i tri u kom su se folirale prepotentne holandske krave, šarene i čiste kao na omotima mlečnih čokolada. Žalim za belim lađama sa kojih su mahali neki, žalim za prebukiranim "korzom" posle šestog časa, za grožđicom u sladoledu od vanile, i za jednim crveno-crnim plovkom koji se ljuljuškao kao lokvanj na žućkastoj površini kanala...
    Dobro, predajem se...
    Jasno mi je da ne možemo nazad u svoje Majeve...
    Ali nije mi jasno zašto naši klinci ne mogu napred, u neke svoje...
    Meni zaista nije neophodno još jedno sretno detinjstvo, ali znam neke male bistrooke stvorove kojima zaista jeste...
    Uzeo sam svoje devojčice u kola, i pošao u potragu za Majem, ali nismo naišli ni na ringišpil, ni na vatromet, ni na cirkus.
    Ako...
    Ošamućeni smo i bez ringišpila. Vatromet nas obraduje kad ga nema. O cirkusu da i ne govorim...
    Da, devedeset i druga je. I ovo danas je, navodno, Maj...
    Odavno su Tito, Kardelj i Ranković stupili u svečanu nebesku ložu. Pravi sveci su na to ustali, i pomerili se malo u stranu...
    Odavno teta-Hajnalka u velikim gradonosnim oblacima (koji priprete ponekad, onamo od Čeneja, komešajući se kao jastuci prebačeni preko prozora), hladi sodu za špricere svom razmaženom mužu...
    Majku naslutim u tami, s vremena na vreme, sleti mi na rame kao maleni crni leptir, šapne mi stih koji me muči, ili me pokrije mekim cicanim snomkad se uznemirim sanjajući stvarnost, ali Ćaletu teško ulazim u trag.
    Pa, večito je i bio na kojekakvim službenim putovanjima...
    Ipak, u vedrim noćima, kad se zagledam u nebo iz nekih sasvim drugih razloga, otkrijem po provinciji svemira neke uredno složene zvezde, setim se sivog listerskog odela na ofingeru i kutijice sa dugmadima za manžetne, i znam, tamo je negde nedavno prošao moj preplašeni, pedantni otac...
    I eto...
    Od one davne prvomajske parade nije ostalo bog zna šta. Još jedino pitomci vojne akademije i ja..."
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  9. #219

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Citat euridika kaže: Pogledaj poruku
    "...Ali...
    Ne kukam to ja za Praznikom Rada. A nemam ni pravo. Nisam se baš naradio u svom veku, a sem toga, čitav život sam organizovao po principu jednog velikog Praznika.
    Ma ne, stvarno nije to u pitanju...
    Ja jednostavno žalim za Majevima. Za muzikom. I za bojama...
    Žalim za okrpljenom šarom cirkusa "Adrija" preko puta Poljoprivrednog Sajma, i za paviljonom broj dvadeset i tri u kom su se folirale prepotentne holandske krave, šarene i čiste kao na omotima mlečnih čokolada. Žalim za belim lađama sa kojih su mahali neki, žalim za prebukiranim "korzom" posle šestog časa, za grožđicom u sladoledu od vanile, i za jednim crveno-crnim plovkom koji se ljuljuškao kao lokvanj na žućkastoj površini kanala...
    Dobro, predajem se...
    Jasno mi je da ne možemo nazad u svoje Majeve...
    Ali nije mi jasno zašto naši klinci ne mogu napred, u neke svoje...
    Meni zaista nije neophodno još jedno sretno detinjstvo, ali znam neke male bistrooke stvorove kojima zaista jeste...
    Uzeo sam svoje devojčice u kola, i pošao u potragu za Majem, ali nismo naišli ni na ringišpil, ni na vatromet, ni na cirkus.
    Ako...
    Ošamućeni smo i bez ringišpila. Vatromet nas obraduje kad ga nema. O cirkusu da i ne govorim...
    Da, devedeset i druga je. I ovo danas je, navodno, Maj...
    Odavno su Tito, Kardelj i Ranković stupili u svečanu nebesku ložu. Pravi sveci su na to ustali, i pomerili se malo u stranu...
    Odavno teta-Hajnalka u velikim gradonosnim oblacima (koji priprete ponekad, onamo od Čeneja, komešajući se kao jastuci prebačeni preko prozora), hladi sodu za špricere svom razmaženom mužu...
    Majku naslutim u tami, s vremena na vreme, sleti mi na rame kao maleni crni leptir, šapne mi stih koji me muči, ili me pokrije mekim cicanim snomkad se uznemirim sanjajući stvarnost, ali Ćaletu teško ulazim u trag.
    Pa, večito je i bio na kojekakvim službenim putovanjima...
    Ipak, u vedrim noćima, kad se zagledam u nebo iz nekih sasvim drugih razloga, otkrijem po provinciji svemira neke uredno složene zvezde, setim se sivog listerskog odela na ofingeru i kutijice sa dugmadima za manžetne, i znam, tamo je negde nedavno prošao moj preplašeni, pedantni otac...
    I eto...
    Od one davne prvomajske parade nije ostalo bog zna šta. Još jedino pitomci vojne akademije i ja..."
    Savrseno!

    Evo i ja da dam svoj doprinos...nisam dugo...

    "Nema tog aviona u koji moze stati sedef mesecine prosut po Dunavu. Salas koji se ljuljuska u detelini, privezan za bagrem, kao jedrenjak, s leve strane druma, kad ono prodjes Cenej, pa jos malkice napred, prema Sentomasu. Nema aviona u koji se moze spakovati lavez periferijskih dzukaca, leva, suncana strana bivse Kamberove ulice, i onaj (sad zatvoreni) kafic na keju, u kom sam prvi put video lepu plavojku u majici na siroke pruge. Ameri prevazilaze sebe, ali nema jos ni blizu letilice u koju bi moglo da stane sve ono sto bih morao da ponesem, kad bi me neko konacno naterao da zauvek odem odavde..."

    Dj.B.
    I zivot ide dalje...(sve dalje odavde...)
    ...baš polaze galije...
    ...do vina i maslina...
    ...ajmo malo na jug Italije...
    ...zatvori oči...

  10. #220

    Odgovor: Đorđe Balašević

    NOVI SAD

    (Srpsko Narodno Pozorište NS, 26.6.1991.)

    Sokakom Zlatne Grede
    k-o macor sumrak prede
    Ljulja se nad kanalom klisanski bus
    Tvrdava pusta mesec kao zmaja
    nad Varadinom
    Aveti tera sa trga Miletic vecito prgav

    Salajka drema brale, krovovi lule pale
    Liman uz Dunav tece, dobar su par
    Kroz senku bloka pristizu decaci
    Detelinarci
    Dok buket zvezda prelep
    laticom srebri Telep

    Novi Sad, podseti se, da je grad
    kad mu se sa ulica bitange sklone
    Novi Sad, jos zablista ponekad
    kad sest raznih crkava uglas zazvone

    Dobro vece Novi Sade moj
    Ono sto je ostalo ... Dobro vece, deco.
    U raznim gradovima sam govorio "Dobro vece, zemljaci"
    ...Dobro vece, moji.

    Bio sam, kud sve nisam, vise ni ne znam 'di sam
    vido sam sve kojesta, bedu i sjaj
    Varosi ima, sto da gresim dusu,
    boljih i lepsih
    al samo jedna je, shvac'as",
    varos u koju se vracas.
    Poruku je izmenio silvia, 09.06.2012 u 19:17 Razlog:

  11. #221

  12. #222

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Ukradeno iz filma koji tek treba da se snimi, lukavstvom jednog od njegovih producenta

    "...Ma... Pogreši svetac, a da neće svirac s neke čarde u žabojebini podkraj sveta? Nije džaba govorio pokojni Žare Cigan da dobra violina ima pet žica... Četiri na čivijama i jednu u srcu onog ko je svira... Prosto im bilo, kolikogod da ih je u toj bandi, ali nisu oni njega stavili u pesmu, tužni i žalosni... Da im ta peta žica slučajno štima, kao što ne štima... Odmah bi videli da su ga u pesmi zatekli... On je u pesmi otkako ga znamo..."
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  13. #223

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Zato , da mu opet ne ukradu scenario kao i prošli put , Balašević se dosetio da stavi novi scenario za film na svoj sajt pa ga sad svi mogu videti!
    A najinteresantnije , u Samardžićevom filmu da glavni junak ima BG akcenat mesto ikakvog Vojvođanskog !

  14. #224

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Citat Jerry021 kaže: Pogledaj poruku
    Zato , da mu opet ne ukradu scenario kao i prošli put , Balašević se dosetio da stavi novi scenario za film na svoj sajt pa ga sad svi mogu videti!
    A najinteresantnije , u Samardžićevom filmu da glavni junak ima BG akcenat mesto ikakvog Vojvođanskog !
    Ovo nije imalo tu intonaciju. Ovo je napisano u potpuno drugačijem kontekstu.

    Mogu slobodno da kažem da sam jedna od malog broja ljudi koji baš voli Balaševića, ne zato što pripada ovima ili onima, ne zato što je rekao ovo ili ono, ne zato što je bio tamo a ne onamo, NE!

    Volim ga zato što mu pesme dišu, žive su, zato što možda nekada jeste patetičan ali i ja sam, šta ću, zato što peva i piše sa toliko duše da to ponekada ne može da se izdrži. Zato ga volem.

    Za "Jesen stiže dunjo moja" znam, ali nisam osetila nikakvu mržnju u onome što je sam Balašević govorio posle svega što se izdešavalo, osetila sam da je bio tužan i prevaren i setan nekako, ali ne mržnju...
    Poruku je izmenio euridika, 17.06.2007 u 14:38
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."

  15. #225

    Odgovor: Đorđe Balašević

    Balašević je to javno rekao i to se može pročitati na njegovom sajtu i na mnogim intervjuima u poslednje vreme. Samo mi nije jasna kakva je to intonacija u pitanju?D-mol ili G-dur ?Treba samo da pročitate šta je izjavio o tom filmu , naime kad su ga pitali jel' gledao dotični film , on je rekao da nije , ali je zato gledala njegova mlađa kćer i kazala da je isti scenario !
    A scenario se može naći u celosti na njegovom sajtu i na sajtu :http://www.oaza.co.yu/muzika/djole/uvod.php .

Strana 15 od 25 PrvaPrva ... 51314151617 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Branislav Crnčević
    Autor Mish u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 27.03.2013, 11:25

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •