Novi svetski poredak! - Strana 4
Strana 4 od 5 PrvaPrva ... 2345 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 46 do 60 od ukupno 64
  1. #46

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    NOVI SVJETSKI POREDAK (35)

    Jedna analiza postupaka svetske sile

    Noam Čomski: Amerika je izgubila kompas

    Pod Klintonom je prkošenje svetskom poretku dostiglo takve krajnosti da je postalo razlogom za brigu čak i jastrebova među političkim analitičarima. U novom broju "Forin Afers"-a, vodećeg časopisa establišmenta, Semjuel Hantington upozorava Vašington da kreće opasnim kursem. On sugeriše da u očima dobrog dela sveta - verovatno najvećeg dela sveta - SAD postaju "hulja super-sila" koja se smatra "najvećom pojedinačnom pretnjom njihovim društvima"

    Brojna su pitanja u vezi sa bombardovanjem Kosova od strane NATO-a (prvenstveno Amerike). Mnogo toga je napisano na tu temu. Želeo bih da izložim nekoliko opštih zapažanja, držeći se činjenica koje nisu ozbiljno osporene. Dva su osnovna pitanja:
    (1) Koja su to prihvaćena i primenjiva "pravila svetskog poretka"?
    (2) Kako se ti ili neki drugi razlozi primenjuju u slučaju Kosova?

    Koja su to prihvaćena i primenjiva "pravila svetskog poretka"?

    Postoji ustrojstvo međunarodnog prava i međunarodnog poretka, obavezujuće za sve države, koje se zasniva na Povelji UN, kasnije donetim rezolucijama i odlukama Međunarodnog suda. Ukratko, pretnja ili upotreba sile je zabranjena, osim ukoliko je izričito ne odobri Savet bezbednosti nakon što se utvrdi da su sva miroljubiva sredstva iscrpljena, ili u slučaju samoodbrane od "oružanog napada" (uzak koncept) do aktiviranja Saveta bezbednosti.

    Ima, svakako, i nešto više da se kaže o tome. Prisutna je barem nesaglasnost, ako ne i potpuna kontradiktornost između pravila svetskog poretka iz Povelje UN i prava formulisanih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima (UD), drugog kamena temeljca svetskog poretka, uvedenih na inicijativu SAD nakon Drugog svetskog rata.
    Povelja zabranjuje silu koja narušava suverenitet države; Univerzalna deklaracija garantuje prava pojedinaca protiv "tlačiteljskih" država. Pitanje "humanitarne intervencije" proizilazi iz te nesaglasnosti. Upravo se na pravo "humanitarne intervencije" poziva SAD/NATO na Kosovu i upravo je ono opšte podržano u uvodnicima i novinskim izveštajima (a u ovom poslednjem slučaju, povratno, čak i izborom terminologije).

    Ovim se pitanjem bavi novinski izveštaj "Njujork tajmsa" (27. marta) pod naslovom "Pravni stručnjaci podržavaju upotrebu sile" na Kosovu. Ponuđen je jedan primer: Alena Gersona, bivšeg savetnika u američkoj misiji pri UN. Citirana su još dva pravna eksperta. Prvi, Ted Galen Karpenter, "izrugivao se argumentaciji Administracije" i odbacio navodno pravo na intervenciju. Treći je Džek Goldsmit, stručnjak za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Čikagu. On kaže da kritičari NATO bombardovanja "imaju dosta jake pravne argumente", ali da "mnogi ljudi misle da se argumenti za humanitarnu intervenciju (mogu izvesti) iz običaja i prakse". To sumira dokaze ponuđene kao opravdanje željenog zaključka navedenog u naslovu.

    Goldsmitovo zapažanje je razumno, barem ukoliko se slažemo da su za utvrđivanje postojanja "običaja i prakse" relevantne činjenice. Takođe bi trebalo da imamo u vidu banalnu istinu: pravo na humanitarnu intervenciju, ukoliko uopšte postoji, mora da se zasniva na premisi "dobre vere" onih koji intervenišu, s tim da se ta pretpostavka ne zasniva na retorici, nego na dotadašnjem učinku, a naročito njihovoj privrženosti primeni principa međunarodnog prava, odluka Međunarodnog suda itd.

    To je zaista evidentna istina, barem kad su drugi u pitanju. Uzmimo, na primer, iranske ponude da intervenišu u Bosni u cilju sprečavanja masakra, i to u vreme kad Zapad to nije hteo da učini. Iste su odbačene sa podsmehom (u suštini, ignorisane); ukoliko postoji razlog, osim potčinjavanja sili, on je ležao u tome da nije postojala pretpostavka iranske "dobre vere".

    Racionalna osoba postavlja očigledno pitanje: da li je iranski "dosije" intervencija i nasilja gori od američkog? Drugo pitanje je, na primer - kako da procenimo "dobru veru" jedine zemlje koja je stavila veto na Rezoluciju Saveta bezbednosti koja je pozvala sve države da se povinuju međunarodnom pravu? Šta je sa istorijskim "dosjeom"? Ukoliko takva pitanja nisu bitan predmet rasprave, pošten čovek će ih odbaciti kao stvar puke doktrine. Bilo bi korisno utvrditi u kojoj meri literatura - mediji i drugi - mogu da ispune ove elementarne zahteve.

    Kako se ovi i drugi razlozi primenjuju u slučaju Kosova?

    Na Kosovu je prošle godine došlo do humanitarne katastrofe koja se u najvećoj meri pripisuje jugoslovenskim vojnim snagama. Glavne žrtve bili su etnički Albanci, koji čine oko 90 odsto stanovništva te jugoslovenske teritorije. Standardna procena je 2000 mrtvih i stotine hiljada izbeglih.
    U takvim slučajevima, oni koji nisu direktni akteri, imaju tri izbora:
    - da pokušaju da uvećaju katastrofu
    - da ne čine ništa
    - da pokušaju da ublaže katastrofu
    Dati izbori ilustrovani su drugim savremenim slučajevima. Zadržimo se na nekim koji su otprilike istih razmera, i upitajmo se gde se Kosovo uklapa u tu šemu.

    Kolumbija. U Kolumbiji - prema procenama Stejt departmenta - godišnji nivo političkih ubistava od strane Vlade i njenih paravojnih saveznika uporediv je sa stanjem na Kosovu, a broj izbeglica koje beže prvenstveno od masakra prelazi milion. Dok je nasilje narastalo tokom devedesetih, Kolumbija je bila glavni primalac američkog oružja i obuke na Zapadnoj hemisferi, i ta se njihova pomoć sad uvećava pod izgovorom "narko-rata" kojeg skoro svi ozbiljni posmatrači odbacuju.
    Klintonova administracija je posebno ushićeno hvalila predsednika Gaviriju tokom čijeg mandata je - prema organizacijama za ljudska prava - došlo do "zapanjujućeg nivoa nasilja", čak i u poređenju sa njegovim prethodnicima. Detalji su lako dostupni.

    U ovom slučaju, reakcija SAD je: uvećati masakre.

    Turska. Prema vrlo konzervativnim procenama, turska represija nad Kurdima devedesetih spada u kategoriju Kosova.

    Bila je na vrhuncu ranih devedesetih; jedan pokazatelj je bekstvo više od milion Kurda iz unutrašnjosti u nezvaničnu kurdsku prestonicu Dijarbakir od 1990. do 1994, u vreme dok je turska vojska razarala unutrašnjost. Dva su rekorda zabeležena 1994: to je bila "godina najgore represije u kurdskim provincijama" u Turskoj, javljao je Džonatan Randal sa mesta događaja, i godina kad je "Turska postala najveći pojedinačni uvoznik američke vojne opreme i time i najveći uvoznik oružja na svetu".
    Kad su organizacije za ljudska prava obelodanile da Turska koristi američke mlaznjake da bombarduje sela, Klintonova administracija našla je načina da zaobiđe zakone koji su zahtevali suspendovanje isporuka oružja - na sličan način kao što to čini u Indoneziji i drugde.

    Kolumbija i Turska objašnjavaju svoja nedela (podržana od strane SAD) time da brane svoje države od pretnje terorističkih gerila. Kao što to čini i jugoslovenska Vlada.

    Ponovo, ovaj primer govori: pokušaj da se uvećaju masakri.

    Laos. Svake godine ima na hiljade ubistava, uglavnom dece i siromašnih seljaka u ravnici Džars u severnom Laosu - području, izgleda, najtežeg i možda najsurovijeg bombardovanja civilnih ciljeva u istoriji: furiozni napad Vašingtona na društvo siromašnih seljaka ima malo veze sa njegovim ratovima u regionu. Najgori period bio je od 1968, kad je Vašington bio primoran da pristupi pregovorima (pod pritiskom javnosti i poslovnih krugova), čime je okončano stalno bombardovanje severnog Vijetnama.

    Kisindžer-Nikson su onda odlučili da premeste bombardovanje na Laos i Kambodžu.
    Smrt dolazi od "bombica", sićušnog oružja za uništavanje žive sile, mnogo goreg od nagaznih mina: one su projektovane sa namenom da ubiju i osakate, a nemaju nikakvog dejstva na kamione, zgrade i slično. Ravnica je bila prekrivena stotinama miliona ovih kriminalnih naprava kod kojih se - prema podacima proizvođača, Hanivela - izostanak eksplozija meri po stopi od 20-30 odsto. Ove brojke sugerišu ili izuzetno slabu kontrolu kvaliteta, ili racionalnu politiku ubijanja civila odloženim dejstvom.

    A to je bio samo delić primenjene tehnologije, uključujući savremene projektile koji su prodirali u pećine gde su porodice tražile zaklon. Trenutno se godišnje žrtve "bombica" procenjuju u rasponu od više stotina godišnje do "godišnje stope žrtava od 20.000" pri čemu - kako je napisao veteran među izveštačima iz Azije, Beri Vejn iz "Vol Strit džornala" u azijskom izdanju tog lista - više od polovine tog broja čine smrtni slučajevi. Prema tome, konzervativna procena govori da je ovogodišnja kriza otprilike uporediva sa Kosovom, mada su - prema procenama Centralnog komiteta Menonita, koji tamo od 1977. ublažava posledice masakra - smrtni slučajevi mnogo koncentrisaniji među decom (više od polovine ukupnog broja).

    Bilo je pokušaja da se tome daje publicitet i da se rešava humanitarna katastrofa. Savetodavna grupa za mine (MAG) sa sedištem u Britaniji pokušava da ukloni smrtonosne naprave, ali su - kako izveštava britanska štampa - SAD "upadljivo odsutne iz šake zapadnih organizacija koje prate MAG", mada su konačno pristale da obučavaju neke laoske civile. Sa izvesnom ljutnjom, britanska štampa takođe izveštava o tvrdnjama stručnjaka MAG da SAD odbijaju da ih snabdeju sa "učini-bezopasnim" postupcima, što bi učinilo njihov rad "mnogo bržim i mnogo bezbednijim".

    Ti postupci ostaju državna tajna, baš kao što je u SAD tajan i ceo slučaj. Štampa u Bangkoku izveštava o vrlo sličnoj situaciji u Kambodži, posebno u istočnom području, gde je američko bombardovanje bilo najintenzivnije od 1969. godine.

    U ovom slučaju, reakcija SAD je: ne činiti ništa.

    I reakcija medija i komentatora je da ćute, u skladu sa normama po kojima je rat protiv Laosa obeležen kao "tajni rat" (što znači dobro poznat, ali držan u tajnosti), kao što je bio slučaj u Kambodži od marta 1969. Nivo autocenzure bio je ogroman tad, kao i u sadašnjoj fazi.

    Relevantnost ovog šokantnog primera trebalo bi da je očigledan bez daljeg komentara. Preskočiću druge primere, kojih ima u izobilju, a takođe i mnogo ozbiljnija savremena zverstva, kao što je ogroman masakr iračkih civila putem posebno podmuklog oblika biološkog rata. "Vrlo težak izbor" - glasio je komentar Medlin Olbrajt na nacionalnoj TV 1996. kad je upitana za reakciju na ubistvo pola miliona iračke dece tokom poslednjih pet godina, ali "mislimo da se cena isplati". Sadašnje procene govore da umire 5000 dece mesečno, ali se cena još "isplati". Trebalo bi imati u vidu ove i druge primere kad čitamo retoriku, punu strahopoštovanja, o tome kako "moralni kompas" Klintonove administracije najzad ispravno funkcioniše - kako pokazuje primer Kosova.

    Šta tačno pokazuje primer Kosova?

    Pretnja NATO bombardovanjem je - očekivano - dovela do oštre eskalacije akcija srpske vojske i paravojski, i do odlaska međunarodnih posmatrača, što je naravno izazavalo isti efekat. Komandujući general Vesli Klark ustvrdio je da je "potpuno predvidivo" da će srpski teror i nasilje eskalirati posle NATO bombardovanja.

    Prema tome, Kosovo je još jedna ilustracija: pokušati sa eskalacijom nasilja, upravo sa takvim očekivanjima.

    Nedavna važna akademska studija Šona Marfija - "humanitarna intervencija" - sadrži pregled događaja posle Kelog-Brajandovog pakta iz 1928. godine kojim je rat stavljen van zakona, a zatim i nakon nastanka Povelje UN koja je ojačala i artikulisala pomenute odredbe. Prema njegovoj studiji, u prvoj fazi su najizrazitiji primeri "humanitarne intervencije" bili napad Japana na Mandžuriju, Musolinijeva invazija Etiopije i Hitlerova okupacija delova Čehoslovačke. Sve te akcije bile su propraćene krajnje uzvišenom humanitarnom retorikom, a takođe i činjeničnim opravdanjima.

    Japan je nameravao da uspostavi "zemaljski raj" dok je branio Mandžurce od "kineskih bandita" uz podršku vodećeg kineskog nacionaliste - mnogo kredibilnije figure od ijedne koje su SAD bile sposobne da proizvedu tokom napada na južni Vijetnam. Musolini je oslobađao hiljade robova dok je sprovodio zapadnu "civilizacijsku misiju". Hitler je objavio nemačku nameru da okonča etničke napetosti i nasilje i da "osigura nacionalnu individualnost nemačkog i češkog naroda" u operaciji "punoj iskrene želje da se služi istinskim interesima naroda koji žive na ovim područjima", u skladu sa njihovom voljom; slovački predsednik je tražio od Hitlera da proglasi Slovačku protektoratom.

    Još jedna korisna intelektualna vežba je upoređivanje tih bestidnih opravdanja sa onima koji se nude za intervencije, uključujući "humanitarne intervencije" u periodu nakon stvaranja Povelje UN.

    Možda je u tom periodu najsnažniji primer vijetnamska invazija Kambodže u decembru 1978. godine kojom su okončana zverstva Pola Pota, tada na vrhuncu. Vijetnam se pozivao na pravo samoodbrane od oružanog napada i to je bio jedan od retkih primera gde je takvo pozivanje bilo uverljivo: režim Crvenih kmera (Demokratska Kampučija, DK) izvodila je ubilačke napade protiv Vijetnama u pograničnim područjima.
    Reakcija SAD je poučna. Štampa je osudila azijske "Pruse" zbog flagrantnog kršenja međunarodnog prava. Bili su žestoko kažnjeni zbog zločina okončanja masakra Pola Pota, prvo invazijom Kine (podržane od strane SAD), a zatim izuzetno oštrim sankcijama koje su uvele SAD. SAD su priznale proteranu DK kao zvaničnu Vladu Kambodže zbog - kako je objasnio Stejt department - kontinuiteta sa režimom Pola Pota.

    SAD su, ne posebno suptilno, podržale Crvene kmere u nastavljenim napadima na Kambodžu.

    Taj nam primer govori više o "običajima i praksi" koji čine temelj "nastajućih pravnih normi o humanitarnoj intervenciji".

    Uprkos očajničkim naporima ideologa da dokažu da su krugovi kockasti, ne postoji ozbiljna sumnja da bombardovanje NATO dalje potkopava ono što je ostalo od krhke strukture međunarodnog prava. SAD su to učinile savršeno jasnim tokom diskusija koje su dovele do odluke NATO. Pored Velike Britanije (u ovom trenutku otprilike onoliko nezavisne koliko je to bila Ukrajina u godinama pre Gorbačova), zemlje NATO bile su skeptične prema politici SAD, i bile su posebno uzrujane zbog "zveckanja oružja" od strane državnog sekretara Medlin Olbrajt (Kevin Kulen, "Boston Gloub", 22 februara).

    Danas se protivljenje insistiranju Vašingtona na upotrebi sile povećava sa blizinom sukobljenog regiona, čak i u okviru NATO-a (Grčka i Italija). Francuska je zatražila rezoluciju UN kojom bi se odobrilo raspoređivanje mirovnih snaga NATO. SAD su glatko odbile, insistirajući - kako su objasnili zvaničnici Stejt departmenta - na "stanovištu da NATO treba da ima mogućnost da deluje nezavisno do UN". SAD, nevoljne da priznaju bilo kakav autoritet Povelji UN i međunarodnom pravu, odbile su da dopuste da se "neuralgična reč 'ovlašćuje'" pojavi u završnom saopštenju NATO; dopuštena je samo reč "potvrđuje" (Džejn Perlez, "Njujork tajms" 11. februara). Slično tome, bombardovanje Iraka bilo je besraman izraz prezira prema UN, čak je i trenutak tako izabran, a tako je i shvaćeno. I naravno, isto važi za uništavanje polovine farmaceutske proizvodnje jedne male afričke zemlje, da ne govorimo o istorijatu koji bi se u ovom trenutku morao s izrazitom pažnjom pregledavati kad bi činjenice bile bitne za utvrđivanje "običaja i prakse".

    Moglo bi se dosta uverljivo tvrditi da je dalje demoliranje pravila svetskog poretka neumesno, upravo kao što je bilo beznačajno i kasnih tridesetih godina. Prezir vodeće svetske sile prema okvirima svetskog poretka dostiglo je takve krajnosti da više nema o čemu da se raspravlja. Pregled unutrašnjeg dokumentarnog "dosjea" pokazuje da takav stav ima tragove u najranijim danima, čak i u prvom (1947.) memorandumu novoformiranog Saveta za nacionalnu bezbednost.

    Tokom Kenedijevih godina, taj stav počinjao je da bude javan. Glavna inovacija Regan-Klintonovih godina je da je prkošenje međunarodnom pravu i Povelji postalo sasvim otvoreno. Ono je podupirano zanimljivim objašnjenjima koja bi se nalazila na naslovnim stranama i bila važan deo školskih i univerzitetskih programa, da se istina i poštenje smatraju bitnim vrednostima. Najviše instance objašnjavale su sa brutalnom jasnoćom da su Međunarodni sud, UN i druge organizacije postale nevažne zato što više ne slušaju naređenja SAD, kao što su činile u prvim posleratnim godinama.

    U tom slučaju bi se mogao prihvatiti zvanični stav. To bi bila poštena pozicija, barem ukoliko bi bila propraćena odbijanjem da se igra cinična igra pravedničkog poziranja i korišćenja prezrenih principa međunarodnog prava kao krajnje selektivnog oružja protiv promenljivih neprijatelja.

    Dok su Reganiti osvajali novi teren, pod Klintonom je prkošenje svetskom poretku dostiglo takve krajnosti da je postalo razlogom za brigu čak i jastrebova među političkim analitičarima. U novom broju "Forin Afers"-a, vodećeg časopisa establišmenta, Semjuel Hantington upozorava Vašington da kreće opasnim kursem. On sugeriše da u očima dobrog dela sveta - verovatno najvećeg dela sveta - SAD postaju "hulja super-sila" koja se smatra "najvećom pojedinačnom pretnjom njihovim društvima". Prema tom autoru, realistična "teorija međunarodnih odnosa" predviđa da mogu nastati koalicije koje će predstavljati kontratežu hulji super-sili. To znači da bi iz pragmatičnih razloga trebalo preispitati taj stav. Amerikanci koji više vole drugačiji imidž njihovog društva mogli bi pozivati na takvo preispitivanje zbog drugih, a ne pragmatičnih, razloga.

    Šta je onda sa pitanjem šta činiti na Kosovu? Ono ostaje bez odgovora. SAD su odabrale kurs koji, kao što otvoreno priznaju, "predvidivo" vodi eskalaciji; kurs koji takođe zadaje još jedan udarac međunarodnom poretku koji ostavlja slabima bar neku ograničenu zaštitu od grabljivih država. Dugoročno gledano, posledice su nepredvidive. Jedna verodostojna primedba je da "svaka bomba koja padne na Srbiju i svako etničko ubistvo na Kosovu sugeriše da će jedva biti moguće da Srbi i Albanci žive jedni pored drugih u nekakvom miru" ("Fajnenšl tajms", 27. marta). Neki od mogućih dugoročnih ishoda su izuzetno grozni, što nije ostalo neprimećeno.

    Standardni argument je da smo morali nešto da učinimo: nismo mogli da stojimo po strani dok se masakri nastavljaju. To nikad nije tačno. Jedna mogućnost, uvek, je poštovanje Hipokratovog principa "Najpre, ne čini zlo". Ako ne možeš da smisliš način da se pridržavaš tog osnovnog principa, onda nemoj činiti ništa. Uvek postoje načini koji se mogu uzeti u razmatranje. Diplomatija i pregovori nikad nisu okončani.

    Sad kad su hladnoratovski izgovori izgubili efikasnost, u narednim godinama će verovatno biti češćeg pozivanja na pravo "humanitarne intervencije" - možda opravdano, možda ne. U takvoj eri, možda bi se isplatilo obratiti pažnju na poglede visoko cenjenih komentatora - da ne govorimo o Međunarodnom sudu koji je doneo izričitu odluku povodom ove stvari, odluku koju su SAD odbacile a da suština nije ni objavljena.

    U disciplinama međunarodnih odnosa i međunarodnog prava bilo bi teško naći cenjenije glasove od Hedlija Bula ili Leona Henkina. Bul je pre 15 godina upozoravao da su "pojedine države ili grupe država koje se postavljaju kao autoritativne sudije svetskog opšteg dobra, zanemarujući mišljenje drugih, u stvari pretnja svetskom poretku, i prema tome i pretnja efikasnim akcijama na ovom polju". Henkin, u standardnom delu o svetskom poretku, piše da su "za osudu pritisci koji potkopavaju zabranu upotrebe sile, a argumenti koji daju legitimitet upotrebi sile pod takvim okolnostima su neubedljivi i opasni. kršenja ljudskih prava su zaista isuviše česta, i da je moguće ukloniti ih spoljnjom upotrebom sile ne bi bilo zakona koji zabranjuje upotrebu sile od strane skoro svake države prema skoro svakoj drugoj državi.

    Verujem da se ljudska prava moraju braniti i druge nepravde otklanjati drugim, miroljubivim sredstvima, a ne otvaranjem vrata agresiji i uništavanjem glavnog napretka u međunarodnom pravu - stavljanja rata van zakona i zabrane sile".
    Priznati principi međunarodnog prava i svetskog poretka, svečane ugovorne obaveze, odluke Međunarodnog suda, izjave najcenjenijih komentatora - ne rešavaju automatski određene probleme. Svaki problem mora biti razmatran prema argumentima "za" i "protiv".

    Za one koji ne prihvataju standarde Sadama Huseina, postoji težak teret dokaza koji se mora poneti pre nego što se pristupi pretnji ili upotrebi sile protivno principima međunarodnog poretka. Možda se taj teret i može poneti, ali se to mora pokazati, a ne samo proklamovati strastvenom retorikom. Posledice takvih kršenja moraju se pažljivo proceniti - posebno ono šta podrazumevamo pod "predvidivim". A za one koji poseduju minimum ozbiljnosti, razlozi za naše akcije moraju takođe biti podvrgnute ocenjivanju - opet, ne samo ulagivanjem našim vođama i njihovom "moralnom kompasu".

    Vreme

  2. #47

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat NIKNIK kaže: Pogledaj poruku
    Брате успео си бар је БИТЕРЛИМУН одустао.
    Чим заврши пренос г. Шешеља наћи ћу још пар тема, које збуњују више него обично
    Brate pa nema mi Josse da se dzapamo a sa vama bas i nije neka avantura.
    Muvam macke pa ne mogu da stignem sve, ipak je februar...



    A i vi ste ko Amerika, cim vam nema suprotnog pola oma izgubite kompas i meru...
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  3. #48

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    ,,biterlemon,,

    Ako želiš pravu avanturu idi na ,,Sarajevo-rs,, forum, tu ti je
    ,,Yossarrian,, moderator na forumu politika.
    Pošto ne sumnjam u tvoje sposobnosti i znanje ubijeđen sam da ćeš
    da ga desestkuješ kao i do sada što si to činio.

    Na tom forumu nema diskriminacije, nema cenzure, urednici su
    profesionalci, nema zabranjenih tema, ...ali... , nema vrijeđanja
    nema kvalifikacija bez obrazloženja ili argumentacije, nema pljuvanja
    svega što je Srbsko, nema pljuvanja svega što je Muslimansko,
    ako imaš šta argumentovano kaži to prolazi, ako si u službi propagande
    što se uvijek lako primijeti, letiš ko zvrk napolje.

    Pa eto ako si sila dođi na forum gdje možeš das dokažeš da si pismeniji,
    načitaniji, ljepši,... i slično, od mene ili drugih po volji ti, pa i Yossarriana.

    Ako ti smeta to što je Yossarrian moderator, onda idi na ,,Vidovdan.org,,
    tu su okupljeni pisci i novinari, sve sama elita, pa njima pokaži svoje
    sposobnosti, veoma su kulturni i učtivi, nešto približno kao ja, pa oko te
    ne razbucaju nakon tvoje tri šuplje rečenice, smatraj da si poliožio
    prijemni ispit, pustili su te u ralje intelektualaca, pustili su te u mašinu
    za mljevenje mesa, ima da si, kada izađeš iz te fabrike za preradu mesa,
    kao Lijanovićev ,,Pili,,

    Eto junačino izberi, gdje god dođeš tu sam i ja, a ja ću da te branim
    jer sa uvijek stajao na stranu slabijeg, a moraš da imaš nekoga ko će te iznijeti na nosilima iz borbene arene, a ti i dalje pričaj kako ti nisam
    prijatelj.

  4. #49

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Petre ja sam izabrao svoje sajtove.
    I nemam potrebe svoju istinu svakome dokazivati, ona svakako pobedjuje.

    Ako si ti zeljan neke svoje istine, slobodno odlazi na te sajtove.
    Vidim da ti mnogo smeta sto drugi ne dele to isto sa tobom. Pretpostavljam da ti bas znas sve i raspolazes apsolutnom istinom pa si Bogom dan da drugima solis pamet.
    Ja funkcionisem drugacije. Moje istine su modeli i sa zadovoljavajucoj tacnosti zadovoljavaju moje potrebe.

    Na ovom sajtu, dok osecam potrebu, ja cu uvek dati repliku. Cisto da ne ispade da je slika koju vi dajete Vojvodjanska realnost. Jer sve jeste samo to nije.

    Sto se vredjanja tice, dobro znamo ko je vredjao (mnozina).
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  5. #50

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Свети Владика Николај

    ЕВРОПА ЈЕ ЈЕРЕС!

    (69)

    ГОВОРИ СРПСКОМ НАРОДУ КРОЗ ТАМНИЧКИ ПРОЗОР

    Жалио се Господ на свој негда избрани народ јеврејски говорећи: Бијем их али их не боли. Ударио је Господ грешну Европу са два тешка рата за нашега века, и не зна се да ли ју је заболело? У оба случаја ударио је Господ Србију страшније него и једну другу земљу. Да ли је то Србе заболеле? По чему бе се ценило да их је заболело. Прво по томе што би разумели да их је ударио Господ због њихових греха и друго што би се исправили, то јест што би се променили, очистили и обновили, те не би више били отпадници и самовољници који заслужују сваки дан батине. Шта значи за Србе исправити се? Исправља се онај ко се искривио. Исправља се у висину према Богу и према себи, према своме Творцу и према своме природноме расту. Запад је сав искривљен; сав згрчен као она жена која је осамнаест година ходила састављене главе са коленима. Срби су најпре погледали на Европу, на болесницу са ужасом и са сажаљењем. Но доцније су се привикавали на њу и на њено самохвалисање, па се и они згрбили и згрчили, и нашли у томе лепоту говорећи то је модно и то је модерно; не треба ни ми да будемо простаци него да идемо за временом, за модом, за Европом. Треба да се згрчимо и згрбимо. У томе је лепота коју не могу да виде простаци. До таквог израза дошла је изнакаженост оног херојског Српства које се прославило баш тиме што је усправно стајало и није се дало згрбити од Азије ни за пуних 500 година. А кад је ослобођено од Азије оно се згрбило за педесет година под утицајем Европе тако страшно, да нити деца више познају своје ђедове, ни ђедови своје унуке. Све је то гледало и видело свевидеће око Господње. Зато нас рука Господња ударила тешко, да би се повратили од својих злих путова и да би се држали Њега као и претци наши. Али ми се нисмо повратили. Толико смо се искривили за последњих 70 до 80 година, да би се пре преломили него исправили. Но нису сви Срби згрбили се и искривили се. Има их још много којиј су остали усправно. И они се у чуду питају: Шта је Европа? И шта је нас толико привукло Европи? И чиме је Запад постао за нас привлачнији него Исток?

    Шта је дакле Европа? То је други Јерихон. Првенац Европе јесте папа а мезимац Европе јесте безбожник. Речено је за стари Јерихон, кад је проклињан да ће на првенцу своме засновати нови Јерихон а на мезимцу своме поставити му капију (Исус Навин, 6,26).

    Шта је Европа? Јерес. То је јерес. Најпре папска архијерес потом лутеранска јерес, па калвинска, па суботашка и тако скоро без краја. Конац свих тих јереси завршава се атеизмом, т. ј. безбожницима европским, каквих није било ни по броју нити по јарости никад и нигде у историји човечанства. Дакле: првенац ахијеретик а мезимац архибезбожник. Како може такав град опстати? Како може служити за углед тај нови Јерихон? Никоме осим глупацима. Али откуд да се међу глупацима нађу и Срби? То је питање на које се тешко да одговорити, и загонетка која се тешко да одгонетнути. Три су приближна одговора, три приближне одгонетке. Први што су српски синови отишли по учевину на Запад, па научивши да пију из вештачких чатрња омрзли су бистре изворе своје отаџбине. Други што су школовани синови српских сељака стали манисати српским девојкама па се иженили туђинкама. Треће што су школовани синови српски отпали од својих отаца, презрели своје оце због њихове побожности и поштења, и ударили су пространим путем. То троје. Та три отрова затровали су били сав наш живот лични, породични, друштвени и државни. Па као што домаћин удара по дрвећу тако оштро да и лишће пада и гране се ломе само да би стресао гусенице са дрвећа, тако и домаћин света, Господ наш премудри удара по Србима да би их очистио од прождрљивих страних гусеница. Зашто се онда љутимо? И на кога би се с правом љутили ако не на себе?

    Европа је јерес. А свака јерес хришћанска је гора од незнабоштва. Јер се искуством доказало, да је лакше незнабошце придобити за Христа него ли кривоверце хришћане, јеретике, повратити православљу. Докле год ми будемо себе називали православним, не можемо стављати себи јеретике за углед ни у ком погледу. Задатак је православних хришћана не да клецају за јеретицима него да ове поврате на свој, на прави пут.

    У наше време распада се и прелази у смртну трулеж све што је јеретичко, али све па чак и оне вредности које јеретици сматрају својим поносом и диком.

    Нека устану православни народи и буду трубачи јеретицима да се поврате ка истини и поштењу. То је задатак времена. Ако то учинимо благословиће нас Христос Бог, коме нека је слава и хвала сада и навек. Амин.

  6. #51

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat NIKNIK kaže: Pogledaj poruku
    ..........
    tačkice samo zbog veličine posta,a i da ljudi ne moraju 2x da čitaju...
    Novi svetski poredak sigurno nije ništa dobro,al al ni ovi nisu ništa bolji

    ps
    predlažem da sve tvoje postove ubuduće pišeš u desetercu,kao pravi patriota

    znaš ono-Filip Višnjić i sl...pametan si ti,snaćićeš se

  7. #52

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    "Srbima kroz tamnički prozor" je falsifikat.

    Neko je pokrenuo neo-srpski nacionalizam koji treba da se identifikuje kao anti-evropski, a ovo je opet sve drugo osim u korist Srba, jer Srbi su i Evropa i zapad. U (ostaloj) Evropi prime da su srpski nacionalisti neprijateljski raspoloženi prema Evropi - zašto onda ista Evropa da podržava Srbiju? Zašto, recimo, Srbija da pomaže Albancima koji mrze Srbiju? Isto tako, zašto Evropa da pomaže Srbiji koja mrzi Evropu?

    Anti-evropejstvo je teška prevara u koju su Srbi upali, a ko iza te prevare stoji možemo samo da spekulišemo..

    Mi Srbi smo Evropljani i naše mesto jeste u Evropi. I istu Evropu valja nam dobiti za nas.

  8. #53

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Фалсификат? Неки доказ?

    Србија мора да придобије "Европу" за себе. Ако та Европа постоји, ако се не ради само о две класе америчких марионета.

    А да је данашња "Европа" зло можемо да видимо на милион примера. Рецимо, кад видимо како се штите људска права и како се враћају протерани на Косову, под контролом ЕУ.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  9. #54

    03 Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat NIKNIK kaže: Pogledaj poruku
    http://www.srpskapolitika.com/
    извод из текста Ротшилдова хоботница.
    Сорошева мрежа у Србији У Србији, овај сиви кардинал врши припрему терена за Натањела Ротшилда и представља значајног креатора политичке, правне, привредно-финансијске, културне, медијско-информативне слике друштва. На том путу настоји да истисне цркву, језик, писмо, историју, национализам...Своју мрежу утицаја изградио још током деведесетих година преко ,,Фонда за отворено друштво“, ,,Фонда за хуманитарно право“, ,,Хелсиншког одбора“ , ,,Београдског круга“, ,,Европског покрета“, ,,Центра за антиратну акцију“, ,,НУНС-а“, ,,АНЕМ-а“, ,,ОТПОР-а“...
    Данас, све водеће невладине организације јесу истурено одељење Ротшилда, и задужене су, не само да остваре што већи политички утицај, већ и за психолошко обликовање нације.

    Соња Бисерко, распиривач мржње према Србима
    Маркетинг, медијска и логистичка подршка овом субверзивном пројекту се обезбеђује преко ,,независних“ медија, као што су Б92, Студио Б, Тв Пинк, Тв Панонија, АНЕМ-а( тв станице - РТВ Девић, РТВ Глобус, РТВ М+, РТВ Краљево, РТВ Нишава, РТВ Панчево, РТВ Спектар, РТВ Трстеник, радио станице - Радио 021, Бум 93, Радио Сомбор, Радио Индекс, Радио Суботица, Радио Пирот, Радио Озон...) радија ,,Слободна Европа“... Кабловска мрежа СББ и сателитска телевизија ТОТАЛ ТВ, које су у експанзији, такође се налазе у власништву Сороша. Допринос информативном јединству дају продукцијске куће ,,ВИН“ и ,,ПГ Мрежа“. Преко Медиа центра се додатно обезбеђује публицитет, тобожњем, невладином сектору.
    Поред електронских медија, на Сорошевом списку се налазе дневни листови и часописи ,,Данас“, ,,Време“, ,,Европа“, ,,Република“, асоцијација локалних независних медија ,,Лоцал пресс“(листови ,,Панчевац“, ,,Кикиндске“, ,,Вранњске новине“ , ,,Наша реч“...), издавачке куће Самиздат, Дан граф, Стубови културе, Фабрика књига, Клио, Александрија прес, дистрибутери књига ,,Букбриџ“, Беополис... Под истом контролом се налазе инфо агенција Сенсе и две водеће информативне агенције у земљи, Бета и Фонет. Ове агенције су истовремено и подружнице АП(Асошијетед прес) и Ројтерса, које су у власништву Ротшилда још од 19. века. Сорош је остварио инфилтрацију и у културне и просветне институције, позоришта, Народну библиотеку, Историјски архив, САНУ... Око себе је окупио велику групу глумаца, редитеља, драмских писаца, музичара, књижевника, научних радника, аналитичара, бивших дипломата...помоћу којих ради на анимирању што већег броја присталица.
    Преко два Горана, Марковића(чији је ментор Бернар Леви, велики пријатељ Бернара Кушнера) и Паскаљевића се врши сатанизовање Срба на филмским фестивалима. Ваља поменути и следеће образовне организације Сороша: Универзитет Унион, Алтернативна академска образовна мрежа(ААОМ), Београдска отворена школа, Центар за женске студије(настао из феминистичке групе ,,Жена и друштво“)... У њима се врши регрутација будућих Сорошевих најамника. Центар за унапређивање правних студија Хјуман Рајтс Воч(ХРW) је такође присутан. У истом табору се налази ЦЕСИД и остале организације које се баве испитивањем јавног мњења.
    Политичка аквизиција Ротшилда

    Joj mene Primećujem da me stalno u senci neko prati znam i to da sem par nas srba što branimo srpstvo nema nikoga kome da veruješ.Primećujem da su svi oko nas i tuđi plaćenici izdaice.Procenujem cifru oko Sedam milina građana srbije svi su izdaice.Ama svi koji nisu našeg mišljenja su protiv nas.Ako ovako okrenemo stvar naglavačke i gledamo kroz crne naočare Onda ne ostaje mnogo Patrota srpstva.Ako Organizacija Rotšilda toliko uticajna zašto smo dozvolili prisustvo na našoj teritoriji.Konstatujem da licitiranje sa ovim imenima čista neboloza ,budalaština,da se čovek samo nasmeje nečijim glupostima.
    Mi u Srbiji nismo ništa ne činimo da stvorimo Prijatelje sve ih vidimo kao neprijatelje.Pa tako se svet ponaša prema nama.
    Poruku je izmenio BaneK, 18.02.2009 u 08:04 Razlog: kod
    Nikad ne raspravljajte s budalom, ljudi možda neće primjetiti razliku.

  10. #55

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat vrsac14 kaže: Pogledaj poruku
    Joj mene Primećujem da me stalno u senci neko prati znam i to da sem par nas srba što branimo srpstvo nema nikoga kome da veruješ.Primećujem da su svi oko nas i tuđi plaćenici izdaice.Procenujem cifru oko Sedam milina građana srbije svi su izdaice.Ama svi koji nisu našeg mišljenja su protiv nas.Ako ovako okrenemo stvar naglavačke i gledamo kroz crne naočare Onda ne ostaje mnogo Patrota srpstva.Ako Organizacija Rotšilda toliko uticajna zašto smo dozvolili prisustvo na našoj teritoriji.Konstatujem da licitiranje sa ovim imenima čista neboloza ,budalaština,da se čovek samo nasmeje nečijim glupostima.
    Тако је, ради се о параноичним теоријама завере. А кад крене погром Срба на Косову, као Марта 2004, случајно сви медији игноришу тај догађај, а онда иде директан пренос Бајракли џамије у Београду.
    Кад се окупи пола милиона људи у Београду, главна вест је да две клинке краду.
    Кад се појави снимак убијања 5-6 муслимана, сви медији седам дана трубе о томе. Појаве се снимци убијања Срба, нико ни да их прикаже.

    Теорија завере, нема шта...
    Није ти потребно седам милиона. Довољно ти је да под своје ставиш пар директора и пар медијских кућа. А онда креираш јавно мнење...

    Mi u Srbiji nismo ništa ne činimo da stvorimo Prijatelje sve ih vidimo kao neprijatelje.Pa tako se svet ponaša prema nama.
    Ово си потпуно у праву. Велике силе немају своје интересе у складу с којима се понашају. Они се понашају у складу с тим како Срби гледају на њих. Па кад се наше мишљење промени, они прилагоде политику
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  11. #56

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat yossarian kaže: Pogledaj poruku
    Фалсификат? Неки доказ?

    Србија мора да придобије "Европу" за себе. Ако та Европа постоји, ако се не ради само о две класе америчких марионета.

    А да је данашња "Европа" зло можемо да видимо на милион примера. Рецимо, кад видимо како се штите људска права и како се враћају протерани на Косову, под контролом ЕУ.
    Ne radi to Evropa ili Evropljani nego današnja politička klasa koja je nesposobna i koja sledi formuli udari na slabijeg.

    Drugačije sebi ne ume da pomogne, te veli da je bolje imati 200.000 srpskih izbeglica nego preko milion albanskih.

    Ja živim u Beču, i znaš li koje mišljenje Austrijanci imaju o Albancima? Sigurno znaš, naime nije mnogo drugačije od srpskog. Kad oboje imaju jednako mišljenje, zašto onda ne funkcioniše? Treba se, dakle, razumeti i druga strana, jer ako nekoga želim za prijatelja, moram u najmanjem da razumem i njegove potrebe.

    Šta se tiče SAD - tamo smo u zadnjih trideset godina imali dva Srbina guvernera (Vojinović, Blagojević), o senatorima i senatorkama da ne govorimo. Nije mi poznato da smo isto imali u Rusiji. SAD je i te kako otvorena za Srbe, a mi moramo se više potruditi. Ako mi treba posao, i ako hoću da radim, moram da idem u preduzeće i da se predstavim; ne mogu da sedim kući i čekam da preduzeće dođe kod mene i mene moli da radim za njih. Toliko važni opet nismo.

    I ko je veruje u istinitost Srbima kroz tamnički prozor, navodno pisana na toalet papiru u koncentracionom logoru, zatim se toalet papir šlepao godinama i decenijama, da bi se najzad 1985. godine objavila knjiga, naravno bez toalet papira koji se izgubio... Jedini koji brane autentičnost pomenute knjige jesu radikalci, jedni da klevetuju na zapad, drugi da klevetuju na Srbe. Eto za šta služi knjiga, za klevetanje i hajke na druge.

  12. #57

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    Ne radi to Evropa ili Evropljani nego današnja politička klasa koja je nesposobna i koja sledi formuli udari na slabijeg.
    Па наравно да то ради политичка класа, ретко где државну а посебно спољну политику воде пекари.
    И није баш "данашња", империјалистичко играње судбинама малих народа, чињење огромног зла... све је то политика великих сила вековима.

    Drugačije sebi ne ume da pomogne, te veli da je bolje imati 200.000 srpskih izbeglica nego preko milion albanskih.
    Наивно је овако објашњавати политику великих сила.

    Ja živim u Beču, i znaš li koje mišljenje Austrijanci imaju o Albancima? Sigurno znaš, naime nije mnogo drugačije od srpskog. Kad oboje imaju jednako mišljenje, zašto onda ne funkcioniše? Treba se, dakle, razumeti i druga strana, jer ako nekoga želim za prijatelja, moram u najmanjem da razumem i njegove potrebe.
    Има ли просечан Хајдеровац пуно више симпатија за Србе или Бугаре него што их има за Албанце?
    Свеједно, две грешке овде правиш:
    1. Не видим шта заједничко ја имам или би требало да имам с неким ко има шовинистичке предрасуде о Албанцима. Ја о Албанцима не мислим ништа лоше зато што су Албанци, зато што им је земља или друштво мање развијено од српског или аустријског. Ја не мислим ништа лоше ни о просченом Албанцу с Косова који жели независно Косово. Оно што ми смета је њихова политика - разбијања Србије, и они међу њима који су убице, злочинци, криминалци и терористи.
    2. Предрасуда просечног аустријског rednecka нема ништа са званичном политиком аустријске владе. Аустријска влада се показала антисрпски оријентисана у великој мери. То што неки Ханс из Горње Аустрије не воли неког Ћазима из Ђаковице који прави баклаве у његовој улици нимало не мења ту чињеницу.

    Šta se tiče SAD - tamo smo u zadnjih trideset godina imali dva Srbina guvernera (Vojinović, Blagojević), o senatorima i senatorkama da ne govorimo. Nije mi poznato da smo isto imali u Rusiji. SAD je i te kako otvorena za Srbe, a mi moramo se više potruditi. Ako mi treba posao, i ako hoću da radim, moram da idem u preduzeće i da se predstavim; ne mogu da sedim kući i čekam da preduzeće dođe kod mene i mene moli da radim za njih. Toliko važni opet nismo.
    Не усуђујем се ни да помислим шта би било да нисмо имали та два Србина гувернера... шта ли би нам тек онда радили...
    Не схватам баш ову примедбу у вези Русије, јел треба да закључим из овог твог излагања да су нам САД наклоњеније него Русија?
    Велике смо користи имали од Војиновића и Благојевића, Благојевић је предводио делегацију кад је Србија требало да ослободи тројицу америчких војника који су залутали из Македоније.
    Што се тиче предузећа, слажем се да треба да лобирамо у САД како не би били толико против наших интереса.
    Али опет, ако је то предузеће типа Коза Ностре, а јесте, није баш лако уклопити интересе с њиховим.
    И, то предузеће јесте већ дошло код нас.

    I ko je veruje u istinitost Srbima kroz tamnički prozor, navodno pisana na toalet papiru u koncentracionom logoru, zatim se toalet papir šlepao godinama i decenijama, da bi se najzad 1985. godine objavila knjiga, naravno bez toalet papira koji se izgubio... Jedini koji brane autentičnost pomenute knjige jesu radikalci, jedni da klevetuju na zapad, drugi da klevetuju na Srbe. Eto za šta služi knjiga, za klevetanje i hajke na druge.

    Клевећу запад, не "клеветују на запад".
    Нисам упознат с теоријама за и против аутентичности те књиге, аргументима... па ако имаш неки текст или чланак...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  13. #58

    Novi svetski poredak!

    A šta je lakšije nego propagirati da zapad oduvek mrzi Srbiju i da je jedino spasenje Srbiji da postane ruska provincija?

    Ne, nije zapad raskomadio Srbiju, već komunisti koji su došli iz Rusije, dakle istok! Tad je Srbija podeljena, tad su stvorene nacije Crnogoraca i Muslimana, tad je nastala Vojvodina sa njenim autonomašima i Kosovo poklonjeno Albancima (jer i Albanci su ljudi.. naravno da su ljudi, ali neka budu ljudi u svojoj Albaniji).

    Kad je propao komunizam, isti komunisti na brzaku su se preobukli u zapadnjake, jer zapad je odneo pobedu u hladnom ratu pa, dakle, da oni budu na pobedničkoj strani, dok nas hrane pričama kako mi moramo da budemo protiv zapada. Sve to ima sistem, ili prva pobeda nad neprijateljem jeste da ga ubediš u pogrešnu strategiju, pogotovo ako je neprijatelj u suštini jači od tebe. Tako je i patriotska Srbija primila "da je Rus brani i Kinez hrani".

    Naravno da se politika zapada prema Srbiji neće promeniti za jedan dan. Kuća koja se rušila decenijama ne može se od danas na sutra obnoviti. Nego će obnova trajati decenijama; koliko je trajalo rušenje, toliko će trajati da se bude tamo gde je počelo rušenje. Ovo opet znači da nema brzog rešenja, već se sa trudom mora trajno raditi da bi se pomalo šta dobilo. I lobiranje jedino nije dovoljno, jer zabadava je lobiranje ako ne poštuješ onoga u koga lobiraš. Nego moraš da budeš i njemu na pomoć, mora da radiš i njemu na korist. Tako to funkcioniše, bez zajedničkog interesa nema ni prijateljstva.

    Veliš, šta je jedan Blagojević pomogao Srbiji? Dovoljno je što je bio guverner, samo time dosta je pomogao Srbiji. Šta je Tesla pomogao Srbiji? Jer je bio u Srbiji, jer je radio u Srbiji, jer je bilo šta podigao u Srbiji? Ali je uspeo šta retkima uspeva, i to je uspeo kao Srbin; sa tim utiče na sliku o nama, time dodaje našem imidžu. Treba se radovati ako neki Srbin nešto uspe u svetu i ne odmah pregovarati: a šta je nama dao... Ako taj Srbin ima srce, on će više vratiti Srbiji koja se njemu iskreno raduje nego Srbiji koja ga krivo osuđuje, pa bilo i da izgovori barem jednu lepu reč o Srbiji. A jedna lepa reč može mnogo šta da pokrene, i može mnoga vrata da otvori..



    Korak po korak..
    Poruku je izmenio BaneK, 18.02.2009 u 21:25 Razlog: dve za redom

  14. #59

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    A šta je lakšije nego propagirati da zapad oduvek mrzi Srbiju i da je jedino spasenje Srbiji da postane ruska provincija?
    А шта је ближе истини од тога?

    Ne, nije zapad raskomadio Srbiju, već komunisti koji su došli iz Rusije, dakle istok! Tad je Srbija podeljena, tad su stvorene nacije Crnogoraca i Muslimana, tad je nastala Vojvodina sa njenim autonomašima i Kosovo poklonjeno Albancima (jer i Albanci su ljudi.. naravno da su ljudi, ali neka budu ljudi u svojoj Albaniji).
    Комунизам су и у Русију довезли са запада, Немачка усред рата, преко Финске, је довела Лењина у Русију
    Но свеједно, 45. нам зло јесте дошло са истока, нико не спори да је и са те стране долазило зло с времена на време.
    Али углавном је долазило са запада и из Турске. И не само Турске, дуго времена је становницима Србије био забрањен улазак рецимо у Малезију. Пакистан је давао кредите босанским муслиманима у оружју. Америка и ЕУ су помагале хрватску "Олују". САД нас је напала 99. ШиптароКосово су признали углавном са запада.

    Kad je propao komunizam, isti komunisti na brzaku su se preobukli u zapadnjake, jer zapad je odneo pobedu u hladnom ratu pa, dakle, da oni budu na pobedničkoj strani, dok nas hrane pričama kako mi moramo da budemo protiv zapada. Sve to ima sistem, ili prva pobeda nad neprijateljem jeste da ga ubediš u pogrešnu strategiju, pogotovo ako je neprijatelj u suštini jači od tebe. Tako je i patriotska Srbija primila "da je Rus brani i Kinez hrani".
    Мораш да будеш прецизнији. Ја рецимо немам ништа против да Србија сарађује са западом. Али ајде ти сарађуј с неким ко те активно уништава...

    Naravno da se politika zapada prema Srbiji neće promeniti za jedan dan. Kuća koja se rušila decenijama ne može se od danas na sutra obnoviti. Nego će obnova trajati decenijama; koliko je trajalo rušenje, toliko će trajati da se bude tamo gde je počelo rušenje. Ovo opet znači da nema brzog rešenja, već se sa trudom mora trajno raditi da bi se pomalo šta dobilo. I lobiranje jedino nije dovoljno, jer zabadava je lobiranje ako ne poštuješ onoga u koga lobiraš. Nego moraš da budeš i njemu na pomoć, mora da radiš i njemu na korist. Tako to funkcioniše, bez zajedničkog interesa nema ni prijateljstva.
    Истина, истина. Не бих ја имао ништа против да Србија пошаље рецимо своје војнике у Афганистан или Ирак под америчком заставом, ако би нам то помогло у Србији.

    Veliš, šta je jedan Blagojević pomogao Srbiji? Dovoljno je što je bio guverner, samo time dosta je pomogao Srbiji. Šta je Tesla pomogao Srbiji? Jer je bio u Srbiji, jer je radio u Srbiji, jer je bilo šta podigao u Srbiji? Ali je uspeo šta retkima uspeva, i to je uspeo kao Srbin; sa tim utiče na sliku o nama, time dodaje našem imidžu. Treba se radovati ako neki Srbin nešto uspe u svetu i ne odmah pregovarati: a šta je nama dao... Ako taj Srbin ima srce, on će više vratiti Srbiji koja se njemu iskreno raduje nego Srbiji koja ga krivo osuđuje, pa bilo i da izgovori barem jednu lepu reč o Srbiji. A jedna lepa reč može mnogo šta da pokrene, i može mnoga vrata da otvori..
    Помогао је самим тим што је гувернер... е, много ми то значи. Све ми нешто топло око срца због њега. И за шта је искористио своју позицију, да краде паре или рецимо да једно српско село на Косову има струје 5 сати дневно уместо 4 сата дневно? Хвала ти Роде Благојевићу...
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  15. #60

    Odgovor: Novi svetski poredak!

    Citat Carski kaže: Pogledaj poruku
    "Srbima kroz tamnički prozor" je falsifikat.

    Neko je pokrenuo neo-srpski nacionalizam koji treba da se identifikuje kao anti-evropski, a ovo je opet sve drugo osim u korist Srba, jer Srbi su i Evropa i zapad. U (ostaloj) Evropi prime da su srpski nacionalisti neprijateljski raspoloženi prema Evropi - zašto onda ista Evropa da podržava Srbiju? Zašto, recimo, Srbija da pomaže Albancima koji mrze Srbiju? Isto tako, zašto Evropa da pomaže Srbiji koja mrzi Evropu?

    Anti-evropejstvo je teška prevara u koju su Srbi upali, a ko iza te prevare stoji možemo samo da spekulišemo..

    Mi Srbi smo Evropljani i naše mesto jeste u Evropi. I istu Evropu valja nam dobiti za nas.

    Ni Amerika ne miriše muslimane ali ih pomaže iz čistog interesa.

    Srbija bi trebala imati mudrije političare. Za pridobijanje Albanaca treba sačekati ali zašto prvo ne bismo sredili stanje tamo gdje možemo. Konkretno mislim na Crnu Goru. Nakon onog sramnog čina don Mila Srbija bi trebala svim silama raditi da don Mila svrgne sa trona jačajući opoziciju u Crnoj Gori i odvraćajući Crnu Goru od hrvatskog zagrljaja. Zar ne bi to trebao biti interes Srbije?

    Makedonija se takođe nalazi u nezavidnoj poziciji. Zašto Srbija to ne iskoristi za svoje interese u toj bivšoj jugoslovenskoj republici. Nema ljubavi i bratstva i jedinstva. Samo interes. Srbija se treba voditi isključivo interesima kao i svaka druga normalna zemlja.

Strana 4 od 5 PrvaPrva ... 2345 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Treci svetski rat :)
    Autor lenjivica u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 12.08.2018, 10:32
  2. 1.april, svetski dan šale
    Autor Tami80 u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 02.04.2008, 01:52
  3. ODBOJKA: Svetski kup za žene, Japan 02-16.XI
    Autor DarkRed u forumu Spomenar
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 16.11.2007, 16:34

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •