O Reformatskoj Crkvi
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10
  1. #1

    O Reformatskoj Crkvi

    Ova tema je otvorena za one koji žele bolje da upoznaju učenja reformatske crkve.

    Čitao sam ovde pri "Religiji" u jednoj temi o ocu Miliću Dragiću i njegovom "učenju" o protestantima. Neću da sukobljavam stavove. Ova tema je dakle, više otvorena za one koji žele bolje da upoznaju učenja reformatske crkve. Da čuju šta reformate kažu o Svetom Pismu, koji su njihovi veroispovesni spisi, šta oni kažu; šta je reformatsko učenje o svetovnim (sekularnim) stvarima i idejama.
    Možemo i da menjamo različite stavove, ali na zlonamerne i netolerantne provokacije ne odgovaram..



    Više puta ću u ovoj temi citirati iz sopstvene knjige, pa evo počinjem sa Predgovorom:
    Pre nego što poštovani čitaoče, počnete sa proučavanjem sadržaja ove knjige, mislim da je neophodno naznačiti da je prvenstveni cilj ovog dela širenje slave Boga. Ne bih trebao više ni reči da napišem u ovom predgovoru, ali dopustite mi da razjasnim značenje ove prve rečenice.
    Kao što u svemu, što izađe iz ljudskih ruku, i u ovoj knjizi isto tako možete da nađete nedopadnosti. Priznajem da ih sigurno ima i stojim pred kritike čitalaca. Glavno načelo koje me vodili prilikom pisanja ove knjige je bilo da predstavim učenje i organizovanost po meni pravoverno spoznate reformatske vere svim zainteresovanim hrišćanima i ne-hrišćanima. I sve to ne da bih sebi neke zasluge prisvojio, ili svojoj crkvi reklamu pravio, nego jedino, kao što sam to već i naglasio – u slavu Boga. Kakav je kvalitet teksta i prikazanih tema – po meni to je pitanje drugo po važnosti, ako držimo da je prvenstveno važno pitanje uvek spasenje čovekovo. Zamolio bih, dakle, poštovane čitaoce da slab kvalitet moje knjige i grešnost moja ne budu prepreke u tome da odgovor na prvenstveno važno pitanje, pitanje spasenja tražimo – zajedno.
    Osnovno načelo reformatskog vernika jeste, da nas ne spašavaju crkve, odnosno vere, nego samo i isključivo Isus Hrist. Zadatak crkava, te tako i Reformatske Hrišćanske Crkve u Srbiji i Crnoj Gori jeste da ukaže ljudima na Spasitelja Isusa Hrista, da se moli za delovanje Svetog Duha u crkvi i vernicima, i da pred ljudima postane jasna ljubav i staranje Oca Boga. Ako ispuni ovaj zadatak, onda će vama i svim ljudima postati jasno da stalno živimo pred licem Boga, i da i crkve deluju pred licem Boga. Ovo saznanje budi u nama odgovornost. I u prežbiterima, i u vernicima, i u sveštenicima, i u vama, poštovani čitaoci. Saznajemo da smo odgovorni prema drugim ljudima, i to ne praveči razliku među njima. Po meni čovek će biti srećan, spokojan i miran, ako stupi u zajedništvo sa Bogom. To nam je svima zajednički životni cilj. A moramo da znamo da jedino Isus Hrist može pomiriti sa Bogom i približiti nas Njemu. U bogosluženju našeg života moramo da držimo pred okom Isusa Hrista.
    Liturgika u knjizi i Strukturalni deo se odnose na praksu i strukturu Reformatske Hrišćanske Crkve u Srbiji i Crnoj Gori, i nisu opštevažeče u drugim reformatskim crkvama.
    Ovu knjigu preporučujem braćama reformatskim prežbiterima, i braći hrišćanima drugih veroispovesti, kao i ljudima van crkava.
    Poruku je izmenio itebejac, 02.08.2008 u 16:23 Razlog: dopuna
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  2. #2

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Evo nešto o veroispovesnim formama u reformatskoj crkvi iz moje knjige:

    Formule i spisi veroispovesti

    Reformatska crkva u organizacionom smislu nije na isti način ujedinjena kao rimo-katolička crkva ili pravoslavna crkva. Jer ne zavisi od jednog centra, ili od uloge u određivanju dogme tog centra. U svakoj državi postoje zasebna reformatska crkvena tela, koje na teritorijalnim ili nacionalnim osnovima, ali i na svetskom nivou obrazuju zajedničke crkvene organizacije i tela. Zato reformatske crkve imaju više veroispovesnih spisa. Ove u različitim državama i među različitim narodima nastale spise su međusobno proučavali, ispoštovali i usvojili. Na onim Sinodima, gde se osnivala reformatska crkva poneke države, i gde se veroispovest tog novog tela sveopšte Reformatske Crkve usvajala, bili su prisutni delegati više naroda iz više zemalja. Dve, od najviše reformatskih crkava usvojene veroispovesti su Hajdelberški Katehizam i Druga Helvetska Veroispovest, koji su nastali u 16. veku, i dela su pojedinaca, ali su usvojena od većine reformatskih crkava i podignuta na nivo veroispovesti zajednica.
    Hajdelberški Katehizam je prozvan po gradu Heidelbergu, jer je nastao u ovom glavnom gradu vojvodstva Pfalz, gde se nalazio i čuveni Univerzitet. Vojvoda Fridrih Treći je nastojao da uspostavi potpuno državno i versko jedinstvo. U cilju ovoga naložio je dvojici svojih kalvinističkih naučnika, teologa, Zahariju Ursinusu (Ursinus Zacharias) i Kasparu Olevijanu (Olevianus Gasparus) da sastave tačnu i saglednu veroispovest. Ova veroispovest je napisana u obliku pitanja-odgovori. Sinod koji je sazvao vojvoda 1562-e je usvojio ovu veroispovest.
    Drugu veroispovest je napisao Henrik Bullinger 1562-e, kao svoj testament na kraju svog života, kao sumiranje svega onoga u šta je verovao. Ovo je prvenstveno veroispovest švajcarskih kantona, i zato je i nazvana Druga Helvetska Veroispovest. I ovu veroispovest je dao na štampanje i promovisao Pfalški vojvoda Fridrih Treći.

    Druge, važne veroispovesti prihvaćene od reformatske crkve

    Reformatska Hrišćanska Crkva (reformatska crkva na teritoriji Srbije i Crne Gore) usvojila je i za svoju veroispovest priznaje gore spomenute veroispovesti: Hajdelberški Katehizam i Drugu Helvetsku Veroispovest. Pri tom, kao i sve druge reformatske crkve usvojila je i priznaje osnovne hrišćanske veroispovesne formule.
    U svom 11. poglavlju, u zaključku odeljka o Isusu Hristu, Druga Helvetska Veroispovest se poziva na veroispovesne formule obrazovane od strane Sinoda u Niceji, Konstantinopolisu, Efezusu i Kalcedonu, kao i na veroispovesnu formulu poznatiju pod imenom: Atanasijeva veroispovest, dokazajući time da Reformatska Crkva širi pravu i sveopštu hrišćansku veru, i tako na toj nepokolebljivoj osnovi čvrsto stoji i traje. Među ove veroispovesne formule spada i Apostolska Veroispovest, čiji tekst sledi:
    Verujem u Boga Oca, svemogućeg stvoritelja neba i zemlje.
    I u Isusa Hrista, Sina Njegova jedinoga, Gospoda našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Device, mučen, pod Poncijem Pilatom razapet, umro i pokopan. Sišao u pakao, trećeg dana uskrsnuo iz mrtvih, uzneo se na nebesa, sedi na desnici Boga Oca svemoćnoga, odakle će doći suditi mrtvima i živima.
    Verujem u Duha Svetoga, u svetu opštu hrišćansku crkvu, zajednicu svetih, oprost grehova, uskrsnuće tela i život večni. Amin.
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  3. #3

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Upozorenje!
    Ovo nije samoreklamiranje, ali knjigu iz koje citiram nije knjiga koju sad čitam, nego knjiga (priručnik-dvojezični) koju sam ja napisao. ..ovo je zbog ..

    "3. Glavna reformatska učenja po 2. Helvetskoj Veroispovesti

    3.1. O Svetom Pismu

    Verujemo da su kanonski spisi proroka i apostola i u Starom i u Novom Zavetu istinite Božje Reči; zato imaju dosta ugleda za sebe koji ne potiče od ljudi, jer se sam Bog obratio očevima (patriarsima), prorocima, jevanđelistima i apostolima, i još uvek nam se obraća preko svetih spisa po Svetom Duhu Njegovom.

    3.2. O Bogu, Njegovom jedinstvu i Svetotrojstvu

    Verujemo i učimo da je Bog po suštini i prirodi jedno. Pored svega verujemo i učimo, da u ovom istom, beskrajnom, jednom i nedeljivom Bogu nerastavljivo i nepomešano razlikujemo sledeća lica: Otac, Sin i Sveti Duh. I to tako, da je Otac od beskraja rodio Sina, a Sin se ljudskim jezikom i rečima neopisivo rodio, a Sveti Duh potiče od obadvoje, i to od večnosti, i obožava se zajedno i isto sa obadvojicom. Što se tiče njihove prirode i suštine, tako su povezani međusobno, da su ovo troje jedan Bog; i Otac, i Sin, i Sveti Duh imaju jednu božansku prirodu.

    3.3. O obožavanju idola

    Pošto je Bog nevidljivi Duh i beskrajna realnost, sigurno se ni sa kakvom umetnošću ili slikom ne može prikazati. Jer, iako je Hrist obukao ljudsku prirodu, to nije uradio da bi bilo načina da se on prikaže.

    3.4. O obožavanju Boga

    Učimo, da se obožavati sme samo Bog. Samo Boga treba da pozovemo u pomoć posredovanjem Hrista. Zato slavom ovenčane stanovnike neba ili svece ne obožavamo, ne prizivamo ih u pomoć, i ne priznajemo ih za naše posrednike pred Bogom Ocem u nebu. Pošto nam je dovoljan Bog i naš posrednik kod Oca, Isus Hrist."

    nastavak sledi..
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  4. #4

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    3.5. O Božjem starateljstvu

    Verujemo da staranje mudrog, večnog i svemogućeg Boga održava i upravlja sve na nebu, na zemlji i u svim stvorenjima. Ona sredstva preko kojih se ostvaruje Božje staranje, ne odbacujemo kao beskorisne, nego verujemo da se prema njima moramo ophoditi kako nam to reč Božja preporučuje. Zato ne prihvatamo razmišljanje, koje kazuje da je besmislen svaki naš trud i zalaganje za dobrotu, ako svime upravlja staranje Boga. Ništa ne pripisujemo slepoj sreći ili slučaju.

    3.6. O stvaranju sveta, o anđelima, o đavolu, o čoveku

    Dobar i svemogući Bog je stvorio sve vidljive i nevidljive stvari po Njegovoj večno trajućoj Reči.
    Među stvorenjima se izdvajaju anđeli i ljudi. Verujemo da je nekoliko anđela ostalo u vernosti i poslušnosti i da su poslati na vernu službu Boga i ljudi; a drugi anđeli su iz svoje greške propali i stropoštali se u propast, postavši tako neprijateljima svega dobrog i svim vernicima. Isus ovako govori o đavolu: Od samog početka je bio ubica ljudi, i nije postojan u istini, jer nema u njemu istine.
    U početku čovek je stvoren kao dobar po ugledu na sliku i priliku Boga. Verujemo, da se čovek u jednoj ličnosti sastoji od dve različite stvarnosti, i to od bemrtnog duha i smrtnog tela.

    3.7. O padu čoveka i grehu

    Čovek je na nagovaranje đavola i iz sopstvene greške postao neposlušan prema Bogu, i tako je postao žrtva greha, smrti i različitih nedaća.
    Pod grehom podrazumevamo čoveku urođenu i od naših prvih roditelja, Adama i Eve na sve nas nasleđenu propalost, zbog koje padamo u zle želje, misli i dela.
    Pod smrću ne podrazumevamo samo smrt tela, nego i one večnotrajuće kazne, koje nam sleduju zbog naših grehova i naše propalosti.

    3.8. O Isusu Hristu

    Verujemo da je On od Oca predodređen za Spasioca ovog sveta. Kao Sin Božji jednako je večan i u suštini jedan sa Ocem, i stvaran Bog.
    Verujemo i učimo, da je večnome Bogu isti ovaj večni Sin postao i sinom čoveka i to ne iz ljudskog nagona, nego je na najčistiji način od Svetog Duha začet i od Device Marije rođen.
    Dve su prirode u Hristu, jedna ljudska i jedna Božja. Božja priroda Hrista nije patila, a ljudska priroda mu nije sveprisutna.
    Verujemo, da je Isus Hrist stvarno patio, stvarno uskrsnuo, i da mu je i uznesenje u nebo stvarno.
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  5. #5

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    3.9. O okajanju grehova

    Verujemo da je dovoljno iskreno priznanje grehova, koje se događa samo pred Bogom, i to ili u tajnosti među Bogom i grešnikom, ili javno u zajednici pred Bogom. Ne držimo za potrebno i neizbežno priznavanje grehova sveštenicima na uvo, i oprost grehova od ljudi. Oprost naših grehova je moguća jedino zaslugom Hrista.
    Ispravnost ne stičemo delima, nego verom u Božju milost i verom u Hrista kao našeg Spasioca. Zato verujemo i učimo, da grešnik može da postane ispravan jedino verom u Hrista, a ne po verskim zakonima ili nekim delima.
    Svakom čoveku je potrebno stvarno okajanje svojih grehova, kako bi se našao ispravnim pred licem Boga, i to samo zaslugom Hrista.

    3.10. O jednoj matičnoj crkvi

    Pošto je samo jedan Bog, jedan posrednik među Bogom i ljudima, Isus Hrist, koji je jedini pastir celog stada, ovom telu jedina glava, naposletku jedan duh, jedno spasenje, jedna vera, jedan testament ili zavet, iz ovoga nužno proizlazi da je i matična crkva samo jedna.
    Glava matične crkve je jedino Hrist.

    3.11. O svetinjama, ili sakramentima

    Bog je od početka propovedanju svoje Reči priključio i svete znake, sakramente. Reformatska crkva priznaje dva sakramenta, koji se prepoznaju po tome prvenstveno, da ih je Isus dao i odredio, a kao drugo da im je priključio obećanja. Ovi su sveto krštenje i Gospodnja sveta Večera.

    3.12. O krštenju

    Krstiti se u ime Hrista znači upisati se, biti uključen, biti primljen u savez, porodicu i nasledstvo dece Božjih. Samo jedno je krštenje u crkvi Božjoj. Verujemo da je valjano, te zato i primenjujemo krštenje dece, jer i deca pripadaju Božjem savezu, kao i odrasli.
    Krštenje nas podseća da kao što voda pere prljavštinu sa tela, tako jednom i za svagda prolivena krv Isusa Hrista pere i naše grehove.

    3.13. O Gospodnjoj Večeri

    Sam Sin Božji, naš Gospod Isus Hrist je odredio Gospodnju Večeru. Ovom svetom ceremonijom Gospod namerava da održi svežim u našem pamćenju od Njegove strane sa ljudskim rodom načinjeno najveće dobro delo, naimenično to, da je sa davanjem svog tela na smrt i prolivanjem svoje krvi naše grehove oprostio, i nas iz večne smrti i iz đavolove vlasti izbavio. Hleb i vino se ne pretvaraju u telo i krv Isusa Hrista, kao što se ni u krštenju voda ne pretvara u krv Hristovu, niti sama ne može sprati greh. Hleb i vino, dakle i voda su božji znak. Hrist naziva hleb svojim telom i vino svojom krvlju, jer ovime namerava da nas nauči tome da kao što hleb i vino hrane naše zemaljske živote, isto tako Njegovo razapeto telo i prosuta krv istinita hrana i piće našoj duši za večni život.
    Zajednici Gospodnju Večeru služimo sa dva znaka, odnosno i hleb i vino.
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  6. #6

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Postavio bih tri pitanja:
    1. Dali smatrate da Reformatorska crkva ima apostolsko prejemstvo?
    2. Posto se slazemo da je jedna crkva Hristova,kako to moze biti Reformatorska crkva koja je nastala 1600 godina posle Hrista?
    3. Kada je Hristos rekao apostolima da u Njegovo ime propovedaju,krste i oprastju grehe i da postavljaju rukopolaganjem svoje naslednike,zar nije logicno da se u pravoj i jedinoj crkvi Hristovoj ljudi ispovedaju i da svestenik ( koji je postavljen rukopolaganjem koje je pocelo od Hrista preko Svetih Apostola) u Hristovo ime oprasta grehe?
    Poruku je izmenio slobodansr.k, 28.07.2009 u 20:37 Razlog: greska

  7. #7

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Citat slobodansr.k kaže: Pogledaj poruku
    Postavio bih tri pitanja:
    1. Dali smatrate da Reformatorska crkva ima apostolsko prejemstvo?
    2. Posto se slazemo da je jedna crkva Hristova,kako to moze biti Reformatorska crkva koja je nastala 1600 godina posle Hrista?
    3. Kada je Hristos rekao apostolima da u Njegovo ime propovedaju,krste i oprastju grehe i da postavljaju rukopolaganjem svoje naslednike,zar nije logicno da se u pravoj i jedinoj crkvi Hristovoj ljudi ispovedaju i da svestenik ( koji je postavljen rukopolaganjem koje je pocelo od Hrista preko Svetih Apostola) u Hristovo ime oprasta grehe?
    1.) Apostolsko prejemstvo nije termin iz Biblije. Objasni...
    2.) Reformatska Crkva ne tvrdi da je ona Crkva koja spašava, nego tvrdi i veruje da jedino Hrist spašava, a crkve su tu da to propovedaju. Postoji samo jedna Hristova Crkva, a ona nije institucionalna, ona je ta za koju Novi Zavet kaže: ecclesia. Zajednica prozvanih od Boga da budu sa njim u zajednici. Članovi te zajednice su svi oni koji prihvate da je isus njihov Spasitelj.
    3.) Hristos nije govorio nigde o ispovedanju. Reformatska Crkva praktikuje rukopolaganje. Ni gramatički ni dogmatski nije izvodljivo da sveštenik oprašta grehove. Grehove oprašta Bog zarad Isusa Hrista. Sveštenik ukazuje na ovu činjenicu i uverava vernika, da ako vernik u molitvi traži oprost greha od samog Boga, Bog će mu oprostiti. Opraštanje greha u ime Hrista je obično nametljivanje. Isus kaže: "Niko ne može do Boga Oca, sem preko mene."
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  8. #8

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Citat itebejac kaže: Pogledaj poruku
    1.) Apostolsko prejemstvo nije termin iz Biblije. Objasni...
    2.) Reformatska Crkva ne tvrdi da je ona Crkva koja spašava, nego tvrdi i veruje da jedino Hrist spašava, a crkve su tu da to propovedaju. Postoji samo jedna Hristova Crkva, a ona nije institucionalna, ona je ta za koju Novi Zavet kaže: ecclesia. Zajednica prozvanih od Boga da budu sa njim u zajednici. Članovi te zajednice su svi oni koji prihvate da je isus njihov Spasitelj.
    3.) Hristos nije govorio nigde o ispovedanju. Reformatska Crkva praktikuje rukopolaganje. Ni gramatički ni dogmatski nije izvodljivo da sveštenik oprašta grehove. Grehove oprašta Bog zarad Isusa Hrista. Sveštenik ukazuje na ovu činjenicu i uverava vernika, da ako vernik u molitvi traži oprost greha od samog Boga, Bog će mu oprostiti. Opraštanje greha u ime Hrista je obično nametljivanje. Isus kaže: "Niko ne može do Boga Oca, sem preko mene."


    1) apostolsko prejemstvo:rukopolaganje i prenosenje vere u Hrista sa kolena na koleno od Svetih Apostola do danasnjih episkopa i svestenika!
    2)kada Hristos daje Simonu ime Petar (kamen) jer je bio cvrst u veri,simbolicno mu kaze "na ovom kamenu sagradicu crkvu svoju" znaci Hristos sam osniva svoju crkvu trideset i neke godine nove ere sto znaci da njegova crkva ne moze da nastane posle 1600 godina! nije on stvorio nekoliko crkava,vec samo jednu! Nema spasenja bez crkve Hristove jer samo crkva njegova predstavlja zajednicu sa samim Bogom!

    3) Kao sto je Otac poslao mene i ja saljem vas...kojima oprostite grehe oprastaju im se;i kojima zadrzite,zadrzani su. (Jovan 20\21,23)


    NA KUCI SE ODZAK PUSI,NA TAVANU MESO SUSI,JA SAM SELJAK U SRCU I DUSI


  9. #9

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Citat slobodansr.k kaže: Pogledaj poruku
    1) apostolsko prejemstvo:rukopolaganje i prenosenje vere u Hrista sa kolena na koleno od Svetih Apostola do danasnjih episkopa i svestenika!
    2)kada Hristos daje Simonu ime Petar (kamen) jer je bio cvrst u veri,simbolicno mu kaze "na ovom kamenu sagradicu crkvu svoju" znaci Hristos sam osniva svoju crkvu trideset i neke godine nove ere sto znaci da njegova crkva ne moze da nastane posle 1600 godina! nije on stvorio nekoliko crkava,vec samo jednu! Nema spasenja bez crkve Hristove jer samo crkva njegova predstavlja zajednicu sa samim Bogom!

    3) Kao sto je Otac poslao mene i ja saljem vas...kojima oprostite grehe oprastaju im se;i kojima zadrzite,zadrzani su. (Jovan 20\21,23)
    Problem je u tome što ti poistovećuješ Hristovu Crkvu sa institucionalnom crkvom. Ja te ubeđivati neću, dok ti ne spoznaš nešto drugo iz Svetog Pisma, ti ćeš Hristovu Crkvu poistovećivati sa SPC. To ti ne uzimam za zlo, samo te informišem da Reformatska Crkva u svojoj veroispovesti Druga Helvetska Veroispovest kazuje: "Ako nas neko od ovoga boljem nauči po Svetom Pismu, mi ćemo mu se drage volje povinovati i učenje prihvatiti."
    Sola Scriptura - Samo Sveto Pismo (je merodavno)
    Sola Fide - Samo po veri (u Hrista)
    Sola Gratia - Samo po milosti (od Hrista)
    Solus Christus - Samo Hrist (spašava)
    Soli Deo Gloria - Samo Bogu pripada slava
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  10. #10

    Odgovor: O Reformatskoj Crkvi

    Citat itebejac kaže: Pogledaj poruku
    Problem je u tome što ti poistovećuješ Hristovu Crkvu sa institucionalnom crkvom. Ja te ubeđivati neću, dok ti ne spoznaš nešto drugo iz Svetog Pisma, ti ćeš Hristovu Crkvu poistovećivati sa SPC. To ti ne uzimam za zlo, samo te informišem da Reformatska Crkva u svojoj veroispovesti Druga Helvetska Veroispovest kazuje: "Ako nas neko od ovoga boljem nauči po Svetom Pismu, mi ćemo mu se drage volje povinovati i učenje prihvatiti."
    Sola Scriptura - Samo Sveto Pismo (je merodavno)
    Sola Fide - Samo po veri (u Hrista)
    Sola Gratia - Samo po milosti (od Hrista)
    Solus Christus - Samo Hrist (spašava)
    Soli Deo Gloria - Samo Bogu pripada slava
    Ma SPC je u globalu odavno prestala da bude crkva Hristova,ostao je samo u celoj vaseljeni po gde koji pravoslavni episkop (u spc Artemije,Jefrem banjalucki i mozda jos po neki) koji jos uvek cuva i ispoveda veru u Hrista onako kako nam je predata od Njega samog i od sedam svetih vaseljenskih sabora dok smoo jos svi bili pravoslavni,ako se malo kroz istoriju crkve vratis u proslost,sam ces shvatiti ko je crkva! A sto se tice ucitelja,pa zar moze biti da je neko bolji ucitelj crkve od svetih otaca nasih Vasilija Velikog Jovana Zlatousta i Grigorija Bogoslova!


    NA KUCI SE ODZAK PUSI,NA TAVANU MESO SUSI,JA SAM SELJAK U SRCU I DUSI


Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •