O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima... - Strana 3
Strana 3 od 13 PrvaPrva 12345 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 183
  1. #31

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Masteru, priča je toliko lagana i prozirna da smatram da bih te uvredila ukoliko bih je još pojednostavila. Ali ukoliko želiš ko sam ja da odlučujem šta je za koga jednostavno, a šta ne...

    Verujem da iz svoje žablje perspektive mnogo toga ne vidim kako bih trebala videti i zbog istog sam znala da patim. Kao onaj mali dečak iz priče, ili Kalimero iz crtanih filmova - "Bože, kakva nepravda!", pa tako po ceo dan.

    Ali sve te nepravde su se vremenom pojasnile, svaka je zatvorila neka vrata, a otvorila neka druga - i kada se sve sjedinilo, kao sastojci iz bakine torte, ispalo je da sam ime Božje pominjala mnogo puta bez potrebe.

    Da moj Bog ipak postoji (o religiji ličnoj) i da ima lepo lice (o veri i verovanju), da mi zlo ne želi, niti da zla ima (i o sujeveriju pride).
    A o tome više i na jednoj drugoj temi
    _________Una16

  2. #32

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat Buba Erdeljan kaže: Pogledaj poruku
    Masteru, priča je toliko lagana i prozirna da smatram da bih te uvredila ukoliko bih je još pojednostavila. Ali ukoliko želiš ko sam ja da odlučujem šta je za koga jednostavno, a šta ne...
    Naravno Bubo da se vidi shta ti pricha hoche rechi... Ali sam hteo da chujem i ovoj drugi deo priche... Ovu temu sam otvorio upravo da bih makar nekog naveo da stvarno razmisli shta je to u shta zapravo veruje. Ne nadam se da che pricha uvek da krene u onom pravcu u kome ja ochekujem.

    Nego ima puno tema gde ljudi samo lepe i kopiraju tekstove jer su eto lepi. Ja trazzim komentar i mishljenje, a ne objashnjenje. To je sve.

    A stav da imash zzablju perspektivu te da neshto ne mozzesh da sagledash je ono shto ti se upravo usadjuje religijom, shto je upravo ono shto ja smatram loshim u svemu tome.

    Nadam se da ne treba da ponavljam - no offence?
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 06.02.2008 u 12:39

  3. #33

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat triViALna kaže: Pogledaj poruku
    Prema toma, moja definicija religije u tom kontekstu se u potpunosti poklapa sa izvornim tumacenjem religare (manje sa relegere) -to re-connect . Re-connection prema Bogu, bitisanju, exsistenciji, izvornosti ili pak zivotu. Po potrebi koristiti odgovarajucu terminologiju.
    Relligare kao po(novo)vezivanje prevashodno me asocira na povezivanje na psihološkoj ravni, dakle teorija da se ljudi radjaju religiozni, tj. deca po meni nema nimalo smisla. Čovek tek odrastanjem, kada postane svestan poretka sveta oko sebe shvata da je odvojen od vrhunske stvarnosti koja obuhvata ideju Boga, više sile, apsoluta, kosmičkog principa ili čega već.
    Odnos čoveka prema religiji odvija se putem tradicionalnih simbola čija je moć upravo u tome što izmiču fiksaciji i zato imamo toliko pristupa religiji i formi verovanja. Čovek se ne radja religioznim, nego vaspitava. Zato je religoznost aspekt kulture ne biologije.
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  4. #34

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    "...Ceznja za vodstvom, ljubavi i podrskom nagoni ljude na stvaranje drustvenog odnosno moralnog pojma Boga. To je Bog providjenja, koji stiti, naredjuje, nagradjuje i kaznjava; to je Bog koji u skladu s ogranicenjima vjernika, voli i njeguje zivot plemena ili citave ljudske rase ili cak sam zivot; tjesitelj u nesreci i nezadovoljenoj ceznji, koji cuva duse mrtvih. To je drustveni i moralni pojam Boga..."
    "...Eticko vladanje covjeka trebalo bi djelotvrono zasnivati na saosjecajnosti, vaspitanju i na drustvenim vezama i potrebama; religijska osnova nije potrebna. Bilo bi zalosno za covjeka ako bi ga se moralo obuzdavati strahom od kazne i nadom na nagradu poslije smrti..." - Citati su iz teksta objavljenog u New York Times-u 9.novembra 1930. i 11. novembra 1930 u Berliner Tageblatt, autor naravno Albert Einstein.


    "...Kao prvo, dakle, umjesto pitanja sta je religija radije bih se pitao koja su svojstvena obiljezja teznji osobe koja na mene ostavlja utisak da je religiozna: cini mi se da je religijski preosvjetljen neko ko je, najvise koliko je sposoban, oslobodio samog sebe lanaca sebicnih zelja i zaokupljen je mislima, osjecanjima i teznjama na koje je prionuo zbog njihove nadljuske vrijednosti. Vazna je, cini mi se, snaga ovog nadljudskog sadrzaja i dubina uvjerenja u pogledu njegove nadmocne znacajnosti, bez obzira da li se pokusava ujediniti ovaj sadrzaj sa bozanskim Bicem ili ne, jer u protivnom ne bi bilo moguce ubrajati Budu i Spinozu u religiozne licnosti..."
    Citat iz Science, Philosophy and Religion Simpozij o nauci, filozofiji i religiji i njihovom odnosu prema demokratskom nacinu zivota, New York, 1941.
    neunistiva zlojebaba!

  5. #35

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat Isahara kaže: Pogledaj poruku
    Relligare kao po(novo)vezivanje prevashodno me asocira na povezivanje na psihološkoj ravni, dakle teorija da se ljudi radjaju religiozni, tj. deca po meni nema nimalo smisla. Čovek tek odrastanjem, kada postane svestan poretka sveta oko sebe shvata da je odvojen od vrhunske stvarnosti koja obuhvata ideju Boga, više sile, apsoluta, kosmičkog principa ili čega već.
    Odnos čoveka prema religiji odvija se putem tradicionalnih simbola čija je moć upravo u tome što izmiču fiksaciji i zato imamo toliko pristupa religiji i formi verovanja. Čovek se ne radja religioznim, nego vaspitava. Zato je religoznost aspekt kulture ne biologije.
    Ono shto psihoanalitichari smatraju religioznoschu kod deteta, nije odnos prema bozzanskom bichu kakvo ima "verski vaspitan" chovek u bukvalnom smislu. Religioznost deteta o kome se govori u toj teoriji odnosi se na gotovo religiozan osechaj prema roditeljima - svemochnom bichu koje dete hrani, shtiti i od koga zavisi sav detetov emotivni zzivot u tom trenutku. Proizvod je chisto bioloshkih potreba nastalih evolucijom, i ima svoje - zashto - u evolutivnom procesu. Znachi religioznost jeste delom pitanje biologije, a potreba za bozzanskim bichem koje je stvorilo svemir za 6 dana mozze upravo biti nastavak tj posledica tog prvobitnog odnosa prema roditeljima.

    Na zzalost, vernici, inache uvek spremni da odbace nauku i rezonovanje zasnovano na dokazima ili da nekako i na njima nejasan nachin razdvoje nauku od tema kojima se bavi religija, vole da u nauci ipak pronadju trag koji che potvrditi ono u shta veruju. Onda im nije problem da iz konteksta prihvate samo ono shto je uhu drago. Tako se ta teorija pretvori upravo u ono shto ona nije. A nije potvrda postojanja bozzanskog bicha.

  6. #36

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    Ono shto psihoanalitichari smatraju religioznoschu kod deteta, nije odnos prema bozzanskom bichu kakvo ima "verski vaspitan" chovek u bukvalnom smislu. Religioznost deteta o kome se govori u toj teoriji odnosi se na gotovo religiozan osechaj prema roditeljima - svemochnom bichu koje dete hrani, shtiti i od koga zavisi sav detetov emotivni zzivot u tom trenutku. Proizvod je chisto bioloshkih potreba nastalih evolucijom, i ima svoje - zashto - u evolutivnom procesu. Znachi religioznost jeste delom pitanje biologije, a potreba za bozzanskim bichem koje je stvorilo svemir za 6 dana mozze upravo biti nastavak tj posledica tog prvobitnog odnosa prema roditeljima.
    Razumem šta hoćeš da kažeš ali opet, ja to ne bih nazvala biologijom
    To se može posmatrati kao jedna od funkcionalnih uloga religije, emocionalna gde zadovoljava potrebu za sigurnošću
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  7. #37

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat Isahara kaže: Pogledaj poruku
    Razumem šta hoćeš da kažeš ali opet, ja to ne bih nazvala biologijom
    To se može posmatrati kao jedna od funkcionalnih uloga religije, emocionalna gde zadovoljava potrebu za sigurnošću
    Da, ali emocije jesu vezane za unutrashnje bioloshke procese. Bioloshki nam je urodjeno osechanje zadovoljstva zbog stvari koje nam koriste, projektujuchi se kasnije i na stvari koje samo mislimo da nam koriste. Primer, dete je duboko nesrechno jer je gladno ili dete je presrechno shto je njegova potreba za hranom utazzena pravovremeno. To su dva pravila koja vladaju dechijim univerzumom. Njegove potrebe zadovoljava ono ogromno dobronamerno biche, chija pojava u detetu zbog urodjenih nagona ka poshtovanju tih istih svemochnih bicha - roditelja, izaziva emotivnu reakciju ravnu religioznom obozzavanju.

  8. #38

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    Da, ali emocije jesu vezane za unutrashnje bioloshke procese. Bioloshki nam je urodjeno osechanje zadovoljstva zbog stvari koje nam koriste, projektujuchi se kasnije i na stvari koje samo mislimo da nam koriste. Primer, dete je duboko nesrechno jer je gladno ili dete je presrechno shto je njegova potreba za hranom utazzena pravovremeno. To su dva pravila koja vladaju dechijim univerzumom. Njegove potrebe zadovoljava ono ogromno dobronamerno biche, chija pojava u detetu zbog urodjenih nagona ka poshtovanju tih istih svemochnih bicha - roditelja, izaziva emotivnu reakciju ravnu religioznom obozzavanju.
    Nisam dovoljno upoznata sa biološkim procesima kao ni njihovim uticajem na emocije tako da se ne usudjujem da uzmem učešće u bilo kakvoj priči koja se tiče psihološko-biološke uslovljenosti religijskog osećanja.
    Zagovornica sam teorije da je ličnost oblikovana kulturom tj da su forme religijskih verovanja rezultat kulturnog konteksta, dok god se ne uverim u suprotno
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  9. #39

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    HLEBmaster : Medjutim, da li je "religioznost" prema roditeljima znak bilo kakve veze sa nadprirodnim bichima? Ili je kasnije zadrzavanje religioznosti zapravo samo nastavak te iste ovisnosti od "svemochnih" roditelja?
    Khm, khm...provokativno pitanje: da li su nadprirodna bica, ili uopsteno nadpriroda/transcedentnost (da bude komplikovanjie) nesto izvan prirode, ili ipak sastavni deo (celokupne) prirode, koju mi nazalost ne umemo apsolutno da pojmujemo/shvatimo? Postoji li i gde je granica izmedju prirode i nadprirode? Ko ume da je povuce neosporivo?

    Mislim da je upravo odgovor na to pitanje povod za udomacenu klasifikaciju ateizma, deizma i panteizma. Zbog toga je sam pojam “religije” nemoguce egzaktno definisati i svako moze da koristi taj termin u filozofskoj sustini kako mu je god volja. Ono sto je SVIMA zajednicki imenitelj je pojam VERA/VEROVANJE. Verovati znaci ni manje ni vise nO ne znati, ili ne posedovati cinjenice (made bi sad bilo intersantno filozofirati i o apsolutistickoj stvarnosti fakAta – kako ih nazivamo u dojmljivoj dimenziji sveta). I ateizam je verovanje – “verujem da nemam u sta da verujem”, ALI ne znam sigurno, ili ne mogu to da dokazem, zar ne? Postoji jedna fEEna angdota u tom kontekstu gde je Einstein postavio pitanje nekom visokom crkvenom licu : “Sta bi Vi (u)radili kada bih uspeo da dokazem da Bog ne postoji?”, a ovaj mu odgovorio - “ Nista, sedeo bih mirno i cekao da Vi pronadjete gresku u logici dokaza.” LoL!

    Licno mislim da je verovanje ljudskom bicu genetski kodirano.
    Postoji toliko mnogo toga sto ja mojom logikom nikada istinski dokuciti necu, da mi preostaje samo opcija da verujem – inace bi sam zivot izgubio smisao. Tako nekako sam shvatila i onu pricu od Bube. Da podvucem, ja ovdI ne diverzificiram u sta verujem, ni da li ja to nazivam Bog (personal unit), apsolutnost, univerzum, bitisanje, energija, hologramska stigamta, ili sta vec.

    Ako i nije, to opet ne dokazuje da boga ima, jel tako..
    Ako prihvatimo religiju samo zato shto nam je neka vrsta tog osechaja urodjena, onda verujemo u verovanje i to nije pitanje postojanja boga.
    Tacno, but …what if God didn’t have an exclusive brand name, m?

    Ono sto uglavnom svaka filozofska struja osporava (a koliko sam zakljucila iz tvojih postova - Ti takodje) je verovanje u Boga kao personu koja je takoreci dogmaticna za sve svetske religije. Ako kazem “verujem u Boga”, to ne mora a priori da znaci da verujem u tumacenja starog/novog zaveta i –inih priznatih/skrivenih Jevandjelija. To ne mora da znaci da zivim shodno pravilima neke te institucionalizirane religije. To moze da znaci – verujem da postoji neka visa sahovska tabla, apsolutna logika koju ja nikada mojom logikom dokuciti necu, ali ciji sam akter – neosporivo! Rekla sam – moze da znaci – to mi filozofija u domeni pojma religija dozvoljava. Zato postoje i religiozni naucnici…

    Ne, to u sustini nije pitanje postojanja Boga. To je pitanje apstrahiranosti termina Bog.

    Never confuse movement with action.

  10. #40

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat triViALna kaže: Pogledaj poruku
    Khm, khm...provokativno pitanje: da li su nadprirodna bica, ili uopsteno nadpriroda/transcedentnost (da bude komplikovanjie) nesto izvan prirode, ili ipak sastavni deo (celokupne) prirode, koju mi nazalost ne umemo apsolutno da pojmujemo/shvatimo? Postoji li i gde je granica izmedju prirode i nadprirode? Ko ume da je povuce neosporivo?
    Naravno, da ne. Zato i kazzem, ja sam agnostik (ili mozzda nisam rekao). Sklon sam da ne verujem u neshto dok se ne dokazze (ovo je samo premisa, i odnosi se na sve u zzivotu). Shto znaci da bi moja neodredjenost po pitanju saznanja da li ga ima ili nema mogla biti vechna. Medjutim, kada i razmishljam o postojanju boga verujem jedino u tog i takvog panteistichkog boga, boga - prirodu, boga koji - deluje kroz evoluciju...boga atoma, boga koga zapravo prouchavaju nauchnici. Boga koji ne mesha nekakav vishi intelekt u svaku sitnicu koju radimo, deluje kroz zakone prirode i logike. Boga koga slobodno mozzesh nazvati prirodom, boga koji nema veze sa grehovima i oprostom, boga kome je sve jedno da li verujesh u njega ili ne.

    Verovati znaci ni manje ni vise nO ne znati, ili ne posedovati cinjenice (made bi sad bilo intersantno filozofirati i o apsolutistickoj stvarnosti fakAta – kako ih nazivamo u dojmljivoj dimenziji sveta)
    Mozze se o tome prichati,


    . I ateizam je verovanje – “verujem da nemam u sta da verujem”, ALI ne znam sigurno, ili ne mogu to da dokazem, zar ne?
    Ako prichamo o kreacionizmu i fundamentalistichkom vidjenju sveta, Bogu kao grncharu koji choveka napravi od gline i stvori svet za 6 dana, starozavetnom krvoloku i teroristi, nauchnici imaju sve dokaze o njegovom nepostojanju.
    Ako smatramo chinjenicu da je nepostojanje dokaza za nepostojanje Boga fundamentalnom, onda mozzemo tvrditi da jednorozi, leprekoni vilenjaci postoje kao i onaj chajnik koga spominje Rasel (shto bi rekao Homer Simpson i Eskimi )


    Postoji jedna fEEna angdota u tom kontekstu gde je Einstein postavio pitanje nekom visokom crkvenom licu : “Sta bi Vi (u)radili kada bih uspeo da dokazem da Bog ne postoji?”, a ovaj mu odgovorio - “ Nista, sedeo bih mirno i cekao da Vi pronadjete gresku u logici dokaza.” LoL!
    Premisa je tu da je Ajnshtajn uspeo. Rupa u logici dokaza znachi da Ajnshtajn nije uspeo. Ako bi Ajnshtajn USPEO, ovaj bi sedenjem i chekanjem samo potvrdio da je nedvosmisleno naivan......prosto ne znam shta da kazzem da kazzem da ne zvuchim grubo?..

    Licno mislim da je verovanje ljudskom bicu genetski kodirano.
    Da, i postoji objashnjenje zashto. Vrlo jednostavno i "svetovno".

    Postoji toliko mnogo toga sto ja mojom logikom nikada istinski dokuciti necu, da mi preostaje samo opcija da verujem – inace bi sam zivot izgubio smisao.
    Daleko od toga.
    Ako ljubav, nada, poshtenje, sve vrline postoje u nama, samo zbog uslova koje je ponudila biblija... onda shto kazze Ajnshtajn, smo zaista bedna druzzina. Zashto bi ti bila potrebna religija da bi verovala u vrline sebe i drugih, pravilno se postavljala prema zivotu? Znachi li to da bez religije ne bi imala razloga da zivish, da li bi bila pljachkash, ubica, samoubica?...

    Ako si normalna osoba ne bi. Ako nisi normalna, onda ispada da je religija nekakav nachin za obuzdavanje nenormalnih. I to klimav.


    Tako nekako sam shvatila i onu pricu od Bube. Da podvucem, ja ovdI ne diverzificiram u sta verujem, ni da li ja to nazivam Bog (personal unit), apsolutnost, univerzum, bitisanje, energija, hologramska stigamta, ili sta vec.
    Razumem. Samo je Buba isprichala prichu o ljubavi i pronalazzenju i vidjenju lepote i razloga za zzivot tamo gde ih na prvi pogled nema. To se takodje zove osnova zdravog pogleda na svet. Jeftiniji nachin da njega dodjesh je da chitash recimo Koelja ili slichnu zapravo zashecherenu popularnu psihologiju. Skuplji da sam dolazish do njega. Najskuplji je da zbog toga odbacish nauku i uchenje o svetu oko sebe, obeshrabrujesh svoje dete u uchenju o svetu takvom kakvim ga otkriva nauka. Pravilno postavljanje prema zivotu i zzivotnim problemima je sve samo ne verovanje u zablude.
    Verovati u sebe i verovati u dobar ishod, nije religja!





    Ono sto uglavnom svaka filozofska struja osporava (a koliko sam zakljucila iz tvojih postova - Ti takodje) je verovanje u Boga kao personu koja je takoreci dogmaticna za sve svetske religije. Ako kazem “verujem u Boga”, to ne mora a priori da znaci da verujem u tumacenja starog/novog zaveta i –inih priznatih/skrivenih Jevandjelija. To ne mora da znaci da zivim shodno pravilima neke te institucionalizirane religije. To moze da znaci – verujem da postoji neka visa sahovska tabla, apsolutna logika koju ja nikada mojom logikom dokuciti necu, ali ciji sam akter – neosporivo! Rekla sam – moze da znaci – to mi filozofija u domeni pojma religija dozvoljava. Zato postoje i religiozni naucnici…
    Istina, izgleda da ih je vrlo malo. Za ostatak ovog pasusa mogu da kazzem samo odlichno Tj nisi pravi deist samo zbog nedostatka nepobitnih dokaza . Nisi to rekla, ostala si neodredjena - sa onim ne mora da znachi...pa chu eto kao oni gorljivi vernici postaviti stvari kako zzelim da ih vidim

    Ne, to u sustini nije pitanje postojanja Boga. To je pitanje apstrahiranosti termina Bog.
    Pazi, mozzda se ne slazzem u nekim stvarima i zakljuchcima, ali je tvoj rezon daleko ispred onih pojava koje meni zapravo smetaju
    Ako je panteizam religija koja svoju potvrdu nalazi u opipljivim chudima nauke i prirode(kao shto reche neko - izmedju dovoljno napredne nauke i chuda nema razlike) a ostavlja prostor za neki nejasan vid vishe logike koji sve prozzima i ne deluje na nas kroz smishljene kazne i nagrade, ako je to ono u shta ti verujesh onda nema bitne razlike izmedju nashih uverenja.

    PS : U vezi primedbi koje na temu ovoga mozzda imaju izvesni "shereti", a chije poruke isparavaju zbog nekonstruktivnosti = Preporuchujem instituciju privatnih poruka, chisto da potvrde koliko stoje iza svojih uverenja Fala
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 07.02.2008 u 10:56

  11. #41

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    Naravno, da ne. Zato i kazzem, ja sam agnostik (ili mozzda nisam rekao). Sklon sam da ne verujem u neshto dok se ne dokazze (ovo je samo premisa, i odnosi se na sve u zzivotu). Shto znaci da bi moja neodredjenost po pitanju saznanja da li ga ima ili nema mogla biti vechna. Medjutim, kada i razmishljam o postojanju boga verujem jedino u tog i takvog panteistichkog boga, boga - prirodu, boga koji - deluje kroz evoluciju...boga atoma, boga koga zapravo prouchavaju nauchnici. Boga koji ne mesha nekakav vishi intelekt u svaku sitnicu koju radimo, deluje kroz zakone prirode i logike. Boga koga slobodno mozzesh nazvati prirodom, boga koji nema veze sa grehovima i oprostom, boga kome je sve jedno da li verujesh u njega ili ne.
    Da...to bi otprilike bilo ono sa čim se i ja slažem. Agnositcizam ili politička ideja Libertarjianstva . Deus otiosus je jedina forma vrhovnog (vrhovnih?) bića koja bi mogla biti prihvaćena . Svako institucionalizovanje religije nije ništa do čista politika a propagiranje religije mimo sfere privatnog postaje degutantno za moj ukus.
    Nema većeg dokaza da je religija socijalno determinisana od toga da religijsko iskustvo skoro nikada nije lično, autentično već je utemeljeno u kulturi i sistemu vrednosti na kojima ta religija počiva. Meni je naročito zanimljiva upravo ta šarenolikost religijskih formi u zavisnosti od jednog društva do drugog.
    Ono što je takodje diskutabilno u vezi sa ovom temu je pojam "vera". Vera ne mora imati veze sa religijom a opet, mi je striktno vezujemo za religiju. Isto kao što postoji religija bez boga (budizam), tako imamo i vere bez religije..
    O tome bi bilo možda zanimljivo diskutovati..

    triViALna kaže:
    Licno mislim da je verovanje ljudskom bicu genetski kodirano.
    Ne bih se sa ovim složila bez validnih naučnih dokaza
    Religja se ne može tumačiti samo verovanjem jer postoje plemena čija se religioznost ispoljava kroz praksu, perfomans. Malo je tu reči o verovanju, važna je praksa koja nije genetski kodirana nego naučena.
    Poruku je izmenio Isahara, 07.02.2008 u 13:46
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  12. #42

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku

    Nego ima puno tema gde ljudi samo lepe i kopiraju tekstove jer su eto lepi. Ja trazzim komentar i mishljenje, a ne objashnjenje. To je sve.

    A stav da imash zzablju perspektivu te da neshto ne mozzesh da sagledash je ono shto ti se upravo usadjuje religijom, shto je upravo ono shto ja smatram loshim u svemu tome.
    Da li mi veruješ da me mrzi da komentarišem?

    "Ljudi nešto lepe, jer je eto lepo"
    Gledaš s neke visine, a odatle ti vredi gledati jedino ako hoćeš pružiti ruku. I to samo nekome ko je pao. U bukvalnom smislu te reči.

    Nisu ljudi baš toliko plitki Hlebu, da bi lepili eto -tek - tako.
    Zato što im nešto lepo zvuči.


    A kako si običnog čoveka koji vidi samo sadašnjost (žablja perspektiva) povezao sa lošim usadjivanjem religije - tek pojima nemam.



    Razumem. Samo je Buba isprichala prichu o ljubavi i pronalazzenju i vidjenju lepote i razloga za zzivot tamo gde ih na prvi pogled nema. To se takodje zove osnova zdravog pogleda na svet. Jeftiniji nachin da njega dodjesh je da chitash recimo Koelja ili slichnu zapravo zashecherenu popularnu psihologiju. Skuplji da sam dolazish do njega. Najskuplji je da zbog toga odbacish nauku i uchenje o svetu oko sebe, obeshrabrujesh svoje dete u uchenju o svetu takvom kakvim ga otkriva nauka. Pravilno postavljanje prema zivotu i zzivotnim problemima je sve samo ne verovanje u zablude.
    Verovati u sebe i verovati u dobar ishod, nije religja!
    Dragi Hlebu, da bi verovao u sebe ne moraš se odreći Boga.
    Tvoj izbor ako si ga se odrekao, a moj izbor bi bio da ti svoju veru ne pravdam.
    Poruku je izmenio Buba Erdeljan, 07.02.2008 u 15:10
    _________Una16

  13. #43

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat Buba Erdeljan kaže: Pogledaj poruku
    Da li mi veruješ da me mrzi da komentarišem?
    Da li mi verujesh da ni ne zzelim prepucavanje?

    "Ljudi nešto lepe, jer je eto lepo"
    Gledaš s neke visine, a odatle ti vredi gledati jedino ako hoćeš pružiti ruku. I to samo nekome ko je pao. U bukvalnom smislu te reči.
    Nisu ljudi baš toliko plitki Hlebu, da bi lepili eto -tek - tako.
    Zato što im nešto lepo zvuči.
    Naravno da nisam mislio na lepo - od glagola lepiti. A da ljudi lepe (pastuju, postuju, kopiraju.. kako hochesh) svashta zato shto im se uchini zgodnim, ziva bila pa videla.
    Ako ti se chini da gledam sa visine ... check again, ne znam shta drugo da kazzem.



    Citat Buba Erdeljan kaže: Pogledaj poruku
    A kako si običnog čoveka koji vidi samo sadašnjost (žablja perspektiva) povezao sa lošim usadjivanjem religije - tek pojima nemam.

    Ako ti neko govori da da postoje vishi razlozi izvan dostupnog ti poimanja, te da je razlog i reshenje tvojih problema metafizika... to je ono chemu te uchi religija.

    I zashto shvatash lichno bilo shta?

  14. #44

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    "Razum, je najvechi neprijatelj vere. nikada ne pomazze duhovnim stvarima, mnogo chesche se bori protiv bozzanske Rechi, nego za nju, gledajuchi s prezirom na sve shto dolazi od Boga...
    ...Ko zzeli da bude hrischanin, neka zaboravi na razum"

    Martin Luter (14831546) nemachki monah, teolog i reformator crkve.



    "U pitanjima religije, istina je samo mishljenje koje je opstalo"

    Oskar Vajld (1854 1900) irski romanopisac i pesnik

  15. #45

    Odgovor: O veri, verovanju, religiji, sujeverju ... i još nekim stvarima...

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku

    Martin Luter (14831546) nemachki monah, teolog i reformator crkve.
    To je onaj što je verovao da veštice treba spaljivati? hmmmm
    ok.
    ide uz temu...
    _________Una16

Strana 3 od 13 PrvaPrva 12345 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 12.03.2017, 01:00
  2. Odgovora: 60
    Poslednja poruka: 08.09.2015, 11:28
  3. Kojoj veri pripadate?
    Autor Kunic u forumu Religija
    Odgovora: 150
    Poslednja poruka: 07.08.2011, 16:30
  4. Kada ste se prvi put poljubili sa nekim?
    Autor vlado u forumu Tinejdžerski kafić
    Odgovora: 81
    Poslednja poruka: 10.02.2011, 21:31
  5. Šta sa starim stvarima?
    Autor izabelitta u forumu Moda
    Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 17.12.2009, 18:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •